SAMO NA UVID DORH-u

ZATAŠKAVANJE VLADE: Gdje je popis tvrtki koje su obnavljale Petrinju i Glinu nakon rata?

Ured vlade, Ministarstvo graditeljstva i Središnji ured za obnovu ne žele dati na uvid javnosti popis tvrtki koje su radile na poslijeratnoj obnovi u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Naime, i vladi, i Ministarstvu, i Središnjem uredu Index je poslao dio popisa tvrtki koje su bili angažirane na obnovi Banije sredinom devedesetih, s molbom da nam dostave potpunu listu. Iz Središnjeg ureda odgovorili su nam kako listu posjeduju, ali će je dostaviti samo DORH-u.

DORH, s druge strane, već par dana taji informaciju da je još prije dvadeset godina iz Ministarstva obnove dobio dokumentaciju o lošoj izvedbi na sanaciji ratom oštećenih kuća.

Početkom prošlog tjedna premijer Andrej Plenković je na sjednici vlade naglasio kako će hitno istražiti slučajeve da se dio kuća koje su obnovljene nakon Domovinskog rata urušio tijekom snažnog potresa koji je pogodio Baniju. Štoviše, Plenković je dao i nalog policiji i DORH-u da sve to ispitaju što prije, nakon što su se u razornom potresu koji je pogodio Petrinju, Glinu i okolicu rušile kuće koje je država gradila u sklopu obnove nakon rata, odnosno nakon 1995. godine, što su najvećim dijelom financirali porezni obveznici. Plenković je tada, u svrhu smirivanja javnosti, obećao i objavu detalja, no sada te podatke ne žele podijeliti s javnosti.

Popis tvrtki koje su radile za državu mora biti javan

"U interesu istrage DORH-a i nadležnih državnih tijela vezano uz kvalitetu obnovljenih stambenih jedinica, naglašavamo da Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje raspolaže s podacima i dokumentacijom za objekte obuhvaćene programom obnove te će isti biti na raspolaganju nadležnim tijelima", stoji u dijelu odgovora Središnjeg ureda za obnovu od kojeg smo zatražili popis tvrtki te za usporedbu dostavili svoj popis. Iz Središnjeg ureda nam kažu kako je na području Sisačko-moslavačke županije u obnovi ratom oštećenih stambenih objekata obnovljeno 25.000 stambenih jedinica, u čemu je sudjelovalo dvjestotinjak izvoditelja radova i osamdesetak projektanata i nadzornika.

Iako bi popis tvrtki koje su tada za državu radile u obnovi trebao biti javan, ni ured vlade, ni Ministarstvo graditeljstva koje danas vodi Darko Horvat, a ni Središnji ured ne žele ga objaviti.

"To je sad pitanje DORH-a, policije. Tko god treba od nadležnih tijela, neka se time bavi, nama je bitno da se utvrdi istina", rekao je o toj temi premijer Plenković.

Podsjetimo, većina objekata u Sisačko-moslavačkoj županiji obnovljena je u vremenu od 1997. do 1999. godine. Obnova je bila u nadležnosti Ministarstva razvitka i obnove, koje je vodio tadašnji ministar Jure Radić. U stvaranju programa i modela obnove pomogli su Građevinski fakultet, HIMK - Hrvatski institut za
mostove i konstrukciju, IGH - Institut građevinarstva Hrvatske i drugi državni uredi.

Naglasimo kako se kod obnove tih objekata nisu ishodile dozvole za gradnju, nego su se nove kuće gradile temeljem Elaborata, odnosno tzv. "uputa za sanaciju". Upute su izrađivali projektanti koji su bili angažirani od strane Ministarstva za obnovu temeljem Rješenja o pravu na obnovu koje je donosilo povjerenstvo za procjenu štete pri županiji. Osnovni dokument bilo je Rješenje o pravu na obnovu, a kako je Zakon o gradnji tada definirao kuće porušene ratom, moguće je bilo graditi u skladu s ranijom građevinskom dozvolom ako je postojala i ako ju je bilo moguće naći. Obnavljali su se, naglasimo i to, i nelegalni objekti, što je omogućavao Zakon o obnovi koji je izuzeo važenje Zakona o gradnji kod poratne obnove.

 

Komentiraj članak

Komentari