Kolumna

Zašto je stadion Poljud tako važno simbolično mjesto za Hrvatsku?

Kada je na sjednici održanoj 23. studenoga 2015. godine, Stručno povjerenstvo za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra utvrdilo da Gradski stadion Poljud u Splitu ima svojstvo kulturnoga dobra te ga upisalo u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara, time se i u pravnom smislu potvrdilo ono što je bilo očito od same izgradnje stadiona.

Radi se o činjenici kako je riječ o jedinstvenom arhitektonskom ostvarenju koje umnogome simbolizira vrijeme u kojem je nastao. Kako se navodi u obrazloženju povjerenstva, veliki stadion splitskog nogometnog kluba Hajduk sagrađen je 1979. godine u splitskom predjelu Poljud, zbog čega i danas nosi naziv Gradski stadion Poljud, a projektirao ga je istaknuti hrvatski arhitekt Boris Magaš (1930.-2013.). Realizacija projekta vezuje se uz VIII. Mediteranske igre koje su se 1979. godine održale u Splitu.

Vrijednost objekta

Iste godine autor je nagrađen tada Saveznom nagradom Borba za arhitekturu i urbanističko-arhitektonski koncept stadiona u Poljudu. Više je nego izvjesno kako će se dobar dio reakcija stručne i šire javnosti nakon donošenja ove odluke odnositi na analizu arhitektonske vrijednosti objekta, uz pokoju riječ o Mediteranskim igrama i značenju njegove izgradnje. Jednako tako će teško biti zaobići poneki osvrt na taj stadion Hajduka, s pregledom mitskih dvoboja, što je, uostalom, barem na posve simboličkoj razini navijačke mitologije i učinjeno s knjigom Majstor s mora.

Naime, u toj knjizi koju je uredio Zdravko Reić, a koju su svojim tekstovima ispunili vodeći pisci i novinski autori, dosta je mjesta posvećeno urbanoj legendi o tome kako je Hajduk preseljenjem na novi stadion izgubio dušu i kako takav gubitak više nikad neće nadoknaditi. Ta legenda je, uostalom, i dovela do jednog od bizarnijih momenata iz prošlosti stadiona, kada je nakon političkih i društvenih promjena, splitski nadbiskup blagoslovio Poljud, s namjerom da rastjera zle močvarne duhove, koji su po tom vjerovanju onemogućili da Hajduk nakon preseljenja na novi stadion osvoji jedno prvenstvo Jugoslavije.

Masovni događaji na Poljudu reprezentiraju društvenu i političku povijest Splita i Hrvatske; ozbiljna analiza tih fenomena mogla bi olakšati razumijevanje kako se Split preobrazio iz crvenog u radikalno nacionalistički i zatim masovno- turistički gradNo, najbitniji dio priče vezane uz Poljud, odnosi se na simbolične momente koji su se na tom stadionu dogodili, a preko kojih je sasvim moguće ispisati društvenu i političku povijest Splita, Dalmacije i Hrvatske, pa čak i južnoslavenskih prostora.

Da su se na tome stadionu od otvaranja događale simbolički bitne stvari ne treba dodatno objašnjavati mimo poznavanja činjenice da je Mediteranske Igre te 1979. otvorio Josip Broz Tito, što je bio jedan od njegovih posljednjih državničkih istupa. Niti godinu dana nakon toga dogodila se ona mitska utakmica između Hajduka i Crvene Zvezde, tijekom koje je službeni spiker objavio da je umro Josip Broz Tito, prouzročivši prekid utakmice, sveopći muk i kolektivni plač igrača te spontano pjevanje publike, koja je gotovo jednoglasno zapjevala ‘Druže Tito, mi ti se kunemo’.

Članak u cijelosti pogledajte OVDJE

Komentiraj članak

Komentari