Carsharing

Zagrebom na jesen počinje projekt 'zajedničkih automobila'

U njemačkom Bremenu 6 600 korisnika na raspolaganju ima 160 vozila. Izračunali su da ovaj projekt zamjenjuje 1500 automobila koji ne okupiraju parkirni prostor u gradu, ne zakrčuju ulice, ne stvaraju buku i ne zagađuju zrak. Iz zadruge Auto Divisio najavljuju početak pilot projekta sukorištenja automobila i u Zagrebu.

U njemačkom Bremenu 6 600 korisnika na raspolaganju ima 160 vozila. Izračunali su da ovaj projekt zamjenjuje 1500 automobila koji ne okupiraju parkirni prostor u gradu, ne zakrčuju ulice, ne stvaraju buku i ne zagađuju zrak. Iz zadruge Auto Divisio najavljuju početak pilot projekta sukorištenja automobila i u Zagrebu.

Na milijun stanovnika Zagreba dolazi pola milijuna automobila koji nemilice troše prostor, a prostor je ograničen resurs. Automobili i ostala motorna vozila, osim što i dok stoje i dok voze, zakrčuju ceste i pločnike, zagađuju zrak, pridonose problemu klimatskih promjena i stvaraju buku. Automobili ne samo da smanjuju kvalitetu života u gradu, već zahtijevaju i znatne financijske izdatke od vlasnika.

Mnogi europski gradovi pokušavaju pronaći lijek za ublažavanje ovih problema razvijanjem sustava održive mobilnosti. Dio šire slike održive mobilnosti su i projekti sukorištenja automobila ili carsharinga. Carsharing se zasniva na ideji da ne mora svatko posjedovati osobni automobil, već se automobil prema potrebi s karticom podiže na postajama razasutim po gradu, sustav koji funkcionira slično kao projekti gradskih bicikla prisutni u mnogim europskim gradovima.

Na konferenciji održanoj ovoga utorka u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture u Zagrebu, entuzijasti iz zadruge Auto Divisio Croatia za rujan su najavili početak pilot projekta carsharinga u Zagrebu. "Zabrinjava da, dok je u Bremenu ili Beču broj automobila u padu, u Zagrebu on i dalje raste. Carsharing nije neprijatelj ni javnog prijevoza ni taksijima ni rent-a-caru, ne može se smatrati izoliranom uslužnom djelatnosti, već sistemom kombinirane mobilnosti, a financijski se isplati do udaljenosti od 250 kilometara", kaže Bojan Dragojević, voditelj projekta ODDO.

Za ovakav je projekt potrebna velika suradnja lokalnih vlasti koje trebaju osigurati parkirališta s preprekama, studije izvodljivosti i prilagoditi pravilnike o korištenju javnih parkirališta.

Jedan od gradova gdje je gradska vlast spremna na suradnju i koji je uspio postići silazni trend broja automobila na ulicama je Bremen, grad na sjeverozapadu Njemačke. Pola milijuna stanovnika Bremena ostvaruje 40 posto mobilnosti motoriziranim vozilima, 24 posto bicikliranjem, 20 hodanjem i 14 posto javnim prijevozom.

 "Pitanje parkiranja je svugdje politički osjetljivo. Imamo previše automobila. To je problem koji je prisutan po cijeloj Europi. Automobili okupiraju previše prostora u gradovima. Kako bismo utjecali na kvalitetu zraka, zabranili smo vozilima koja jako dime pristup u određene dijelove grada. Uveli smo nove autobuse na dizelska goriva. Dvadeset i pet novih autobusa ispušta istu količinu emisija kao jedan stari. Uveli smo i programe za vozila na prirodni plin i za električna vozila. Međutim, to ne mijenja zakrčenost ulica. Rješenje za zagušene ulice tražimo u razvoju javnog prijevoza, inteligentnim semaforima, posebnim trakama za javni prijevoz", ističe Michael Glotz-Richter, savjetnik za održivu mobilnost u Gradu Bremenu.

Dok u Zagrebu zabrinjava podatak da broj automobila na ulicama i dalje raste, u ovom gradu od 500 tisuća stanovnika od sredine devedesetih raste korištenje javnog prijevoza. "Neophodno je poduzeti mjere da ljudi više voze bicikle i hodaju. Kod nas je sasvim normalno vidjeti stare ljude ili bankare u odijelima na biciklu. Bicikl je vozilo s nula emisija. Zato prilagođavamo prometnice biciklima koji ne troše prostorni resurs u središtu grada. Na jedno parkirno mjesto za automobil stane 20 parkirnih mjesta za bicikle. Na željezničkom kolodvoru imamo sigurno spremište za bicikle s  3000 mjesta. Redukcijom mjesta za automobile postižu se bolji uvjeti i za pješake", opisuje Glotz-Richter.

Projekt carsharinga je u Bremenu počeo s tri automobila i jednom postajom, a danas 6 600 registriranih korisnika na raspolaganju ima 160 vozila na 42 postaje. Izračunali su da ovaj projekt zamjenjuje 1500 automobila koji ne okupiraju parkirni prostor. Cilj im je dosegnuti 20 000 korisnika do 2020. godine.

Gradske vlasti smatraju da se, osim podizanja kvalitete života oslobođenjem ulica, ostvaruju i značajne financijske uštede, a ne štede samo građani koji su oslobođeni brojnih troškova koje vuče posjedovanje automobila već štedi i gradski budžet. Za ovaj tip javno-privatnog partnerstva grad je kroz dodjelu prostora za postaje i informativne kampanje uložio oko 300 000 eura, a garaže za 1 500 automobila koštale bi 20 do 40 milijuna eura.


Srednja cijena usluga carsharinga u Bremenu je oko dva eura po satu i 20 centi po kilometru, što uključuje benzin, osiguranje, održavanje i sve druge troškove, te je građanima koji nemaju potrebe svakodnevno koristiti automobil, jeftinija alternativa posjedovanju. Cijena carsharinga ovisi o tipu vozila koje se uzima, dužini korištenja, a češće korištenje donosi i nižu cijenu.

"Carsharing, javni prijevoz i bicikl jedan su sustav. Podcijenjen je potencijal carsharinga u smanjenju parkirnih problema. Naše društvo se mijenja. U Njemačkoj je automobil izgubio status statusnog simbola", ističe Michael Glotz-Richter.

Grad Bremen je i koordinator europskog Car-Sharing projekta MOMO, vrijednog dva i pol milijuna eura. U projekt je uključeno 14 partnera iz Helsinkija, Praga, Atene, Rima, Bruxellesa, Barcelone i irskog Corka. Osim u Europi sukorištenje automobila razvija se i u Sjevernoj Americi, u SAD-u 518 520 korisnika dijeli  7 776 automobila, a u Kanadi 85 439 korisnika dijeli 2 342 vozila kroz 17 carsharing organizacija.  Projekte vode udruge, kooperative ili privatne tvrtke, a sve se više carsharing povezuje s električnim vozilima. Tako je u Parizu prošle godine pokrenut najveći takav projekt, grad je naručio 3000 električnih vozila.

Jedno vozilo u sustavu carsharing zamjenjuje 4 do 10 privatnih vozila. Kako je naglašeno i na predstavljanju, carsharing ima smisla tek kao jedna od karika u lancu sustava održivijeg prometa. Međutim, kako u Hrvatskoj ne postoji sustav integriranog javnog prijevoza, a automobil i dalje predstavlja statusni simbol, ostaje nam pričekati rujan i vidjeti može li ideja alternative posjedovanju automobila zaživjeti.


Komentiraj članak

Komentari