Glavni tajnik Koordinacije županijskih savjeta mladih Josip Jagodar najavio je kako je ovo zasjedanje ujedno i najava izborne skupštine Savjeta mladih.
- Koordinacija djeluje desetak godina na području RH i trenutno uključuje 20 županijskih savjeta mladih i većina njih je aktivna i drago mi je da se družimo i razmjenjujemo svoja iskustva kroz praksu. Nadam se da ćemo pokrenuti nove projekte. Od prošle godine održali smo nekoliko aktivnosti; dvije koordinacije, primila nas je naša državna tajnica koja prati naš rad... Nadam se kako će u ovoj godini koja je pred nama budući glavni tajnik nastaviti pregovore s Hrvatskom zajednicom županija te se izboriti za poseban status unutar Hrvatske zajednice županija kako bi ovo naše tijelo postalo još prepoznatljivije - kazao je Josip Jagodar.
Pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž članovima Koordinacije županijskih savjeta mladih je govorila što Grada Dubrovnik radi za mlade.
- Kontinuirano i predano radimo na očuvanju kvalitete života svih naših sugrađana s posebnim naglaskom na mlade. To je vidljivo kroz brojne projekte poput stipendiranja, kreditiranja đaka i studenata, subvencioniranje podstanarstva mladih obitelji, financiramo pomoćnike u nastavi, radimo na brojnim projektima sanacije i adaptacije novih vrtića i škola, otvoreni smo za mlade i kroz projekte participativnog budžetiranja i projekta Otvorenog grada. Naši planovi su još veći. Planiranom kupnjom područja TUP-a raditi na urbanom razvoju grada s ciljem razvoja kreativnih industrija i sudjelovanja mladih u tome. Centar za mlade Grada Dubrovnika je prepoznat u Hrvatskoj kao aktivan u povlačenju europskih sredstava koji za cilj imaju razvoj lokalne zajednice za unaprjeđenje života mladih u istoj. Broji su projekti Grada Dubrovnika koji rade na kvaliteti i unaprijeđenu života mladih i svih naših sugrađana te vjerujem kako će tako biti i u budućnosti. Pred nama je Gradsko vijeće na kojemu očekujemo da će biti izglasana odluka dodjele novih stanova mladim obiteljima - navela je Raguž.
Istaknula je kako je Dubrovačka Republika kroz svoju povijest "učila mnoge mnogočemu".
- Imali smo karantenu 1377. godine, najdugovječnija apoteka djeluje na području Dubrovnika je od 1370. godine, kanalizaciju smo imali već krajem 13. stoljeća, sirotište u 15. stoljeću, bili smo iznimno napredni i mudri u političkom djelovanju... Međutim, postavlja se pitanje zašto je Dubrovnik dosta kasno imao sveučilište? Prvo se spominje 1658. godine i osnovali su ga Isusovci na Jezuitima. Povjesničari kažu da je tadašnja dubrovačka vlast, knez i njegove institucije, razmatrala da bi otvaranjem sveučilišta dolazili neki mladi i obrazovani ljudi koji bi bili željni određenih aktivnosti, rada i napretka te bi možda i prosvjedovali i željeli određene promjene. To tadašnjoj Dubrovačkoj Republici nije nikako odgovaralo. Srećom, Isusovci su bili mudriji i osnovali su Collegium Ragusinum koje se pokazalo kao iznimno vrijedno, važno i prepoznato diljem Europe. S tom misli vama želim ugodan boravak u Dubrovniku, uspješnu sjednicu, ali i da vaše buduće odluke ipak ulijevaju malo straha, pozitivnog i motivirajućeg, kako bi pridonijeli razvoju vaših lokalnih zajednica - poručila je pročelnica Zrinka Raguž.
Piše za Dubrovačk Dnevnik, A. Čakić