ZBOGOM LIJEPA NAŠA

UPOZORENJE: U zadnjih pet-šest godina Hrvatsku je napustilo deset posto probranog stanovništva

S druge strane primjetan je sve veći broj strane radne snage, napose u građevini. Čini se kako liječimo simptome, a ne uzroke manjka radnika.

Zbog nestašice ljudi za volanom u Velikoj se Britaniji dogodila nestašica goriva. Procjenjuje se da ih je potrebno oko 400.000, a slični se problemi javljaju i u drugim branšama. Jedino je rješenje, kažu stručnjaci, uvoz radne snage, a ekonomski analitičar Mladen Vedriš tvrdi da su potrebni mlađi, kompetentni ljudi s novim kvalifikacijama i znanjima.

"Sigurno je da brexit ima svoju cijenu. U logistici je najvidljivija. Međutim, svako oporezivanje, carinjenje, svako izlaženje iz sustava koji je protočan ima svoje probleme. Mi vidimo te probleme. Plus, pandemija je sve usporila, socijalna distanca, niz je problema koji su sad kulminirali. Naravno, ostaje pitanje rješenja", komentirao je Vedriš situaciju u Velikoj Britaniji za HRT.

No, pitanje je što će britanske, ali i vlasti zemalja članica Europske unije učiniti u ovoj situaciji. Mogu kroz obrazovni aparat "proizvoditi" vlastitu radnu snagu, a mogu i promijeniti imigrantske propise te tako ljudima koji dolaze trbuhom za kruhom omogućiti bolje radne uvjete i veće plaće.

"To će biti svuda pitanje, ne samo u Velikoj Britaniji. To će biti pitanje svuda u Europi, u Europskoj Uniji, to će biti pitanje i u Hrvatskoj. s tim da moram napomenuti - vozače ne možete naštancati, ne možete im podijeliti diplome. To je jedan vrlo odgovoran posao. Možete ih s jednog mjesta prebaciti na drugo, ali kvalifikaciju u ruke dati im samo formalno bi bilo preopasno. Ja bih rekao da će razdoblje odgajanja novih vozača potrajati", rekao je Vedriš.

 

Zbog nestašice vozača, moglo bi doći i do nestašice drugih roba osim goriva, kao u Britaniji. Vedriš upozorava da je već došlo do drastičnih poskupljenja prometa te da se dio troškova prelio i u inflaciju cijena proizvoda i materijala, koju vidimo u trgovinama. Pravo je pitanje, tvrdi on, kako to zaustaviti. Bez kvalificiranih migracija unutar zemalja EU, ali i došljaka, čini se, teško.

"Na tržištu rada u zadnjih desetak godina dogodila se dramatična promjena. Potrebne su nove kvalifikacije, nova znanja, demografski gledano - mlađi kompetentni ljudi. I u tim promjenama najdinamičnija gospodarstva, a njemačko je sigurno najjače, najviše osjećaju te potrebe i prva na njih reagiraju. Znači Njemačka je prva reagirala s jednim snažnim uvozom radne snage, kvalificirane radne snage. No vratimo se kod kuće. Ono što je hrvatski problem, potpuno obrnuto od njemačkog, našu je zemlju zadnjih pet-šest godina napustilo 10 posto ukupnog stanovništva, međutim probranoga, u najboljoj radnoj dobi, s najboljim kvalifikacijama i mi se suočavamo s time da je taj 'odljev mozgova' za nas deficit koji plaćamo, ustvrdio je Vedriš.

S druge strane primjetan je sve veći broj strane radne snage, napose u građevini. Čini se kako liječimo simptome, a ne uzroke manjka radnika.

"To je suština, samo bavljenje suštinom, ne samo tržištem rada nego i korijenima koji to donose. Mi smo u građevinarstvu izgubili oko 50 tisuća radnih mjesta zadnjih pet-šest godina. Ti ljudi nisu ostali kod kuće jer moraju od nečega živjeti. Ne možemo ih sada, kada je građevina opet oživjela, ih preko noći dozvati nazad. Naš turizam je visoko sezonalan. Ako se usporedimo s Grčkom koja ima velik broj hotela s četiri i pet zvjezdica koji rade čitavu godinu. tada je proporcija zaposlenih u turizmu daleko veća. Kako da objasnite nekom da je sezona tri mjeseca, a onda mu kažete da se snađe ostalih devet mjeseci", naglasio je Vedriš.

Ne manje važan je i manjak zdravstvenog osoblja, poglavito medicinskih sestara. Vedriš smatra da će s manjkom kadra padati i kvaliteta zdravstvene usluge. "To je drastično vitalno pitanje koje ova pandemija još više podcrtava. Problem školskog sustava, kvota, zapošljavanja, troškova u zdravstvu koji moraju biti negdje drugdje reducirani da bi povećali zapošljavanje sestara… Vraćamo se na ono što sam već rekao - da bi riješili problem morate ići duboko po vertikali, a ne se zadržavati na površini", zaključio je Vedriš za HRT.

 

Komentiraj članak

Komentari