Suvremena arhitektura u povijsnom ambijentu zapravo je knjiga strukovno vrlo ozbiljenog sadržaja, kojom autorica iz ovodobnice vješto propituje zahtjevnu temu bilo o teorijama ili o praksi očuvanja kulturne baštine, a to je tema koja mnoge stručnjake zaokuplja u Hrvatskoj. Zapravo autorica knjige Uskoković vrlo uvjerljivo ukazuje i odgovora na mnoga otvorena pitanja (koja su sve do sad bila bez odgovora!), a pri tomu zaista se naveliko potrudila ostvariti znanstvenu razinu i dojmljivost, pa i iskazati vrsnost uz primjetnu kvalitetu, u kojoj je posebice uočljiv autoričin osobni znalački pisani izričaj.
Iz recenzije dr.sc. Marka Špikića:„Autorica u knjizi raspravlja o teorijama i praksi očuvanja kulturne baštine u odnosu na projektiranje novih sadržaja na primjerima američkog arhitekta Hugha Newella Jacobsena i austrijskog arhitekta Borisa Podrecce. Budući da u Hrvatskoj nedostaje literature na tu temu, predmet autoričine studije čini se važnim za pokrivanje te praznine i kao kvalitetan početak rasprave. ...
Autorica je djelo koncipirala kao pregled međunarodne rasprave o problematici unošenja novih sadržaja u već postojeće ambijente a te je spoznaje primijenila u analiziranju djela dvojice arhitekata. Dio izvornosti djela nalazim u spajanju srednjoeuropskih i sjevernoameričkih iskustava. Arhitekti Podrecca i Jacobsen tako se ističu kao promicatelji projektiranja koje je senzibilizirano na diktat, potrebe i mogućnosti postojećih ambijenata.
KOMPARATIVNI PRISTUP
U literaturi na svjetskoj razini nema mnogo srodnih komparativnih pristupa, pa se djelo može pohvaliti inovativnošću u tom smislu. Kako je tek u posljednjih nekoliko desetljeća nastupilo doba historijsko-teorijskog problematiziranja konzervatorsko-restauratorskih koncepcija, a u tom su okviru konzervatorske tradicije najčešće tumačene unutar monografskog žanra i nacionalne historiografije, ovo djelo pruža mogućnost poredbe koncepcija i ostvarenja na dva kontinenta. Knjiga Sandre Uskoković doprinijet će poznavanju jedne u nas slabije poznate i pomalo zapuštene teme. Iako je riječ o temi koja se tiče promišljanja odnosa novog i starog izvan naše zemlje, smatram da će autoričina rasprava pomoći hrvatskim čitateljima u prepoznavanju problema i proširiti spoznaje o mogućnostima njihova promišljanja. Knjiga je namijenjena stručnjacima i studentima iz područja arhitekture, povijesti umjetnosti i zaštite kulturne baštine. „
BITNA KNJIGA
Sve u svemu Suvremena arhitektura u povijsnom ambijentu na pravoj adresi u prostorijama DPUH je prestavljena knjiga i, zaista su je dojmljivo prestavili pred strukovnim kolegama, kako Marko Špikić, tako i autorica Sandra Uskoković.
Ipak koliko je bitna ova knjiga zapravo ne treba mnogo govoriti, jer slične knjige nije do sad ni bilo u Hrvatskoj, ali i stoga jer ona uvelike dovoljno govori sama za sebe - govori činjenicama jezikom znanosti. Ipak bitna i stoga jer će kao takva postati dio ne zaobilazne sveučilišne literature a, poglavito na (kulturološko) strukovnim studijima. Autoričino poznavanje struke zapravo je sveprimjetno u sadržaju čitave knjige. Knjiga će pripomoći mnogima pojedincima - poglavito zaljubljenicima u kulturnu baštinu - jer će moći pronaći mnoge odgovore i obilje spoznaja, ali i sebi otvoriti vidike za štogod novog zaista potrebnog znanja o kulturnoj baštini u Hrvatskoj.
BILJEŠKA O AUTORICI
Sandra Uskoković rođena je 1971. u Dubrovniku, a diplomirala je na Filozofskom fakultetu Zagreb (Odsjek za povijest umjetnosti). Kao istraživač i stipendist bila je djelatna u Međunarodnom centru za konzervaciju i restauraciju (ICCROM), Rim (2003) i UNESCO, Pariz (2005-2006). Magistrirala je na George Washington University (2004), a doktorirala 2010. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Odsjeku za povijest umjetnosti. Docentica je na Sveučilištu Dubrovnik, Odjel za umjetnost i restauraciju. Svoje zanimanje za likovno i literarno objedinjuje pišući članke i recenzije za niz domaćih i inozemnih časopisa (Zarez, Odjeci, i ostali književni i drugi časopisi). Knjigu Moderna arhitektura Dubrovnika kao kulturna baština (objavila je 2009. naklada Antibarbarus, Zagreb). IG