MINISTAR MARIĆ: Korona nas je dosad koštala više od 40 milijardi kn

MINISTAR MARIĆ: Korona nas je dosad koštala više od 40 milijardi kn

Ministar je ponovio da su revidirane procjene rasta BDP-a za ovu godinu s prvotno planiranih 5.2 posto na oko devet posto.
Ministar financija Zdravko Marić danas je u saboru iznio podatak da je ukupan trošak covida samo za državni proračun "u nepune dvije godine prešao znamenku od 40 milijardi kuna", no poručio je i da je efekt covida, bez obzira na to koliko jak, bio jednokratan, donosi index.hr.

Najveći dio troška odnosi se na mjere za očuvanje radnih mjesta, izravne i neizravne, a to su porezi, doprinosi, sve što je država preuzimala na svoja leđa, rekao je Marić koji je saboru predstavio rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna.

Rebalansom se ukupni prihodi proračuna povećavaju se za 3.3 milijarde kuna, na 153.6 milijardi kuna, a rashodi za 6 milijardi na 173.3 milijardi kuna. Očekuje se da će državni proračun bilježiti manjak od 19.7 milijardi kuna ili 4.7 posto BDP-a, dok će manjak opće države biti 18.9 milijardi kuna ili 4.5 posto BDP-a.

Ministar je ponovio da su revidirane procjene rasta BDP-a za ovu godinu s prvotno planiranih 5.2 posto na oko devet posto.

Kad gledamo sve sastavnice BDP-a, izuzev investicija i to u segmentu privatnih, na svim kategorijama imamo značajno povećanje, naglasio je ministar i istaknuo da će, što se tiče investicija, u godinama koje slijede, one biti glavni pokretači ukupnog gospodarskog rasta.

Prosječna godišnja inflacija 2.4 posto

Marić je iznio i procjenu kretanja cijena, odnosno inflacije. Bez obzira na zadnjih par mjeseci i ubrzanu, vidljivu inflaciju, naša procjena za ovu godinu je 2.4 posto za prosječnu godišnju inflaciju, naveo je.

Naglasio je i kako se planira smanjenje javnog duga u BDP-u na 83.1 posto.

"Iako revidiramo deficit sa 3.8 na 4.5 posto, ove godine očekujemo, s obzirom na puno veću stopu rasta u odnosu na očekivanja, ponovno smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u na 83.1 posto", kazao je.

Podsjetio je kako je četiri godine za redom javni dug smanjivan "kumulativno gotovo 12 postotnih bodova BDP-a".

Pandemija i dijelom potres, jednokratno su udio javnog duga u BDP-u podignuli na 87.3 posto i jednokratno izbrisali sav efekt te četiri godine, kazao je Marić i naglasio kako bi, da se u te četiri godine nije činilo što se činilo, naš javni dug prešao sto posto BDP-a.

"Tih 4.2 postotna boda, prema procjenama koje smo gledali drugih zemalja će nas svrstati među top 3", pohvalio se ministar financija.

Taj rezultat, dodao je, treba apostrofirati ne samo brojčanom dijelu, nego i u činjenici da smo činili i činimo sve, a po stopi rasta i smanjenju udjela javnog duga u BDP-u može se već sada zaključiti, da je efekt covida, bez obzira na to koliko jak, bio jednokratan.

Grbin: Proračunski rashodi nisu pod kontrolom

I dok HDZ-ova Grozdana Perić (HDZ) ističe kako je i u vrijeme najveće pandemije i potresa vlada postigla rast BDP-a od 9 posto, kako smo pokazali da se dobro nosimo s najvećim izazovima, oporba rebalans i politiku vlade vidi drugačije.

Proračunski rashodi nisu pod kontrolom, ističe Peđa Grbin (SDP) i navodi kako se to najbolje vidi u zdravstvenom sustavu u koji su od početka godine "upumpane" milijarde, a rezultat je rast dugova i smanjenje kvalitete usluge. Oko 9 milijardi kuna odlazi zdravstvu koje je rak-rana hrvatskih financija, dodaje Marin Lerotić (IDS).

Urša Gamulin Raukar (ZLB) kaže da se rebalans svodi na iracionalnu potrošnju na obranu, kolaps u obnovi nakon potresa te neuspjeli pokušaj saniranja zdravstva. Rebalans govori o slabosti vlade u nošenju s krizama, kakve su covid i potresi, ustvrdila je.

Hrvoje Zekanović (HS) ističe da ćemo ove godine u proračunu imati manjak od gotovo 20 milijardi kuna, deficiti viši od 4.5 posto BDP-a, pa se pita zašto "srljamo" s uvođenjem eura, dok to, primjerice, ne radi Češka s deficitom od tri posto.

Stijepo Bartulica (DP) tvrdi da Hrvatska ima velik problem s javnom potrošnjom, da su rashodi proračuna preko 50 posto viši u odnosu na one iz 2012., a da stanovnika imamo sve manje. Rejting HDZ-a, koji izgleda stabilan, odraz je toga da egzistencija velikog broja ljudi ovisi o javnoj potrošnji, kazao je.

0 Komentara:

Komentiraj članak