Već 1938. postojale su u ljetnim mjesecima svakodnevne zračne veze sa Sarajevom i Beogradom, te linija Dubrovnik- Sarajevo-Zagreb-Beč-Brno-Prag. Čak deset država - Albanija, Belgija, Velika Britanija, Čehoslovačka, Čile, Danska, Francuska, Grčka, Italija i Španjolska - imalo je u Dubrovniku 1938. godine konzulat. Te je godine na gradskom području evidentiran rekordan broj posjetitelja i noćenja: 58 050 gostiju, od čega 40 970 stranaca, i 473 511 noćenja, što je značilo da je na to područje otpadalo 20,6 posto ukupnog broja noćenja stranih turista.
Do II. svjetskog rata Dubrovnik je bio povezan zračnim linijama sa Splitom i Zagrebom te Bečom, Pragom i Brnom, a rat je zaustavio sve civilne letove.
14. kolovoza 1943. aerodrom Gruda su zaposjeli Nijemci.
Nakon rata obnovljen je zračni promet, a inače je u Dubrovniku zabilježeno mnogo slijetanja hidroaviona.
U 1960. i 1961. godini preko aerodroma Gruda se odvijao samo unutarnji promet.
Brzi je razvoj turizma krajem pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća uvjetovao gradnju suvremenije zračne luke za narasle potrebe sve brojnijih stranih i domaćih putnika. Izgradnja je na lokaciji između Čilipa i Močića u Konavlima započela 9. svibnja 1960. Dvije godine poslije, 15. svibnja 1962., zračna je luka puštena u promet za čarter-letove, a 15. srpnja započeo je redoviti domaći i međunarodni promet. Ipak ono što je uslijedilo nisu mogli predvidjeti ni najveći optimisti. Planirani je br. putnika od 200.000, predviđen za 1972., dostignut već 1964. godine. Otada pa sve do 1990. ta je zračna luka bilježila stalni porast, a rekordne 1987. kroz nju je prošlo 1,46 milijuna putnika, što je dostignuto tek 2012. g.
Dubrovačka je zračna luka bila treća po broju putnika u ondašnjoj državi, a prema svim pokazateljima druga u Hrvatskoj, odmah iza Zagreba. Netko je izračunao da je tada više od 60 posto svih inozemnih gostiju na području od Korčule i Pelješca do Cavtata doputovalo preko te zračne luke. Stoga se od izgradnje do danas Zračna luka Dubrovnik neprestano uređivala i dograđivala. Tako je već 1971. poletno-sletna staza produžena za 700 m, a valja reći da je ona sa 3300 m najdulja u Hrvatskoj. Sljedeće je godine građena rulna staza, duga 1200 m, a do 1978. izgrađeni su garažno-tehnički prostor (24.000 m2), putnički terminali za domaći (1800 m2) i međunarodni (3500 m2) promet, prošireno energetsko postrojenje (800 m2) te rekonstruirana asfaltna površina poletno-sletne staze.
U razdoblju od 1979. do 1985. dvostruko je prošireno područje za prihvat i otpremu, 1988. izgrađen je novi robno-skladišni prostor (4500 m2), a 1990. niveliran je teren za instalaciju sustava ILS (Instrumental Landing System) radi slijetanja u otežanim vremenskim prilikama.
Daljnji je razvoj dubrovačke zračne luke nasilno i rušilački zaustavljen agresijom ondašnje JNA kada je bila okupirana punu godinu dana (od listopada 1991. do listopada 1992.). Tada je opljačkano i uništeno sve što se u proteklim desetljećima sustavno stvaralo, a šteta je bila procijenjena na više od 180 milijuna kuna.
Obnova je trajala do 2006. godine.
Zračna luka Dubrovnik je 2012. godine s 1.480.470 putnika, te 2013. godine s 1.522.629 putnika ostvarila novi rekordan promet u povijesti ove zračne luke.
građevinar/zamaslina