Stalno se priča o nekim referendumima, a unazad godinu dana u Hrvatskoj su postajala samo dva, onaj iz 1991. godine u kojem se glasalo za suverenost i samostalnost Republike Hrvatske te onaj iz 2012. u kojem su građani iznosili svoje mišljenje o pristupanju Hrvatske Europskoj Uniji.
Veliku buru, pogotovo u dubrovačkoj javnosti, pokrenuo je upravo ovogodišnji dubrovački referendum, o izgradnji golf terena na Srđu, zato jer je bio prvi koji je pokrenut na inicijativu građana. Tako su Dubrovčani imali priliku izjasniti se žele li ili ne žele gradnju golf terena s apartmanima i vilama na Srđu.
U nedjelju 1. prosinca hrvatski građani će nakon 23 godine izaći na svoj treći referendum koji je pokrenula građanska inicijativa 'U ime obitelji'. Hrvati će tako imati priliku izjasniti se o pitanju jesu li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca. U međuvremenu, dok su svi brujili o tome treba li se homoseksualnim parovima dozvoliti bračna zajednica, pažnju hrvatskih građana okupirao je i slučaj postavljanja dvojezičnih ploča u Vukovaru, pa se tako trenutno skupljaju potpisi za raspisivanje još jednog referenduma pod nazivom 'Ne ćirilici u Vukovaru'.
Hoću da to uđe u Ustav!Na Facebooku je nedavno osvanula i grupa 'Hoću da to uđe u Ustav' na kojoj se mogu naći raznorazni smiješni zahtjevi građana, ponukani učestalim referendumima, što bi sve oni htjeli da bude ozakonjeno. Tako se primjerice na grupi nalazi zahtjev 'Da Zoran Mamić drugi put umjesto Leke stavi komad panja na teren', 'Da popusti ova vrućina pa da ne moram paliti klimu u novom BMW-u jer me kroz zatamnjena stakla nitko ne vidi' ili 'Da vidim početak selotejpa, a ne da grebem noktima po kolutu ko majmun', 'Da se u Saboru glasa s dvije ruke', 'Da tramvaj ne dođe čim zapalim cigaretu. Hoću da to uđe u Ustav!... i slično.
Jugo: Ideološki referendumi 'kradu' svjetlo bitnijim problemimaVanjski savjetnik za strateško komuniciranje Damir Jugo smatra kako građani gube povjerenje u političare te kako organiziranjem i izlaženjem na referendum pokušavaju preuzeti stvar u svoje ruke, naravno koliko im to legislativa dopušta.
Na pitanje smatra li da su referendumi zapravo nastali kako bi 'okupirali' građane i tako im skrenuli pozornost s bitnijih, gospodarskih problema države, Jugo je odgovorio kako ideološki referendumi poput ovoga o braku sigurno 'kradu' svjetlo nekim fundamentalnim stvarima u državi te kako se tema o istospolnim brakovima mogla riješiti na drugačiji način, a ne referendumom. Jednako smatra i za mogućnost raspisivanja referenduma o postavljanju dvojezičnih ploča u Vukovaru.

Mr. sc. Damir Jugo
'To je čista posljedica izostanka dijaloga između aktualne Vlade i Vukovaraca. Dijalog između njih je jednostavno započet prekasno i onda je na valu referenduma o braku ideja o novom referendumu dobila maha', kazao je Jugo dalje objašnjavajući kako se Vlada 'uplela' u probleme oko valjanosti referenduma. 'Nakon referenduma o ulasku Hrvatske u EU, pravila o valjanosti referenduma su se značajno promijenila. Upalo se u zamku jer bez obzira koliko je teško prikupiti dovoljno potpisa, kad dođe do referenduma on je valjan neovisno o tome koliko građana izađe na njega', istaknuo je Jugo.
Mediji - glavni krivciSveučilišni profesor doc. dr. sc. Đorđe Obradović sličnog je mišljenja. 'To je čisto odvlačenje pozornosti javnosti od stvarnih, društvenih problema koje imamo u državi, a to su nedostatak ulaganja i nemogućnost zapošljavanja mladih ljudi ali i onih starijih koji su ostali bez posla. Referendumi u tranzicijskim društvima poput našega nisu pokazatelj izravne demokracije zato što ljudi njima pristupaju navijački i oni su uglavnom pokazatelj uspješnosti onih koji uspiju kampanjom izmanipulirati većinu građana', kazao je doc. dr. sc. Obradović
'Referendumi odgovaraju i vlasti i oporbi. Vlast ih koristi da ljudi ne razmišljaju o stvarnim problemima, a oporba ih koristi da dođe na vlast. Jedino ne odgovaraju običnim ljudima koji žive od plaće', mišljenja je Obradović.

Doc. dr. sc. Đorđe Obradović
Kratko se osvrnuo i na dubrovački referendum kazavši kako je on vrlo sličan referendumu o braku. 'Onaj tko je imao ksenofobiju u svojoj srži, a ovaj ima homofobiju, a nijedan ni drugi ne riješavaju u stvari ništa. Uopće nije bitno kakvi će biti rezultati referenduma jer već sad su stvoreni raskoli u društvu. Referendumi utječu samo na podjelu društva, a ne na traženju rješenja na bolje', istaknuo je Obradović koji smatra da se rješenje problema uvelike nalazi u medijima.
'Kad bi mediji bili odgovorni, dopuštali bi javnu raspravu bez navijačkih sklonosti, moglo bi doći do poboljšanja jer onda građani na izborima ne bi glasali kao navijači već bi počeli tražiti programe', smatra Obradović koji je još dodao kako do takvog načina rješavanja problema treba proći još neko vrijeme, makar dok ne dođe generacija koja nije proživjela rat već je odrasla u miru. Posebno ističe kako sigurno, kao i dosad, neće izaći na referendum jer, kaže - ne želi sudjelovati u manipulacijama i stvaranju raskola u društvu.
Macan: Referendumi su odraz nepovjerenja građana prema političarimaUgledni PR-ovac, stručnjak za krizno komuniciranje Krešimir Macan smatra da potrebu za referendumom opravdava veliki broj prikupljenih potpisa ali i ističe kako su oni jasni pokazatelj da nema dovoljno dijaloga između pojedinih dijelova javnosti i vlasti.

Krešimir Macan
'Sve je veći razdor između građana i politike. Građani su u ovom slučaju bili organiziraniji i od vladajućih i od oporbe. Vladajući se nisu snašli, a oporba se naslonila na inicijativu', kazao je Macan. Po svemu sudeći, referendumi su prije svega nedostatak dijaloga na svim razinama, a zatim su i odraz nepovjerenja prema političarima i to potvrđuju sva provedena istraživanja.