Nizu raznih naknada, troškova i cijelog spektra inovativnih načina na koji banke u Hrvatskoj 'legalno' izvlače novac iz džepova građana odnedavno je pridodan još jedan, o čemu svjedoći iskustvo Ž. Č. Na njen je tekući račun u Hypo Alpa Adria banci, 2011. godine Erste banka greškom uplatila 16.000 kuna. O tome joj nije poslana nikakva pismena obavijest niti je kontaktirana od strane banke kako bi novac vratila. Ž. Č. tvrdi da je upravo tih dana očekivala jednu veću uplatu te je za uplaćeni novac mislila da se radi upravo o tome.
Međutim, ovih dana, čak dvije godine poslije, na kućnu adresu joj je stigla sudska tužba u kojoj se od nje potražuje cjelokupan iznos zajedno s kamatama te još 1.200 kuna sudskih troškova.
Ž. Č. ne osporava pogrešno uplaćenih 16.000 kuna i spremna ih je odmah vratiti no ne vidi razloga zašto bi banci plaćala kamate i sudske troškove zbog greške koji je napravila sama banka. Tim više što joj je daljnji razvoj cijelog slučaja dao čvrst razlog da vjeruje da se u biti ne radi o pogrešnoj uplati već da je riječ o namjernom postupku Erste banke koja legalnom prisilom zarađuje na građanima.
Erste prebacuje krivnju na Hypo
U Pravnoj službi Erste banke Ž. Č. je rečeno da oni tu ništa ne mogu jer su od Hypo banke dobili obavijest da su je kontaktirali i pozvali da dođe u banku kako bi vratila novac. Zanimljivo je da u Hypo banci o tome nema nikakvog pisanog traga. U Ersteu su je uputili na odvjetničko društvo Leko i partneri u kojoj joj odvjetnički vježbenik Tihana Svetec odgovara slijedeče:
- Obavještavam Vas da sam kontaktirala nadležnu službu naše stranke Erste banke, te da smo kao punomoćnici Banke dobili nalog da s postupkom nastavimo po redovnom tijeku stvari. U eventualne propuste i odnos Vas kao klijenta Hypo banke i same Hypo banke ne možemo ulaziti mi, odnosno Erste banka, obzirom da u konkretnom slučaju to nije predmet spora. Dosad su nastali parnični troškovi u visini 1.250,00 kn što uključuje odvjetnički trošak sastava tužbe uvećan za PDV, a na glavnicu teku zatezne kamate od 05.05.2011.g. - stoji u odgovoru upućenom Ž. Č.
Drugim riječima, poručeno joj je da sve za što je Erste banka (zbog svoje greške) tereti mora platiti a kako će to onda riješiti s Hypo bankom koja ju nikada nije kontaktirala kako bi novac pravovremeno vratila, odvjetnike Leke i partnera uopće ne zanima.
'Poslovanje u skladu s propisima RH'
O cijelom slučaju portal Dnevno.hr pokušao je dobiti očitovanje Esrte banke. Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:
- Erste banka posluje u skladu sa svim pozitivnim propisima Republike Hrvatske, uključujući i odredbe Zakona o obveznim odnosima. Općenito govoreći, u slučajevima kada dođe do nenamjerne pogreške i uplate sredstava u korist računa treće fizičke osobe, a taj je račun otvoren u nekoj drugoj banci, Erste banka redovnim putem toj banci upućuje Zahtjev za povrat pogrešno uplaćenih sredstava. Bitno je napomenuti da jedino ta banka, koja vodi račun klijenta u čiju korist su novčana sredstva pogrešno uplaćena, ima saznanja o identitetu tog klijenta te mogućnost s njime adekvatno komunicirati. Kada banka u kojoj je otvoren račun osobe u korist čijeg je računa izvršena pogrešna uplata, obavijesti Erste banku o nemogućnosti povrata pogrešno doznačenih sredstava, pretpostavlja se da je ta banka stupila u kontakt sa svojim klijentom koji je potom odbio izvršiti povrat iznosa stečenog bez osnove. Naime, uplatom sredstava na račun ta imovina postaje vlasništvo klijenta i nitko drugi, uključujući i banku kod koje je račun otvoren, ne može raspolagati tim sredstvima. Osim toga, način i kanali komunikacije između druge banke i njezinog klijenta predstavljaju poslovni odnos između te dvije strane i Erste banka nema niti može imati utjecaja na iste. Kako Članak 1111. Zakona o obveznim odnosima propisuje da 'kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi', a u ovakvim slučajevima razvidno je da se u prethodno opisanim rečenicama radi o situaciji koja podliježe ovoj pravnoj normi, Erste banka ima pravo pokrenuti sudski postupak radi povrata iznosa stečenog bez osnove s pripadajućim kamatama i troškovima postupka - stoji u odgovoru kojeg potpisuje Dario Gabrić iz Erste banke.
Plati pa se žali
Drugim riječima, Ž. Č. je poručeno da iznos koji joj je pogrešno uplaćen mora vratiti te za to još i platiti kamate i sudske troškove. Od propusta Hypo banke koja ju o tome nije obavjestila u Ersteu očito peru ruke. O svemu se još nije oglasio ni Josip Čaček, direktor Službe pravnih poslova.
Sudeći po svemu, teško da će njegov stav biti drugačiji.
U sukobu građana i moćnih banaka zna se ko obično izvuče deblji kraj.
Inače, banke u krizom pogođenoj Hrvatskoj u prva su tri mjeseca ove godine ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 958,8 milijuna kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci za 31 banku koje je objavila Hrvatska narodna banka.