KOGA DRŽAVA ZAPRAVO ŠTITI

ZAKONITO ILI NEZAKONITO? NIJE VAŽNO Imovina stečena od 2005. do 2011. neće se provjeravati

Od 1. siječnja 2017. država će, prema novim poreznim pravilima, nesrazmjer imovine i prihoda koje je pojedini porezni obveznik prijavio, provjeravati samo šest godina unatrag. Prema važećim propisima imovina se može provjeravati za prethodnih 12 godina i to bez ograničenja u roku zastare

Od početka siječnja sljedeće godine građani koji su u razdoblju od 2005. do 2011. godine na svoje prihode izbjegavali plaćati pune iznose poreza i onda su tu zaradu pretvorili, primjerice, u nekretnine, neće više morati strahovati od toga da će država provjeravati nesrazmjer vrijednosti njihove imovine i prihoda te da će im na to obračunati dodatni porez.

Od 1. siječnja sljedeće godine država će, prema novim poreznim pravilima, nesrazmjer imovine i prihoda koje je pojedini porezni obveznik prijavio, provjeravati samo šest godina unatrag. U općem poreznom zakonu šest je godina utvrđeno kao jedinstveni rok zastare kad su porezi i doprinosi u pitanju i on će se odnositi i na provjeru izvora imovine. Prema aktualnom Zakonu o porezu na dohodak, ispitivanje izvora imovine, odnosno ispitivanje ima li u prijavljenim prihodima građanin pokriće za kupnju određene imovine, bilo je, unatoč kraćim rokovima zastare za druge porezne stvari, dopušteno za razdoblje od 1. siječnja 2005. godine. To znači da se prema važećim propisima imovina može provjeravati za prethodnih 12 godina i to bez ograničenja u roku zastare.

Nedokazano porijeklo

Iako je između dva čitanja Ministarstvo financija prihvatilo nekoliko primjedbi zastupnika Mosta Mara Kristića da se sačuva taj rok, u ovom slučaju nisu poslušali sugestiju člana vladajuće koalicije. Krstićev prijedlog da se na nesrazmjer vrijednosti imovine i prihoda koje je netko prijavio obračuna porez od 54 posto je prihvaćen, ali ne i da se postupak provjere provodi za razdoblje nakon 1. siječnja 2005.

U svom objašnjenju zašto su odbili taj Kristićev prijedlog, u Ministarstvu financija kažu da nisu prihvatili prijedlog za produženje roka zastare u postupcima dokazivanja razlike između stečene imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje, zato što su uvjereni da je rok od šest godina dostatan za utvrđivanje nesrazmjera. Napominju da su radi otklanjanja pravne nesigurnosti rokovi zastare u svim poreznim stvarnima, pa tako i kad je u pitanju utvrđivanje razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, jedinstveno uređeni u Općem poreznom zakonu.

– Prihvaćen je prijedlog prema kojem se porez na utvrđeni nesrazmjer imovine i prihoda povećava za 50 posto, pa će efektivna stopa sada umjesto predviđenih 36 posto iznositi 54 posto. Međutim, period u kojem se imovina može provjeravati utvrđen je posljednjih 6 godina. Moj prijedlog da se sačuva rok od 1. siječnja 2005. godine odbijen je uz obrazloženje da bi propisivanje drugačijih rokova zastare uvelo pravnu nesigurnost. Za koga? Za kriminalce? – pita se Kristić. Dodaje da je za njega pitanje nedokazanog porijekla imovine i neprijavljenog dohotka jedno od glavnih poreznih pitanja i da se baš radi pravne sigurnosti poštenih građana provjera imovine ne treba ograničavati rokovima zastare.

– Svi znamo da ima puno slučajeva vrijednih nekretnina, vozila i plovila u vlasništvu osoba koje isto nisu mogle steći na zakonit način. Primjenom stope od 54 posto mogla bi se za proračun ostvariti značajna sredstva – uvjeren je Kristić. No, kolika je sredstva primjenom tih pravila dosad prikupila Porezna uprava, nismo uspjeli doznati.

Postupaka 1.884

Prema odgovoru koji smo dobili od Porezne uprave u razdoblju od 2012. do 30. studenog 2016. godine, pokrenuta su 1.884 postupka u kojima je kod 749 fizičkih osoba utvrđena porezna obveza i s te su osnove izdana porezna rješenja.

Na pitanje koliki je, na osnovi nesrazmjera prijavljenih prihoda i vrijednosti imovine, iznos novoutvrđene porezne obveze iz Porezne uprave nisu odgovorili uz objašnjenje da s obzirom na pravo obveznika na prigovor, žalbu na rješenje, tužbu sudu, od početka postupka do izvršnosti rješenja protekne dosta vremena pa ne mogu dati podatke o novoutvđenoj obvezi u tim slučajevima.

Izvor: Novi list 

Komentiraj članak

Komentari