POVEĆANJE MINIMALC ZA MANJE RADNIH DANA

VLADA ZABRANJUJE RAD NEDJELJOM: Otkaz za 15 do 20 posto radnika

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović. ovoga je tjedna govorio o planu Vlade da poveća iznos minimalne plaće. Još se ne zna kolika će biti minimalna plaća uz ovu odluku, ali Aladrović napominje kako je cilj da do kraja mandata ona bude 4250 kuna.

"Kada govorimo o minimalnoj plaći s obzirom na one koji imaju niži dohodak, na njih više utječu promjene cijena. Do sada smo kao vlada intenzivno podizali iznose minimalnih plaća, logično je da idemo na relativno intenzivno podizanje minimalne plaće. Do 31. listopada vlada mora donijeti tu odluku, očekujem da ćemo to komunicirati kroz sljedećih 10-15 dana prema javnosti", najavio je Aladrović.

Inače, još se ne zna kolika će biti minimalna plaća uz ovu prvu odluku, ali Aladrović napominje kako je cilj da do kraja mandata ona bude 4250 kuna.

"To ćemo sigurno dostići", dodao je.

Povećanje plaće, koja se, dakle, ne podiže organski, odnosno temeljem višeg životnog standarda, nego ju propisuje vlada, znači da taj novac netko treba i pribaviti, a to su dakako poduzetnici, što onda opet može značiti i brojne otkaze.

U Hrvatskoj, povećanje minimalne plaće, kako je za Index prokomentirao ekonomski analitičar dr. sc. Petar Vušković, dovest će do otkaza.

Predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize Vušković govori kako u kontekstu povećanja minimalne plaće treba odaslati jasnu poruku.

"Vlada ne bi trebala podizati minimalac, već bi trebala radniku isplatiti cijelu bruto plaću. Tu bi trebala pokazati socijalnu osjetljivost. Licitiranje oko minimalne plaće nije socijalna osjetljivost, nego tržišna neosjetljivost. Mirovinski sustav kakav jest nije održiv, a zaposlenik najbolje može kapitalizirati cijeli dohodak na takav način da mu se isplati cijela plaća", rekao je on.

"Ovako je opterećenje na štetu poduzetnika, što je problem jer povećanje troška radnika znači i njegovo potencijalno otpuštanje", dodao je.

"Sad je minimalna plaća 3400 kuna. Oni je podižu do kraja mandata na 4250 kuna. To znači da kroz 12 mjeseci poslodavac treba isplatiti još tri plaće. I 13., 14. i 15. plaću. Tko će to platiti? Njih 115 tisuća poduzetnika koji nose gospodarstvo?" zapitao se Vušković.

Ističe kako u Hrvatskoj oko 46 tisuća radnika prima minimalnu plaću, što je ispod pet posto ukupno zaposlenih.

"Kad je povećanje troška radnika veće od profitabilnosti, onda radnici bivaju otpušteni. Pazite, to je sve važno u niskoprofitabilnim industrijama poput tekstilne industrije, onda trgovine, metalne ili drvne industrije. I tu bilo kakvo licitiranje oko visine plaće nije dobro", rekao je.

Veliki broj otkaza, govori Vušković, zato što smo u inflaciji doveo bi do stagflacije kao stanja dubokog ekonomskog šoka.

"Ako tržište ne uspijeva omogućiti zaposleniku plaću od 4000 kuna, onda očito je poruka da nešto nije dobro u ekonomiji, to znači da smo ozbiljno posrnuli", njegove su riječi.

"Jednostavno, ovo je udarac na tržište", zaključio je Vušković.

Za Index je komentirao i jedan od osnivača udruge Glas poduzetnika Dražen Oreščanin kojega su također pitali što on misli o ovoj vjerojatnoj odluci vlade.

"Minimalna bi plaća trebala biti pet tisuća kuna i neoporeziva, ali da je porez na dohodak 10 posto", govori Oreščanin.

"Ovo će biti udar na poslodavce u onim najmanje profitabilnim djelatnostima. One druge, poput recimo IT industrije, imaju puno veće plaće, ali ovdje će najgore biti onima koji rade s najmanjim maržama", rekao je on.

Ističe i sve skuplji životni standard.

"Tu su i sve veće cijene goriva, kao i struje i plina, a evo i obaveza podizanja minimalne plaće. Možemo očekivati da bi dio tih industrija poput tekstilne ili prerađivačke mogao propasti", dodaje.

"Vlada očito uništava poduzetništvo i reže granu na kojoj cijela administracija sjedi, očito su bez ikakvih osnova razumijevanja makroekonomije", poručio je Oreščanin.

Osim povećanja minimalne plaće, problem bi mogao biti i oko zabrane rada nedjeljom. Vlada, naime, namjerava zabraniti rad trgovina nedjeljom, izuzev 16 nedjelja u godini. Tako će sad doći do situacije da će mnogi trgovci morati podići minimalnu plaću radnicima, a jedan dan u tjednu im neće biti dozvoljeno raditi.

Upravo je o radu nedjeljom Vuk Vuković napravio opsežan rad.

Naveo je i tri potencijalna scenarija s obzirom na reakcije na zabranu rada.

Radnici ostaju bez dodatnog prihoda

Prvi scenarij predviđa da zbog pada prometa na godišnjoj razini od oko 3% firme u maloprodaji neće povećavati satnicu svojim radnicima koji ostaju bez dodatnog prihoda od rada nedjeljom tijekom većine godine.

"U tom slučaju možemo očekivati pad plaća na godišnjoj razini od oko 3% do 4% u maloprodaji, što će zahvatiti oko 35 tisuća radnika koji rade nedjeljom. Ovaj učinak dodatno potencira pad potrošnje na godišnjoj razini zbog pada prometa u maloprodaji", navodi Vuković.

Podizanje troškova poduzećima

"U drugom scenariju reakcija maloprodajnih poduzeća je da su prisiljena, zbog nezadovoljstva radnika, povećavati satnice radnicima tijekom tjedna kako bi spriječili efekt pada plaća godišnje. Povećanje satnica pak će se odraziti na sve radnike jednako, ne samo na one koji rade nedjeljom, što podiže troškove poduzećima. Uz učinak pada prihoda, može se očekivati manja ostvarena dobit, što će se preliti na manje uplaćenog poreza na dobit, odnosno nižih prihoda u proračunu", navodi.

Između pet i sedam tisuća otkaza

"Treći scenarij umjesto smanjenja ili povećanja plaća predviđa najizgledniju mogućnost: smanjenje broja zaposlenih kao posljedica neradne nedjelje. Ovaj efekt pritom ne obuhvaća sezonske radnike koji će i dalje biti potrebni za vrijeme sezone, ali uzima u obzir učinak na stalno zaposlene u maloprodaji koji će zbog manjeg opsega posla postati višak. Prema procjenama maloprodajnih poduzeća, planira se otpustiti između 15% i 20% radnika koji trenutno rade nedjeljom. Od 35.000 radnika koji rade nedjeljom u maloprodaji, to bi značilo između 5 i 7 tisuća otkaza, što bi generiralo dodatne sekundarne socijalne učinke, uz primarne učinke pada potrošnje i smanjenog rasta BDP-a", objasnio je Vuković.

 

Komentiraj članak

Komentari