Pod alohtone vrste podrazumijevaju se strane, odnosno unesene vrste, koje se ne nalaze u području svoje prirodne rasprostranjenosti. One su iz raznih razloga slučajno ili namjerno prenesene u novo stanište. Smatra se da u prosjeku od sto unesenih alohtonih vrsta tek deset njih nađe slobodnu ekološku nišu i opstane dok tri postanu invazivne. Održi li se u novoj sredini, unesena vrsta može izrazito promijeniti zajednicu riba što često dovodi do nestajanja osjetljivih vrsta, posebno onih endemskih.
Sunčanica, Lepomis gibbosus, alohtona je i izuzetno invazivna slatkovodna vrsta ribe. Podrijetlo ove vrste je istočna Sjeverna Amerika, od New Brunswicka do Georgie. U 19. stoljeću unesena je kao akvarijska ribica te se naglo proširila po cijeloj Europi. U Hrvatskoj sunčanica naseljava gotovo sve vode Crnomorskog i Jadranskog sliva, a poseban problem predstavlja u rijekama Jadranskog sliva (Krka, Neretva, Cetina, Zrmanja).
Sunčanica je mala riba agresivne naravi i grabežljivog ponašanja. Naraste 10 do 15 centimetara i dosegne masu do 200 grama. Tijelo sunčanice je visoko i latelarno spljošteno, a visina dostiže oko 50 posto ukupne tjelesne dužine. Svijetlo plave je boje prošarana žuto-smeđim točkama, na glavi ima obojene trake, a na završetku škržnog poklopca crnu točku s žutim obrubom, što je čini vrlo atraktivnom.
Prema knjizi skupine autora „Ribe Neretve“, žive do osam godina, a karakterizira ih zanimljivo reproduktivno ponašanje koje podrazumijeva izgradnju gnijezda i skrb o potomstvu. Spolna zrelost nastupa pri tjelesnoj dužini 55 do 60 milimetara, masi 6 do 8 grama te starosti do dvije godine. Tijekom sezone mrijesta jasno je izražen spolni dimorfizam. Za to vrijeme, mužjaci su izraženije obojeni i imaju narančasti trbuh, dok je kod ženki žut. Mrijesti se od svibnja do lipnja pri temperaturi vode oko 20° C. Ženka odlaže do 30 tisuća jaja jantarožute boje, promjera 0.9 do 1.3 milimetra, u gnijezda koja prave mužjaci. Hrani se svim vodenim životinjicama koje ulovi uključujući i mlađ drugih vrsta riba, što je dodatno čini opasnom za autohtone vrste.
Sunčanica se lako prilagodi novom staništu i vrlo je uspješna u nadmetanju s ostalim vrstama. U Hrvatskoj živi u većini voda oba sliva, a u vodama Neretve raširena je sve do ušća. Zbog svog agresivnog ponašanja ima negativani utjecaj na autohtone riblje zajednice. Između ostalog, brojnost ove vrste sve je više u porastu, radi čega se dodatno smatra štetnom.
Priredila prema knjizi „Ribe Neretve“ Vesna Pilić, studentica druge godine Diplomskog studija „Marikultura“ Sveučilišta u Dubrovniku