Registracija

Prijava

Jedite zdravo!

Znate li koji su najčešći alergeni u hrani?

Teoretski, bilo koja vrsta hrane može izazvati alergiju, no zapravo je osam najčešćih alergena odgovorno za oko 90 posto svih alergijskih reakcija na hranu. Pročitajte više o njima.

Procjenjuje se da oko jedan do dva posto odraslih osoba pati od neke vrste alergije na hranu. Alergija na hranu je agresivna reakcija imunološkog sustava na određenu bjelančevinu u hrani. Događa se kad imunološki sustav organizma greškom prepoznaje određenu bjelančevinu kao štetnu. Razlikujemo je od drugih štetnih reakcija na hranu kao što je preosjetljivost na hranu, farmakološke reakcije i reakcije uzrokovane prisutnošću toksina u hrani.

Simptomi ovakvih alergija variraju od blažih (osip, oticanje kože) do vrlo teških kao što je anafilaktički šok koji može dovesti do smrti ako osoba pravovremeno ne dobije hitnu medicinsku pomoć. Alergije na hranu zasad se ne mogu izliječiti, ali je određenim metodama moguće ublažiti i tretirati alergijske reakcije. Osobama koje pate od alergija na hranu preporučuje se potpuno izbjegavanje alergena, prenosi ordinacija.hr

Teoretski, bilo koja vrsta hrane može izazvati alergiju, no zapravo je osam najčešćih alergena odgovorno za oko 90 posto svih alergijskih reakcija na hranu. Pročitajte više o njima.

1. Mlijeko

Alergija na mlijeko je najzastupljenija od svih alergija na hranu u dječjoj dobi, a česta je i kod odraslih. Najčešći je slučaj alergija na kravlje mlijeko, u kojem ima dvadesetak bjelančevina koje mogu uzrokovati alergijsku reakciju, a u većinom se radi o reakciji na alfa-s1-kazein. Podrazumijeva se i alergija na sve vrste mliječnih proizvoda.

Osobama koje pate od ove alergije preporučuje se u potpunosti izbjegavati mlijeko i mliječne proizvode – piti sojino ili rižino mlijeko umjesto kravljeg, jesti jogurt, sir i čokoladu koji ne sadrže mlijeko. Treba izbjegavati i proizvode koji nisu na bazi mlijeka, ali sadrže mliječne derivate i bjelančevine u manjem postotku (čokolada, keksi, žitarice, prerađeno i konzervirano meso), kod kojih su ti sastojci obično navedeni na deklaraciji.

2. Jaja

Alergija na jaja uglavnom se pojavljuje u djetinjstvu – to je druga po redu najčešća alergija na hranu u dječjoj dobi. Većinom se radi o reakciji na neke od bjelančevina u bjelanjku jajeta – ovomucin, ovalbumin, ovotransferin i lizozim. Rjeđe su alergije na bjelančevine u žumanjku – livetin, vitelin i fosfovitin. Osoba koja reagira na bjelančevine u bjelanjku često može bez problema jesti žumanjak i obrnuto.

Tipični simptomi su svrbež u ustima i ždrijelu, osip, mučnina, konjuktivitis i astma. Rijetko dolazi do anafilaktičkog šoka. Ova alergija se tretira potpunim izbjegavanjem konzumiranja jaja i hrane koja je bila u doticaju s jajima. Većina djece koja pate od ove alergije preboli alergiju do pete godine života, no neke osobe ipak ostaju alergične do kraja života.

3. Kikiriki

Alergija na kikiriki je vrlo česta, osobito kod djece. Ova alergija je jedan od najčešćih uzroka teških alergijskih napada. Točan uzrok alergije na kikiriki zasada je nepoznat. Tipični simptomi su kožne reakcije, svrbež u području grla i usta, stezanje u grlu, otežano disanje i probavni problemi.

Kod nekih ljudi čak i izrazito male količine mogu izazvati alergijsku reakciju. Ponekad je dovoljno samo da osoba dođe u kontakt s tragovima kikirikija, npr. kroz konzumaciju nerafiniranih masnoća koje sadrže kikiriki u tragovima ili kada netko drugi u blizini jede kikiriki.

4. Orašasti plodovi

Ova alergija obično se javlja između druge i četvrte godine života i u većini slučajeva traje cijeli život. Izaziva je nekoliko vrsta bjelančevina prisutnih u ovim plodovima, a najčešće su to albumin i vicilin. Među orašastim plodovima najčešća je alergija na orahe, lješnjake, bademe, pinjole te brazilske, indijske i makadamija oraščiće.

Od svih čestih alergena, orašasti plodovi najčešće izazivaju teške alergijske reakcije kao što je anafilaktički šok. Ostali karakteristični simptomi su mučnina, bol u donjem dijelu trbuha, kožne reakcije, astma, kašljanje i hripavost. Osim u čokoladi, keksima i pecivu, mogu se nalaziti i u tjestenini, medu, žitaricama, preljevima za salatu i ostalim prerađenim prehrambenim proizvodima, a čest su sastojak i u sapunima, gelovima za tuširanje i mnogim drugim kozmetičkim proizvodima.

5. Soja

Ova alergija je česta kod djece, no većina preboli alergiju do druge godine života. Alergiju uzrokuju bjelančevine u zrnu soje, posebice neke od rezervnih (skladišnih) bjelančevina koje služe za rast nove biljke, primjerice vicilin i legumin.

Simptomi su slični kao kod alergije na mlijeko te uključuju kožne reakcije, mučninu, probavne smetnje i poteškoće u disanju. Rijetko izaziva anafilaktički šok.

Soju je danas u prehrani teško izbjeći jer je sadrži oko dvije trećine svih prerađenih prehrambenih proizvoda. Često se koristi za teksturiranje i emulgiranje proizvoda te kao proteinska punila, a sojino brašno se koristi za produživanje roka trajanja mnogih proizvoda i za poboljšanje okusa pečenih kora.

6. Pšenica

Alergija na pšenicu također je česta kod djece, a rjeđa je kod odraslih. Tipične reakcije su osip, probavne smetnje, alergijski rinitis, astma te u najgorem slučaju anafilaktički šok. Bjelančevine u pšenici koje najčešće uzrokuju alergiju su gliadin i glutenin. Izbjegavanje pšenice u prehrani nije nimalo lako - poznato je da pšenicu sadrže mnoge namirnice koje se koriste u svakodnevnoj prehrani poput kruha, peciva, žitarica i tjestenine, no mogu je sadržavati i mnogi prividno "sigurni" proizvodi kao što su sladoled i kečap.

Ova alergija često se poistovjećuje s preosjetljivošću na gluten, no bitna je razlika u tome što alergija može izazvati znatno teže simptome od obične preosjetljivosti na gluten, kao i u činjenici da alergija na pšenicu nije ograničena samo na bjelančevine koje se nalaze u glutenu već može uključivati i mnoge druge od bjelančevina u pšenici.

7. Riba

Alergija na ribu je češća kod odraslih osoba nego kod djece. Jednom kad se pojavi, traje do kraja života. U većini slučajeva radi se o alergiji na bjelančevinu parvalbumin koja je prisutna u mnogim vrstama riba. Alergeni u ribi ne mogu se uništiti kuhanjem. Tipični simptomi su oticanje kože, osip, svrbež, grčevi, hripavost, probavne smetnje i vrtoglavica. Do anafilaktičkog šoka dolazi češće nego kod većine ostalih vrsta namirnica koje izazivaju alergije.

Do reakcije može doći već i doticanjem površina koje su bile u kontaktu s ribom, kao i mirisanjem para koje nastaju prilikom kuhanja ili prženja ribe. Riba se može nalaziti i u proizvodima gdje je ne očekujete, kao što su preljevi za salatu, umaci, hot dog i delikatesno meso, na što kod ove alergije treba posebno paziti.

8. Školjkaši

U školjkaše se ubrajaju školjke i ljuskari (rakovi, škampi, jastozi). Alergija na školjkaše češća je kod odraslih nego kod djece. U većini slučajeva radi se o alergiji na bjelančevinu tropomiozin. Osobe mogu biti alergične na samo jednu vrstu školjkaša ili na više njih. Ova alergija relativno često dovodi do teških alergijskih napada, a neki od blažih simptoma su osip, mučnina i začepljen nos.

Do alergijske reakcije može doći i bez konzumiranja hrane, npr. kada je osoba izložena parama koje nastaju prilikom kuhanja ovih morskih plodova. Školjkaši se mogu nalaziti u kupovnim umacima i začinima kao neočekivani sastojak, zbog čega uvijek treba pažljivo čitati deklaraciju.
Datum zadnje izmjene: 05.05.2013 10:30

Povratak

Pošalji prijatelju

Jedite zdravo!

Facebook komentari

Komentari

Avatar

Prohodnost cesta


Na autocesti A1 između Zagreba i Bosiljeva u oba smjera, zagrebačkoj obilaznici iz smjera Jankomira prema naplati Lučko te na autocesti A3 Bregana- Lipovac u smjeru istoka promet je srednje gust do pojačan.

Promet je pojačan i na Krčkom mostu, Istarskom ipsilonu, riječkoj obilaznici, a osobito na Jadranskoj magistrali kod ulaza u Crikvenicu, Novi Vinodolski, Split, Trogir, Omiš i Makarsku.

Pred naplatom Lučko, u oba smjera, nema dužih čekanja.

Mokrih i skliskih kolnika mjestimice ima u središnjoj Hrvatskoj, Primorju i Gorskom kotaru. Upozoravamo vozače da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima ne cesti.

Zabrana prometa za teretna motorna vozila, najveće dopuštene mase iznad 7,5 tona, bit će sutra od 4 do 14 sati i u nedjelju od 12 do 23 sata na važnijim cestovnim pravcima. Zabrene nema na autocestama i državnoj cesti D1.

Otvoren je novi kolnik na autocesti A3, poslije čvora Rugvice u smjeru Zagreb Istok i autoceste A4. Privremeni prolaz koji se koristio, više se ne koristi. Zabrana prometa za sva vozila i dalje ostaje u poslovnoj zoni Zagreb Istok.

Uz privremenu prometnu signalizaciju vozi se na dionicama državnih cesta:
- D1 Korenica- Debelo Brdo
- D9 Metković- Opuzen.

Zbog radova zatvorene su ceste:
- D2 Osijek-Vukovar između nadvožnjaka „Nemetin“ i skretanja za Zračnu luku Osijek,
- D22 Možđenec-Sudovec,
- D29 Kašina-Marija Bistrica,
- D50 Otočac-Perušić kod nadvožnjaka Janjče,
- D25 Korenica-Gospić,
- D57 Vukovar-Orolik,
- D205 Klanjec-Dubrovčan,
- D307 Gornja Stubica-Marija Bistrica,
- ŽC6280 Dubovica-Sveta Nedjelja.

Od 8 do 18 sati,zbog radova zatvara se D25 Korenica-Gospić (do 6.kolovoza 2014. god.). Obilazak: Korenica D1-Udbina-D522-Gornja Ploča-Lovinac-D50-Gospić.

Naizmjence se vozi na:
- D2 od kružnog toka u Turčinu do raskrižja s Gospodarskom ulicom u Varaždinu,
- D31 od Šestak Brda do Pokupskog,
- D303 Rovinj-Rovinjsko selo,
- D45 Rogoža-čvor Kutina,
- D47 Lipik-Novska, u mjestu Jagma,
- D205 Risvica-Dubrovčan,
- D206 na dionici od Valentinova do Petrovskog i
- na D227 Šenkovec-Štrigova u naselju Prekopa, i
- Sisačka ulica u Karlovcu, izlaz iz Karlovca prema Pisarovini (D36).

Za teretna vozila zatvorene su ceste:
- D29 Marija Bistrica-Soblinec,
- D228 Jurovski Brod-Ozalj-Karlovac, u Gornjem Pokupju (za vozila iznad 15t),
- ŽC3124 Vidrenjak-Popovača-Kutina–Novska,
- ŽC3252 Novska-Borovac i
- ŽC4030 Orahovica-Kutjevo.

Zbog oštećenja mosta Cubinec do daljnjeg je zatvorena državna cesta D22 Križevci-Sveti Ivan Žabno za vozila iznad 3,5 tona nosivosti. Obilasci su: D41 prema Majurcu do skretanja za Lemeš Križevački-ŽC2212-ŽC2228-Trema-DC 22 i obratno. Za vozila ukupne mase do 3,5 tona nosivosti i ukupne širine do 2 m, privremeno se vozi preko zamjenskog mosta, a vozila se propuštaju naizmjence.

Savjeti za sigurnu vožnju


  • Planirati put i uzeti u obzir alternativne pravce. Najkraći put na karti nije nužno i najbrži.
  • Odmoriti se! Umorni vozači gube koncentraciju pa se na dužim putovanjima treba češće odmarati.
  • Provjeriti ulje, rashladnu, kočionu i tekućinu za pranje vjetrobranskog stakla.
  • Provjeriti tlak u gumama, stanje i dubinu utora na njima (barem 3 mm).
  • Ponijeti nešto za jelo i (osvježavajuće) piće. Katkad putovanje traje duže od očekivanog.
  • Prije putovanja natočiti puni spremnik goriva
  • Vezati se sigurnosnim pojasom a voze li se i djeca pažljivo provjerite njihove sjedalice i sigurnosne pojaseve.
  • Prilagoditi brzinu kretanja vozila uvjetima i stanju na cesti te poštovati ograničenja brzine.
  • Uključiti radioprijamnik u sustav informiranja o stanju u prometu (RDS) kako biste saznali što se događa nacesti i izbjegli čekanja. Ili, raspitati se u HAK-u (072 777 777) o stanju na prometnicama na kojima namjeravate voziti.
  • Dobro je biti član HAK-a: Vrlo često se događa da ključevi ostanu zaključani u automobilu ili je točeno krivo gorivo, ... pozivom na 1987 - klub će vam tada pomoći na cesti!

Savjeti MUP-a i HAK-a motociklistima


  • Uvijek nosite zaštitnu kacigu i ostalu opremu
  • Nemojte voziti brzo i prilagodite brzinu uvjetima na cesti
  • Ne precjenjujte svoje vozačke sposobnosti
  • Vozite s upaljenim svjetlima, tako ste uočljiviji drugima
  • Nemojte pretjecati gdje nije dozvoljeno ili je rizično

Savjeti MUP-a i HAK-a vozačima automobila


  • Ne oduzimajte vozačima motocikla prednost prolaska
  • Kod prestrojavanja i pretjecanja pazite na “mrtvi kut”
  • Vodite računa da motocikli brže ubrzavaju od auta
  • Motocikli se mogu učiniti daljima nego što zaista jesu
  • Ne usporavajte bez da ste dali znak paljenjem sva četiri pokazivača smjera ili laganim pritiscima ("pikanjem") na papučicu kočnice

Prometna nesreća


Više informacija na HAK-u »

Zemlja Jed. Valuta Kupovni Srednji Prodajni
Australija Australija 1 AUD 5,311139 5,327120 5,343101
Kanada Kanada 1 CAD 5,246561 5,262348 5,278135
Češka Češka 1 CZK 0,276643 0,277475 0,278307
Danska Danska 1 DKK 1,018480 1,021545 1,024610
Mađarska Mađarska 100 HUF 2,463954 2,471368 2,478782
Japan Japan 100 JPY 5,541738 5,558413 5,575088
Norveška Norveška 1 NOK 0,912130 0,914875 0,917620
Švedska Švedska 1 SEK 0,829146 0,831641 0,834136
Švicarska Švicarska 1 CHF 6,248990 6,267793 6,286596
Vel. Britanija Vel. Britanija 1 GBP 9,582836 9,611671 9,640506
SAD SAD 1 USD 5,646812 5,663803 5,680794
Europska Unija Europska Unija 1 EUR 7,594397 7,617249 7,640101
Poljska Poljska 1 PLN 1,833067 1,838583 1,844099

Copyright 2011. Portal Oko

Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.