Nacrt

ZAKON ĆE SE MIJENJATI Koliko će plaže biti dostupne građanima nakon što ih daju pod koncesiju?

Čak 21 godinu u Hrvatskoj je na snazi bio, i to bez ikakvih izmjena i dopuna, Zakon o lučkim kapetanijama, što je rijetkost u državi u kojoj su se pojedini zakoni mijenjali i više od 20 puta.

Vlada je Saboru nedavno predložila novi, ali istovremeno u sklopu reforme pomorskog zakonodavstva Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture priprema i novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama te izmjene zakona i dopune Pomorskog zakonika koje su već, preko e-savjetovanja, u javnoj raspravi. S ta tri prijedloga, kako ističu u Ministarstvu, želi se podići konkurentnost pomorskoga gospodarstva, digitalizacija pomorskog sudstva, podizanje razine sigurnosti plovidbe i zaštite mora te učinkovito upravljanje pomorskim dobrom.

Upravo je zakon o pomorskom dobru ono što će vjerojatno najviše zainteresirati i političku scenu i hrvatsku javnost, posebice u onom dijelu koji se tiče dodjela koncesija i dozvola za korištenje plaža, ali i legalizacije nelegalne gradnje, donosi Novi list.

Osim što odluka o određivanju granica pomorskog dobra, koje ostaje opće dobro od posebnog interesa za Hrvatsku, prelazi na županije, novi bi zakon trebao na lokalne jedince spustiti odlučivanje o dodjeli koncesija za plaže. Nekoliko je odluka o dodjeli koncesija za plaže, što je trenutno u nadležnosti županija, izazvalo otpor općinskih vlasti i lokalnog stanovništva, a najpoznatiji je bolski slučaj, pa se sada ide prema tome da odluku donosi lokalna vlast, odnosno općina ili grad na čijem se teritoriju nalazi plaža koja se daje u koncesiju.

Uz to, u zakonu će se odrediti i da dio plaže i nakon davanja koncesije mora ostati otvoren za javnost. Iako se razmišljalo da to bude 30 posto plaže, to će se vjerojatno još vagati jer bi to bio, kako kažu sugovornici Novog lista, poprilično velik postotak za plaže koje se daju u koncesiju kampovima koji se nalaze tik do obale. Koliki god na kraju postotak bio, koncesionar će morati ostaviti dio plaže otvorenim za ulazak građana koji za to neće plaćati nikakvu naknadu, primjerice za ležaljke.

Lokalne će vlasti osim koncesija moći i dalje davati dozvole za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, ali će se i one morati odobravati putem natječaja, posebice ako je riječ o ograničenom broju dozvola koje se mogu dati za određenu djelatnost. Zakonom će se tek odrediti koje će koncesije i dalje, posebice ako je riječ o gradnji gospodarskih objekata, davati županije. Ipak, plaže će se i bez javnog natječaja moći dodjeljivati u koncesiju turističkim tvrtkama i kampovima koji su povezani s njima.

Mini legalizacija dogodit će se i kad su u pitanju objekti na pomorskom dobru, no sugovornici iz Ministarstva kažu da će se dopustiti legalizacija objekata koji nisu suprotni prostornim planovima i koji imaju »pomorsku« svrhu, poput mula, mandrača ili riva. Legalizacija kuća za odmor na pomorskom dobru neće biti dopuštena i nakon tog projekta država bi zapravo trebala snažnije krenuti u njihovo uklanjanje. Plan je ojačati i inspekciju pomorskog dobra, posebice angažiranjem više pravnika, a ne pomoraca, a u toj je službi trenutno tek pet inspektora i teško mogu raditi posao na cijeloj obali.

 

Zakon bi trebao omogućiti u tri godine digitalizaciju svih usluga, a sve poslove upisa brodova i jahti u međunarodnoj plovidbi rješavalo bi se u roku od 72 sata. Tako je i pomorskim zakonikom predviđeno uvođenje centraliziranog elektroničkog upisnika brodova, cilj je privući i velike jahte na upis u hrvatski upisnik, pa će se omogućiti sudjelovanje jahti u porezu po tonaži, čime bi Hrvatska postala privlačnija strancima, što bi značilo i »zimovanje« tih jahti u Hrvatskoj. Koliko bi to novih poslova za domaću posadu, ali i prihoda donijelo, govori možda i činjenica da 80 posto godišnjih troškova za jahte otpada na vrijeme dok su one na »zimovanju«.

Pomorski zakonik donosi i još povoljnije uvjete za pomorce koji su, ako su 183 dana i međunarodnoj plovidbi, oslobođeni poreza na dohodak. U to vrijeme bi im se uračunavalo i vrijeme provedeno na liječenju ili bolovanju, stručna izobrazba u Hrvatskoj, prestanak ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga, otmica i zatočeništvo, piše Novi list.

Komentari

Komentiraj članak

Komentari