Uskoro počinje nova školska godina, ovo su velike promjene u školama

Uskoro počinje nova školska godina, ovo su velike promjene u školama

Nova školska godina, koja počinje u ponedjeljak, 5. rujna za nešto više od 460 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola, maturantima donosi novosti u polaganju ispita iz hrvatskog jezika, a nacionalne ispite pisat će svi osmaši i to iz osam predmeta.

Po podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), u školskoj godini 2022./2023. osnovnu školu pohađat će oko 310.000 učenika, dok će ih u srednjim školama biti ukupno 154.400.

Za razliku od protekle dvije, ove godine nastava u svim školama počinje bez posebnih epidemioloških mjera.
Broj prvašića u padu, broj upisanih u srednje škole većiPrema procjenama, u školske će klupe prvi put sjesti nešto manje od 36.000 prvašića, što je oko tisuću manje nego prošle i oko dvije tisuće manje nego 2018. godine. Prije pet godina u osnovnim i srednjim školama bilo je ukupno pola milijuna učenika, od čega 40.000 prvašića.
Točne podatke o broju upisanih u prvi razred osnovne škole Ministarstvo će imati do 30. rujna, odnosno kada škole dovrše upis učenika prvih razreda u bazu e-matica, koji počinje 1. rujna, donosi RTL.

U srednje škole ove se godine upisalo 39.070 učenika, što je više u odnosu na prošlu, kada ih se upisalo 38.251, i pretprošlu školsku godinu, kada ih se upisalo 38.746.

MZO napominje da od 2. rujna počinje teći naknadni upisni rok za srednje škole pa se neupisani učenici 24. rujna mogu upisati programe u kojima ima slobodnih mjesta.

U nastavu u hrvatskim školama po podacima Ministarstva uključeno je i 1474 učenika iz Ukrajine, od čega ih je u osnovnim školama 1331, a u srednjim 143.

Promjene u polaganju mature; nacionalni ispiti za sve osmaše

Nova školska godina donosi promjene u polaganju Državne mature i u provedbi nacionalnih ispita u osnovnim školama.

Maturanti će sve ispite na maturi polagati po novim predmetnim kurikulumima, s obzirom na to da je ove godine završen četverogodišnji ciklus njihova uvođenja, rekao je za Hinu ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović.

Najveća je promjena u polaganju hrvatskog jezika i taj će ispit po novom biti jedinstven, u skladu s novim kurikulumom, i neće se polagati na dvije razine. Osim toga, nakon četiri godine vraća se prag eseja kao uvjet prolaznosti na ispitu iz hrvatskoga, naglašava Filipović.

Promjena će biti i u provedbi nacionalnih ispita u osnovnim školama, koje će u novoj školskoj godini pisati svi učenici osmih razreda, odnosno ukupno 39.500 učenika. Uz hrvatski, matematiku, biologiju, fiziku i kemiju, uvode se ispiti iz prvog stranog jezika, geografije i povijesti, rekao je Filipović za RTL.

Osim toga, nacionalni ispiti provest će se kao pilot projekt u petim razredima 81 škole u kojima su prošle školske godine provedeni ispiti za osmaše, a pisat će se iz hrvatskog, matematike te prirode i društva.

Novi fakultativni programi u nekim školama

Srednjoškolcima Grada Zagreba, Primorsko-goranske i Krapinsko-zagorske županije od ove će nastavne godine biti ponuđen fakultativni predmet Škola i zajednica (ŠiZ) u sklopu kojega učenici sami odabiru pojavu ili problem koji ih zanima iz 11 tematskih cjelina poput fizičke aktivnosti i sporta, demokracije, migracija, ekonomije, medija ili zaštite okoliša, a potom istražuju odabrano i pokušavaju pronaći rješenje ili djelovati.

Program su osmislili Centar za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Prva riječka hrvatska gimnazija u kojoj je prošle školske godine proveden kao pilot projekt.

Osim toga, u 30 zagrebačkih osnovnih i srednjih škola tijekom prvog polugodišta počet će pilot program okvirnog kurikuluma izvannastavne aktivnosti Zajednica aktivnih građana, a trenutno se provodi edukacija učitelja i nastavnika koji će je provoditi.

Cilj uvođenja Škole i zajednice te Zajednice aktivnih građana u zagrebačke škole je izgradnja kompetencija potrebnih za osobni razvoj učenika te aktivno, odgovorno i transformativno djelovanje u zajednici, ističu iz Grada. Temeljni su ishodi ovih programa jačanje osjećaja osobne i društvene odgovornosti, povezanosti i brige za javno dobro, suosjećanja za probleme sugrađana te predanosti i spremnosti na osobni doprinos unapređenju kvalitete života u zajednici.

Ministarstvo je u suradnji s osnivačima škola, školama i udrugama u školskoj godini 2022./23. osiguralo pomoćnike u nastavi za 4.484 učenika s teškoćama u razvoju u 1003 osnovne i srednje škole, donosi RTL.

Kako ističu, novac za angažiranje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika osiguran je iz Europskog strukturnog i investicijskog fonda (ESF) za 3.569, iz lutrijskih sredstava za 587 i iz proračuna osnivača za 330 učenika s teškoćama u razvoju.

Iz Ministarstva napominju da će broj učenika koji će imati pomoćnika u nastavi biti i veći, s obzirom na to da zahtjevi za dobivanjem suglasnosti kontinuirano pristižu.

0 Komentara:

Komentiraj članak