“Takav je dogovor svih udruga ovčara na otoku", potvrđuje Tomislav Vidas, vlasnik istoimenog OPG-a i predsjednik Udruge uzgajivača ovaca i proizvođača paškog sira “Zaglava” iz Novalje. 

Na sastanku održanom prije dva mjeseca, točnije 5. studenoga minule godine raspravljali su o povećanju cijena stočne hrane, ali su u konačnici postigli dogovor i formirali cijenu janjetine. Do nove godine 120, a poslije 100 kuna za kilogram.

Takva cijena ima veze i s ponudom i potražnjom. Mlada paška janjetina oduvijek je imala visoku cijenu. Jer, dok u većini stočarskih krajeva sezona janjenja tek počiinje, na Pagu janjetina već prispjeva za pod peku ili u roštijeru.

"Nema ništa bolje", kaže Vidas. On i njegova obitelj su na sam Božić blagovali pečenu janjetinu. Većina Pažana, pa i ostalih ljubitelja ove delicije imala ju je i na novogodišnjoj trpezi.

Dosad prodano 1.500 janjaca

"Radi se o janjčićima od 4 do 9 kilograma težine", dodaje. Za Božić i Novu godinu takvih je prodano oko 800 na području Kolana i Novalje te oko 1.500 grla na cijelom otoku. Kupci su iz Zagreba, Splita, Rijeke i drugih mjesta gdje ima ljubitelja mlade paške janjetine.

Inače, na Pagu prema najnovijim podatcima ima ukupno 36.000 ovaca. Dio ih se već ojanjio u studenome i početkom prosinca, Prodaja tih janjaca tek će krenuti, potražnja iz dana u dan raste, pogotovo što je cijena niža nego za blagdane. Do kraja sezone, kaže Vidas, ojanjit će ih se oko 30.000 i od toga više od 20.000 plasirati na tržište. Ostalo se ostavlja za revitalizaciju stada i osobne potrebe, piše Agroklub.

Ni teža od 10 kg ni starija od 45 dana

Vidas, koji je i aktualni predsjednik Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza, podsjeća da je već 5 godina paška janjetina zaštićena na razini EU. Certificirana ne smije biti teža od 10 kg ni starija od 45 dana. To ju razlikuje od svih drugih.

Posebnost je i u tome što u razdoblju od janjenja do klanja, janjad neprekidno boravi zajedno s ovcama i siše. Istraživanjima je utvrđeno da se odlike trupa i kakvoća mesa razlikuju u usporedbi s janjadi sličnih pasmina, a ponajviše su zasluga ranog, "sa sise", klanja u dobi od maksimalno 45 dana, u skladu s ovčarskom tradicijom otoka.

Ova janjetina, ističu uzgajivači, specifičnog je okusa mesa zbog ambijenta u kojem živi i u kojem se hrani autohtona paška ovca. To je krš, goli kamenjar na kojem rastu mnoge aromatične biljke; kadulja (slavuja), koromač, lavanda; škrta, sitna trava posuta posolicom koju nanose česte zimske bure.

"Uz to, paška janjetina je posebna i zato što ondje ovčari od davnina moraju odvajati mladu janjad od ovaca da bi one mogle davati mlijeko za proizvodnju sira, što se u drugim krajevima nikada nije radilo“, kaže Martina Pernar Škunca iz Paške sirane koja ima vlastito najveće grupno stado na otoku, ukupno oko 3.000 ovaca. U sezoni sirana plasira i do 4.000 janjaca, vlastitih i od svojih kooperanata. U sklopu nje je i klaonica, jedna od ukupno dvije registrirane na Pagu. Druga je u Novalji, dodaje Martina.

Počela sezona mužnje i sirenja

S janjenjem i odvajanjem janjaca od sise na Pagu istodobno počinje sezona mužnje i sirenja. A sir donosi najveći prihod. Svaka ovca u prosjeku daje dnevno od 0,75 do 1 litru mlijeka. Tijekom laktacije, koja traje 140 -170 dana po grlu se pomuze oko 120 litara mlijeka. Za jedan kilogram zrelog sira utroši se oko 7 litara mlijeka pa proizvodnja po grlu iznosi 12 do 15 kg. A ovčji paški sir se trži po 200 i više kuna za kilogram. Tu je i skuta pa gruba računica govori da svaka ovca godišnje za meso, sir i skutu donese godišnje oko 4.000 kuna prihoda, ako se sve što daje proda i unovči.

Naravno, ima tu i troškova. "Samo za dohranu, za kukuruz, koncentrat. sijeno i djetelinu valja izdvojiti 1.100 kuna po grlu. Čak i više", kaže Vidas, jer hrana je u posljednje vrijeme poskupjela za 40 i više posto. Ne računajući ljudski rad tu su i drugi troškovi, primjerice za gorivo, veterinarske usluge, danak uzimaju i čagljevi… Pitanje je što će ove godine biti sa sirom? Ako se korona nastavi i ove godine nedajbože produži do u ljeto, sirari će se naći u velikim problemima. Jer, najviše ga se proda baš u špici turističke sezone.

Od janjetine, sira i skute 140 milijuna kuna

Na ovom otoku su četiri velike sirane koje zapošljavaju 150 ljudi. Polovica stanovništva živi u potpunosti ili djelomično od proizvodnje paškog sira i janjetine. Josip Zubović Pipe, nekadašnji načelnik Općine Kolan, izračunao je svojedobno da se u normalnim godinama godišnje proda 300 tona paškog sira, 50 tona paške skute i više od 150 tona paške janjetine.

Po istoj kalkulaciji ispada da 36.000 paških ovaca godišnje uprihodi 140 milijuna kuna, naravno pod uvjetom da se sve proizvedeno i proda. A hoće li zavisi i od korone, odnosno od turističke sezone. Znači, ako ne bude zaraze, bit će sezone. Prodat će se i sir i skuta, a to je gotovo 80 posto prihoda koje daje paška ovca.

S janjetinom nikad nije bilo problema. Prodalo bi se i više da ima, govori Vidas. Ne samo paške nego i ličke, creske, dalmatinske, slavonske… U Hrvatskoj se, naime, godišnje pojede između 8.500 i 9.000 tona janjetine. Za usporedbu, u Europi se u prosjeku pojede 1,3 kg, dok kod nas 2.2 kg po stanovniku. Nismo samodostatni jer se prema podatcima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu u cijeloj državi uzgaja ukupno 771.338 ovaca, a nekada se samo u Dalmaciji uzgajalo više od dva milijuna. 

Zato se janjetina uvozi najviše (1.500 tona) iz Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Bugarske i drugih zemalja koje, za razliku od nas, ovaca i janjaca imaju dovoljno za svoje potrebe pa i za izvoz, piše Agroklub.