NERADNA NEDJELJA I TURIZAM 'Zimi nema 'žive duše', ali ljeti je druga priča'

NERADNA NEDJELJA I TURIZAM 'Zimi nema 'žive duše', ali ljeti je druga priča'

Tema svih tema opet se vratila na velika vrata, Vlada želi regulirati pitanje (ne)rada nedjeljom, a mi smo za mišljenje upitali dubrovačke poduzetnike kojih bi se takva odluka ticala

Sredinom listopada premijer Andrej Plenković najavio je kako će izmjene Zakona o trgovini regulirati pitanje (ne)rada nedjeljom, a prijedlog je upućen na e-savjetovanje. Naglasio je kako je cilj zakona naći dobar balans između rada i obiteljskog života. 

„Oni koji rade nedjeljom, bit će adekvatno nagrađeni, a oni koji rade u nekoj tvrtki koja, između ostalog, radi nedjeljom, a oni ne žele raditi – ne smiju zbog toga dobiti otkaz“, najavio je premijer. Znamo da ovo nije ništa posebno novo. Tema neradnih nedjelja povuče se barem jednom godišnje, nerijetko pred izbore, a čak je i Ustavni sud nekoliko puta rušio takvu odluku zabrane rada nedjeljom. Međutim, iz Vlade ovog puta ističu kako nije riječ o zabrani nego regulaciji rada. 

Vlada se u prijedlogu pozvala na Međunarodne ugovore koji propisuju kako se razdoblje tjednog odmora mora, kada je god to moguće, podudarati s danom u tjednu koji je prema tradiciji ili običajima te zemlje određen kao dan odmora, za što Vlada ističe kako je to u Hrvatskoj nedjelja, piše Dubrovački dnevnik.

ŠTO DONOSI NOVI PRIJEDLOG? 

U prijedlogu izmjena zakona ističe se kako bi poduzetnik imao mogućnost raspodjele 90 sati kroz šest dana u tjednu, od ponedjeljka do subote, a nedjeljom bi trgovački objekti trebali biti, kako piše Vlada, 'pretežito zatvoreni'.

U godini bi tako bilo dopušteno raditi 16 nedjelja, a koje će to biti odredio bi sam trgovac po potrebama sezonalnosti, mikrolokacije i drugih čimbenika koji utječu na individualnu potrebu za radnom nedjeljom. Tjedni u kojima je nedjelja radna, onda bi imali dodatnih 15 radnih sati, što u tim tjednima predstavlja maksimalno 105 dopuštenih radnih sati. 

U prijedlogu se ističe kako ne može biti apsolutno pravilo da nedjelja bude neradni dan i kako se od tog pravila može odstupiti kada postoje 'valjani razlozi i posebnosti, a koji su povezani sa zadovoljenjem osnovnih životnih potreba, odnosno potreba društvene zajednice koje se ne mogu zadovoljiti bez kontinuiranog i nesmetanog obavljanja javnih usluga, kao i razlozi povezani s činjenicom da je Hrvatska turistička zemlja'.

U prijedlogu zakona su navedene i ankete provedene među Hrvatima koje ukazuju kako 72 posto stanovništva podržava zabranu rada nedjeljom i kako više od polovice Hrvata nikada nedjeljom ne ide u trgovačke centre. Također, navodi se i analiza koja je pokazala kako se u slučaju neradnih nedjelja u trgovinama promet 'prelijeva' na druge dane u tjednu. 

Osim toga iz Vlade u prijedlogu ističu kako ekonomska znanost ukazuje na četiri osnovna čimbenika koja utječu na potrošnju, a to su dohodak potrošača, cijene roba i usluga i ukus potrošača. Radno vrijeme trgovina, ističu u prijedlogu, nikada se nije pojavilo kao čimbenik koji bi mogao utjecati na osobnu potrošnju. Osim toga, navode i kako je u nekim drugim zemljama EU regulirano radno vrijeme tako da su trgovine nedjeljom u pravilu zatvorene, uz iznimke poput vjerskih, turističkih područja, zračne i pomorske luke, cestovna stajališta i slično. Zanimljivo je kako se vjerska pitanja navode kao iznimke, a često je upravo Crkva bila prva koja je podržavala zabranu rada nedjeljom. 

Ovo je jedna od onih tema koja je često u odnosu 50-50 za i protiv. Dok će dio Hrvata žustro podržavati odmor nedjeljom, druga strana će podupirati adekvatno plaćene radne nedjelje i odmor od rada neki drugi dan u tjednu. 

ŠOPING CENTRI NAJPOSJEĆENIJI UPRAVO VIKENDOM 

Pa čak ni u Hrvatskoj gospodarskoj komori nemaju jedinstveno stajalište. 

„HGK u principu zagovara stav svojih članova. Međutim, u ovom slučaju članovi Udruženja trgovine nemaju jedinstven stav o regulaciji rada trgovina nedjeljom; jedni se zalažu za ograničavanje, drugi su protiv bilo kojeg ograničavanja rada nedjeljom“, pojašnjava za Dubrovački dnevnik predsjednica Županijske komore Dubrovnik, Nikolina Trojić. 

„No, isto tako valja istaknuti da je model s dozvoljenim brojem radnih nedjelja jedan od prijedloga sa sjednica Udruženja trgovine, gdje su trgovci tražili da se uzmu u obzir specifičnosti sezonskog tržišta, uključujući turističku sezonu, ili primjerice advent u Zagrebu, većim gradovima i slična događanja“, pojašnjava.

Trojić dodaje kako bi ovim Zakonom najviše bili pogođeni šoping centri, a posebno u zimskim mjesecima. 

„Pokazalo se kako su upravo subota i nedjelja najprometniji dani. Šoping centri zapravo postaju moderni 'trgovi', mjesta druženja i provođenja vremena, pa i  kupovine. Utoliko će oni izgubiti. Što se tiče šireg dubrovačkog područja, vjerujem da će narod i dalje kupovati ono što mu treba, ali u nekom drugom terminu, pa tu neće doći do smanjenja potrošnje. S druge strane, gubitnici su trgovci suvenirima i ostalom galanterijom u mjestima gdje sezona traje dulje od četiri mjeseca“, ističe Trojić i dodaje kako joj ovaj sistem s određenim brojem radnih nedjelja djeluje kao najpoštenije kompromisno rješenje, no ističe kako ostaje pitanje je li 16 nedjelja pravi broj, što je također stvar javne rasprave. 

LIDL: NAČELNO NISMO PROTIV, ALI… 

Upitali smo i nekoliko butiga koje posluju u Dubrovniku kakav je stav uprave, ali i zaposlenika o radu nedjeljom, međutim odgovor smo dobili samo iz Lidla.  

„Lidl Hrvatska načelno nije protiv uvođenja neradne nedjelje, s obzirom i na to da bi prijedlog uključivao 16 radnih nedjelja kroz godinu. Istovremeno, smatramo da je nužan preduvjet donošenje odgovarajućih propisa od strane nadležnih tijela koji će predvidjeti jednake uvjete za sve trgovine te tako osigurati pošteno tržišno natjecanje. U slučaju izmjena ili dopuna postojećeg Zakona o radu, Lidl će prilagoditi rad nedjeljom u skladu s novim Zakonom te o tome pravovremeno obavijestiti javnost“, istaknuli su iz Lidla.

 Prijedlog zakona predviđa i neke iznimke da bi nedjeljom i blagdanima mogli raditi prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su dio željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara,  nautičkih marina, kampova i OPG-ova. Osim toga, zabrana rada nedjeljom i blagdanom ne bi se odnosila na prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, pijacama, prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama. 

SPECIFIČNE I PEKARE 

Prema predloženim izmjenama, kiosci i pekare bi nedjeljom i blagdanom mogli raditi od 7 do 13 sati. O tome je Dubrovački dnevnik upitao Shendrita Sufaja, vlasnika pekare Ombla.

„U isto vrijeme sam i za i protiv ovakvog prijedloga. Primjerice, zime nedjeljom nema 'žive duše', dok je ljeti sezona i ima posla. Velika je razlika nedjelje ljeti i zimi u Dubrovniku. Nedjelja je zimi najslabiji dan, a ljeti je to druga stvar. Iskreno ne znam koliko je isplativo nedjeljom zatvoriti, jer posla ipak ima što dobro dođe u ovoj krizi, ali nije kao radnim danom. Ako bude takvo pravilo naravno da ćemo ga poštovati“, govori nam Sufaj. 

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca kažu kako su sve zabrane suprotne temeljnim postulatima koje kao udruga zastupaju. Dok iz Hrvatske obrtničke komore napominju kako je u turističkim područjima rad nedjeljom ključan za kvalitetu turističke ponude i samo gospodarstvo, dok je u nekim kontinentalnim dijelovima Hrvatske neisplativ. Stoga iz Ceha trgovine HOK-a smatraju kako se svakom poslodavcu treba ostaviti sloboda odabira hoće li raditi nedjeljom ili ne, temeljena na ekonomskom interesu. U HOK-u se zalažu da poslodavci adekvatno plate svoje radnike i osiguraju slobodan dan za odmor ako je nedjelja radna. Smatraju kako je najbolja opcija da se rad nedjeljom ostavi na odabir poslodavcima uz poštivanje svih zakonskih obveza i adekvatno plaćanje radne snage.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

0 Komentara:

Komentiraj članak