PREVIŠE STARIJIH VOZILA

ZAŠTO SU NAŠE CESTE PREPUNE STARIH KANTI? Jer državi nije dosta naših para

Hrvatski građani u prosjeku voze automobile starije od deset godina, što negativno utječe na sigurnost prometa te je Hrvatska sa 77 poginulih na milijun stanovnika pri vrhu ljestvice među zemljama Europske unije.

Najbolje automobile voze, kao što znamo, političari, koji osim što javnim novcem kupuju aute premium marki, svako toliko potpuno obnove vozni park pa, osim o troškovima, ne moraju brinuti ni za svoju sigurnost. S druge strane su obični građani koji, osim što teško dolaze do novca potrebnog za novije vozilo - uštedjeti takav iznos nije lako, a krediti su skupi, plaćaju i cijeli niz poreza i naknada koje idu uz takvu kupnju.

Doc. dr. sc. Željko Šarić s Fakulteta prometnih znanosti kaže da starija vozila, osim što su nerijetko tehnički neispravna, imaju i slabiju sigurnosnu opremu pa su njihovi vozači ugroženiji kada dođe do nezgode.

“Prosječna starost vozila kategorije M1 (Motorna vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za vozača imaju još najviše 8 sjedala) je u 2018. godini bila 12,6 godina, dok je ukupna prosječna starost vozila svih vrsta bila 13,7 godina. Naravno da starost vozila utječe na sigurnost cestovnog prometa jer logično je da starija vozila imaju i veću mogućnost nastanka kvarova, što se može vidjeti i iz statističkih pokazatelja prema kojima je više od 27% vozila starijih od 10 godina prilikom registracije bilo tehnički neispravno. Osim toga, starija vozila nisu u tolikoj mjeri opremljena suvremenim sustavima aktivne i pasivne zaštite, čime su vozač, a i ostali sudionici u prometu, znatno ugroženiji u slučaju incidentnih situacija. U prilog tome ide i statistika koja govori da je u 2018. godini u prometnim nesrećama u više od 80% slučajeva bilo uključeno barem jedno vozilo koje je starije od pet godina”, kaže dr. sc. Šarić.

Prošle godine na hrvatskim cestama bilo je oko 1,7 milijuna vozila, od kojih je 1,14 milijuna bilo staro 10 i više godina, dok je tek nešto više od 11 posto, odnosno 186 tisuća, bilo u kategoriji od dvije do pet godina, a 102 tisuće, odnosno oko 6 posto, starosti do jedne godine.

Osim PDV-a od 25 posto, kod kupnje automobila plaća se i posebni porez na motorna vozila koji se plaća i na nove i na rabljene automobile. Prema podacima Carine, odnosno Ministarstva financija, kupci vozila prošle su godine na ime ovog poreza uplatili oko 1,3 milijarde kuna. Od tog iznosa su kupci novih vozila platili 678 milijuna kuna, dok su kupci rabljenih vozila platili 573 milijuna.

Prosječan iznos posebnog poreza, kada su u pitanju nova vozila, prošle godine iznosio je 10.773 kune. Kod rabljenih osobnih vozila prosječan iznos bio je 6.970 kuna. Radi se o iznosima koji nisu zanemarivi i koji bi, pogotovo kada su u pitanju rabljena vozila, nekome omogućili za koju godinu noviji automobil.

Iz Carine kažu da se hrvatski sustav posebnog poreza na motorna vozila bazira na kombinaciji vrijednosti vozila i njegove ekološke prihvatljivosti.

“Vezano za posebni porez na motorna vozila, Republika Hrvatska primjenjuje registracijski sustav oporezivanja motornih vozila (posebni porez na motorna vozila) koji se plaća jednokratno prije prve registracije vozila u RH. Takav porezni oblik primjenjuje još 17 država članica Europske unije. Uz registracijski porez, države članice EU-a primjenjuju i cirkulacijski porez, odnosno godišnji porez na motorna vozila, kakav ima Njemačka, koji je utemeljen na kombinaciji zapremine motora u kubičnim centimetrima i emisiji CO2. Oporezivanje motornih vozila u EU nije harmonizirano i države članice imaju relativno visoku slobodu u oporezivanju, uz poštivanje načela pravne stečevine i odredbi Lisabonskog ugovora. Naš sustav oporezivanja PPMV-om je kombiniran (sadrži vrijednosnu i ekološku komponentu). Vozila koja imaju veće emisije ugljičnog dioksida imaju veće porezno opterećenje, kako je slučaj i u svim državama članicama EU-a koje primjenjuje emisiju CO2 kao kriterij za oporezivanje", navode u Carini.

"Republika Hrvatska zadnjih nekoliko godina kontinuirano smanjuje naglasak na oporezivanju po vrijednosnom kriteriju, o čemu svjedoči i nedavno donesena Uredba o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila koja je stupila na snagu 1. siječnja 2019. godine. Treba naglasiti da se također kontinuirano smanjuje prosjek godina starosti unesenih rabljenih vozila koji je sada oko sedam godina. Oporezivanje vozila u svakom slučaju treba gledati u ukupnosti, odnosno potrebno je promatrati ukupan utjecaj svih poreznih oblika i naknada koje se vežu uz korištenje vozila. Dakle, uz registracijski i godišnji porez, potrebno je uzeti u obzir i druge poreze, poput poreza na automobilsku odgovornost, poreza na plaću u naravi i tome slično”, stoji u odgovoru Carinske uprave.

Vlasnici automobila uz poreze pri kupnji automobila plaćaju i porez na motorna vozila na tehničkom pregledu koji obavljaju svake godine, kao i posebnu naknadu za okoliš, naknadu za ceste.

Poreze i naknade plaćaju i u svakoj litri goriva, poput naknade za ceste (ponovno), kao i naknade za željeznicu pa, uz PDV i trošarine, sama cijena goriva čini manji dio ukupne cijene koja se plaća na crpkama.

Nije teško zaključiti da bi porezno rasterećenje vozača doprinijelo boljem stanju voznog parka na hrvatskim cestama.

Komentiraj članak

Komentari