Washington Post se malo zanio, pa je proglasio da je nuklearna katastrofa u NE Černobilu 1986. kulturnim fenomenom postala s objavljivanjem HBO-ove serije. To je, dakako, sasvim pogrešno. Samo jednu godinu poslije snimljen je dokumentarac "Zvono Černobila". Dvije godine poslije Bill Murray snimio je film "Božićni duhovi" u kojem on kao Frank Cross, nakon što se susreo s duhom svog pokojnog šefa, sam sebi kaže: "Ne, to samo haluciniraš od ruske votke zatrovane Černobilom!" "Star Trek VI: Neotkrivena zemlja" iz 1991. započinje, pak, velikom intergalaktičkom eksplozijom, kako je rekao Leonard Nimoy, "intergalaktičkim Černobilom". A narednih godina mnoštvo crtića, komedija, tragedija, horora, video-igara, pa romani, stripovi, dokumentarci, pjesma Davida Bowieja "Time Will Crawl", zatim Paula Simona "Can't Run But", onda i Kraftwerkov remiks "Radioactivity" iz 1991...
HBO-ova miniserija je svakako dobar posao, jako velikim dijelom upravo zato što je stigla kao zasad posljednja, ali uspješna, još uvijek uzbudljiva obrada černobilske katastrofe, nakon što su je tisuće i tisuće ljudi i institucija obrađivale tijekom 33 godine kroz sve moguće medije. Ipak, Washington Post objašnjava kako je NE Černobil iz 1986. zauvijek promijenio svjetsku geopolitiku i ubrzao raspad SSSR-a, pa čak na koji to način utječe na stanje u Ukrajini dandanas i na odnose s Rusijom, odnosno na proxy rat na istoku te zemlje. Mihail Gorbačov bio je na mjestu generalnog tajnika CK KP SSSR-a tek jednu godinu kad se dogodila havarija u NE Černobil. U memoarima je napisao da je stanje s tom nuklearkom, pa i činjenica da se zataškala manja havarija u istoj elektrani četiri godine ranije, navelo da još i manje nego inače ima povjerenje u sovjetsku vojnu industriju, tajnoviti aparat u najvećoj državi svijeta koji je trebao, povrh svega, natjecati se u utrci u naoružanju s SAD-om. Gorbačov je još od 1984. najavljivao perestrojku, pa i određene pomake u ekonomiji SSSR-a, možda s idejom i o nekakvoj barem djelomično tržišnoj ekonomiji na mala vrata.
Otkako je došao na vlast u SSSR-u, Gorbačov nije skrivao da želi što prije izvući sovjetske vojnike iz Afganistana, a usporedo je vodio i pregovore s Ronaldom Reaganom oko nuklearnog razoružanja. Malo je šašavo kad Washington Post piše da je "Černobil pomogao njegovom učvršćenju obaveza kontrole naoružanja", jer upravo je Gorbačov bio taj koji je na sastanku s Reaganom u Reykjaviku u jesen 1986. predložio ono čuveno "zašto ne bismo razgovarali o nula oružja"... To je ono na što je Černobil utjecao, taj Gorbačovljev nagli stisak na gas prema Reaganu, koji je prijedlogom, sam je poslije pričao, bio prvo sasvim zatečen, da bi ga odmah oduševljeno prihvatio. Slijedio je Sporazum o nuklearnom naoružanju srednjeg dometa (INF) 1987., pa START 1991. Svjetski arsenal nuklearnog naoružanja tim dvama sporazumima praktično se prepolovio.
Više pročitajte ovdje.