Poljanić je inače bio jedan od prvih 20 svjedoka 1992. godine koji je dobio poziv suda u Haagu na koji se i odazvao, a sinoć se u Interuniverzitetskom centru prisjetio detalja sa suđenja Slobodanu Miloševiću.

- Fasciniralo me kako je tužiteljstvo znalo svaki detalj o napadima na Dubrovnik, a ja sam sve to potvrdio budući da je doista i bila istina. Nakon ispitivanja tužitelja, došao je dan kada sam bio na raspolaganju Miloševiću. Začudilo me njegovo ponašanje jer nije bio bahat i nije se previše branio jer situacija je bila čista i jasna stoga nije imao šanse. No, samo u jednom trenutku je htio podmetnuti pitanje smrti kapetana vojnog broda Krsta Đurovića - ispričao je Poljanić dodavši kako su upravo Srbi ubili kapetana koji je odbio napasti Dubrovnik 1991. godine.

- Đurović je ubijen u helikopteru koji je letio iz pravca Popovića prema Pridvorju nakon što je rekao da dok on zapovijeda Dubrovnik neće biti napadnut - prepričao je Poljanić osvrnuvši se na današnje odlikovanje od strane predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića koji je posmrtno odlikovao generala Vladimira Barovića koji je također odbio napasti primorske i dalmatinske gradove te je naposljetku počinio samoubojstvo.

Barović je u svom oproštajnom pismu naveo kako je glavni razlog njegovog samoubojstva nerazumna agresija JNA i crnogorskih rezervista na Hrvatsku koja predstavlja djelo suprotno tradicionalnom crnogorskom poimanju časti.

- Dobro je da se takve stvari događaju pa makar i 25 godina poslije - kazao je Pero Poljanić prisutnim na predstavljanju knjige o suđenju Miloševiću.

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko smatra kako knjiga Prosecuting Slobodan Milošević, An unfinished trial "vraća Miloševićev slučaj natrag te pruža kompletnu sliku složene tematike koji ukazuju na Miloševićevu kriminalnost".

- Na žalost taj slučaj nije završen zato što je Milošević umro, ali ipak knjiga opisuje cijeli kontekst i detalje koji su važni, a to je sudjelovanje akademske zajednice u cijelom projektu te pruža uvid kako je Milošević postao ratni zločinac i kriminalac - naznačila je Biserko.

Pod sudjelovanjem akademske zajednice u ratu Biserko smatra kako je riječ o "eliti koja je danas ostala nekažnjena i neporažena što ukazuje na konstantu u srpskoj politici koja širi zao duh".

- U Srbiji Milošević se još uvijek doživljava kao nevin i njegova godišnjica smrti se doživljava kao neka vrsta rehabilitaicije velike povijesne ličnosti, a njegova žena tvrdi da je stvorio najveću socijalističku partiju na Balkanu. Upravo na taj način Srbija nastoji umanjiti odgovornost u proteklom ratu - kazala je Biserko pred okupljenim u Interuniverzitetskom centru među kojima su bili i studenti iz deset stranih država.

Autorica knjige Nevenka Tromp predaje na Svučilištu u Amsterdamu od 1992. godine, a od 2000. do 2012. godine radila je na međunarodnom krivičnom sud za bivšu Jugoslaviju u timu Tužilaštva na istraživanju političkog i vojnog rukodvodstva.

Tromp je radila na povijesnim i političkim temama na slučaju Slobodana Miloševića od 2000. godine sve do njegove smrti u ožujku 2006. godine. Poslije njegove smrti i činjenice da je njegovo suđenje završilo bez presude, autorica knjige je odlučila upotrijebiti opsežni arhiv koji je ovo nezavršeno suđenje ostavilo za sobom i na osnovu dokaza, izjava svjedoka, audio i video zapisa rekonstruirati povijesnu naraciju koja se bavi ulogom Slobodana Miloševića i Srbije u raspadu Jugoslavije i ratovima koju su slijedili.

- Nakon Miloševićeve smrti moje kolege policijski istražitelji i pravnici smatrali su da taj slučaj treba zaboraviti jer nije bilo presude ni kazne, a oni su nastavili raditi na drugim slučajevima. Za mene koja sam radila šest godina na tom jednom slučaju, nekad čak i po deset sati neznajući koji je dan u tjednu, bilo je neprihvatljivo da sve to postane nevažno i nepotrebno - ispričala je Nevenka Tromp kako je počela s pristupom poslu pisanja knjige tako što je arhiv suđenja gledala kao povijesni izvor te se kritički odnosila prema njemu provjeravajući sve informacije.

Knjiga se bavi s tri teme i pokušava rekonstruirati što taj arhiv govori o Miloševiću kao političkom vođi, o ideologiji koja je prethodila formuliranju Plana i o kriminalnosti plana Miloševićeve politike od 1990. do 1999. godine.

- Na političkom programu Miloševića bila je centralizirana Jugoslavija, a prva faza je bila kroz aneksiju Kosova što mu je jedino i uspjelo, a nakon toga počinje raditi na programu stvaranja srpske države zasnovane na etničkim granicama. Taj plan je nazvan Velikom Srbijom, što su potvrdili i svjedoci suđenja u Haagu - kazala je Nevenka Tromp podsjećajući na granice Virovitica-Karlovac-Karlobag, a na toj mapi bio je i Dubrovnik koji je značajno stradao u ratu jer se opirao planovima.

Autorica "Prosecuting Slobodan Milošević, An unfinished trial" upotrijebila je svoje znanje koje je služilo poput putokaza kako upotrijebiti arhiv suđenja Slobodanu Miloševiću te će biti od značajne koristi budućim istraživačima u rasvjetljavanju slučaja.