Registracija

Prijava

Interes Grada Dubrovnika je interes građana

Vlahušić: DPDS tek 15 posto prihoda ulaže u zidine

  • Naslov: graf Foto:

Analizom prihoda i rashoda Društva prijatelja dubrovačke starine utvrdili smo da od 2009. do danas prosječno samo 44% prihoda od zidina koje Društvo ostvari ostaje na području Grada Dubrovnika, odnosno svega 15% se ulaže u obnovu zidina i tvrđava.

Milijuni kuna protivno važećim propisima Republike Hrvatske svake godine odlaze bez kontrole Grada Dubrovnika u druge jedinice lokalne samouprave, voljom nevladine udruge koja sredstva kojima raspolaže troši po nahođenju vlastite uprave i to na vlastito poslovanje, zapošljavanja ili donacije bez potrebe za poštivanjem propisa o javnoj nabavi, bez zakonske odgovornosti i bez konzultacija s Gradom kao vlasnikom objekta na kojem je ostvarena većina prihoda, priopćili su iz Grada Dubrovnika. 



Tako su samo u prošloj proračunskoj godini od novca zarađenog prodajom ulaznica na Dubrovačkim zidinama deseci tisuća kuna uplaćivani udrugama za čije aktivnosti javnost nikad nije čula, a o njihovim programima i projektima na kojima su radili nismo dobili nikakva izvješća. Iako se obim posla nije drastično promijenio u posljednje tri godine, troškovi poslovanja, prema izvješćima DPDS-a porasli su za više od 100%. Stotine tisuća kuna potrošile su se za „usluge promidžbe“, a usprkos svemu nabrojenome, pojedini spomenici kulture na području nekadašnje Dubrovačke republike u vrlo su lošem stanju.

Gradska uprava mora zaštiti interese građana. Primarno, mora osigurati kvalitetnu i transparentnu brigu o baštini te ulaganja primjerene visine, na ponos građana i zadovoljstvo posjetitelja. Dubrovnik, dobrim dijelom zbog naše baštine, godišnje posjeti gotovo 2,5 milijuna posjetitelja. Stav je ove gradske uprave, utemeljen na propisima Republike Hrvatske, da se iz tog razloga teret punjenja proračuna treba prebaciti na posjetitelje, a ne zadržati na građanima kao u drugim mjestima koja nemaju našu baštinu i svjetski ugled u turizmu.

Pritom nemamo namjeru obezvrijediti minuli rad Društva prijatelja dubrovačke starine niti ukinuti proračunsko financiranje njihove djelatnosti, nego njihovo djelovanje svesti u zakonske okvire te financirati sve projekte obnove baštine na kojima Društvo radi putem procedure javne nabave i u skladu s transparentnim troškovnicima.

Zbog toga smo ustrajni da sav prihod od zidina, koje su imovina Grada Dubrovnika, a kojom upravlja od građana izabrana gradska uprava, bude prihod Grada Dubrovnika kojim će se raspolagati sukladno propisima. Zbog toga želimo i dio prihoda od žičare, koji se ne bi ostvarivao da ne prometuje iznad Grada Dubrovnika. Zbog toga želimo veće prihode od jednodnevnih posjetitelja i bolju suradnju na stvaranju programa i atrakcija s agencijama i hotelijerima. U tom smislu, kao svaka fizička ili pravna osoba imamo ne samo pravo, nego i dužnost upozoravati i predlagati izmjene propisa kojima će se stvoriti pravni okvir koji će Dubrovkinjama i Dubrovčanima omogućiti ugodniji život, jeftiniji i kvalitetniji javni prijevoz, bolje prometnice, moderne škole i vrtiće, besplatan pristup svim kulturnim sadržajima, ali i niže prireze i komunalne namete.

Uvjereni smo kako će i Vlada i Sabor podržati naša nastojanja te prihvatiti prijedloge Grada Dubrovnika. Svjesni smo da će promjene koje predlažemo zasmetati nekolicini koja je sebi dala za pravo gospodariti javnim kulturnim dobrom i milijunima koji se na račun baštine zarade, ali vremena nedodirljivih su iza nas.
Datum zadnje izmjene: 11.09.2012 12:53
Sve o temi:

Povratak

Pošalji prijatelju

Interes Grada Dubrovnika je interes građana

Facebook komentari

Komentari

Avatar

Prohodnost cesta


Zbog jakog vjetra na dionici Jadranske magistrale (D8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene zabrana je za autobuse na kat, vozila s kamprikolicama i motocikle (I. skupina vozila).

Kolnici su mokri i skliski mjestimice u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Gorskom kotaru, Lici, Slavoniji i na sjevernom Jadranu. Upozoravamo vozače da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama.

Jak vjetar povremeno usporava promet na autocesti A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i tunela Tuhobić.

Završeni su radovi na autocesti A1 u tunelu Brinje.

Otvoren je novi kolnik na autocesti A3, poslije čvora Rugvice u smjeru Zagreb Istok i autoceste A4. Privremeni prolaz koji se koristio, više se ne koristi. Zabrana prometa za sva vozila i dalje ostaje u poslovnoj zoni Zagreb Istok.

Zbog radova zatvorene su ceste:
- D2 Osijek-Vukovar između nadvožnjaka „Nemetin“ i skretanja za Zračnu luku Osijek,
- D22 Možđenec-Sudovec,
- D29 Kašina-Marija Bistrica,
- D50 Otočac-Perušić kod nadvožnjaka Janjče,
- D57 Vukovar-Orolik,
- D205 Klanjec-Dubrovčan,
- D307 Gornja Stubica-Marija Bistrica,
- ŽC6280 Dubovica-Sveta Nedjelja.

Do 25. srpnja od 8 do 18 sati, zbog razminiranja, za sav promet bit će privremeno zatvorena državna cesta D47 (Novska-Jasenovac), uz spomen područje Jasenovac, od pružnog prijelaza do naselja Jasenovac. Vozila će se propuštati svaki puni sat po 15 minuta.

Uz privremenu prometnu signalizaciju vozi se na dionicama državnih cesta:
- D1 Korenica- Debelo Brdo
- D9 Metković- Opuzen
- D25 Bunić- Ljubovo.

Naizmjence se vozi na:
- D2 od kružnog toka u Turčinu do raskrižja s Gospodarskom ulicom u Varaždinu,
- D31 od Šestak Brda do Pokupskog,
- D303 Rovinj-Rovinjsko selo,
- D45 Rogoža-čvor Kutina,
- D47 Lipik-Novska, u mjestu Jagma,
- D205 Risvica-Dubrovčan,
- D206 na dionici od Valentinova do Petrovskog i
- na D227 Šenkovec-Štrigova u naselju Prekopa, i
- Sisačka ulica u Karlovcu, izlaz iz Karlovca prema Pisarovini (D36).

Za teretna vozila zatvorene su ceste:
- D29 Marija Bistrica-Soblinec,
- D228 Jurovski Brod-Ozalj-Karlovac, u Gornjem Pokupju (za vozila iznad 15t),
- ŽC3124 Vidrenjak-Popovača-Kutina–Novska,
- ŽC3252 Novska-Borovac i
- ŽC4030 Orahovica-Kutjevo.

Zbog oštećenja mosta Cubinec do daljnjeg je zatvorena državna cesta D22 Križevci-Sveti Ivan Žabno za vozila iznad 3,5 tona nosivosti. Obilasci su: D41 prema Majurcu do skretanja za Lemeš Križevački-ŽC2212-ŽC2228-Trema-DC 22 i obratno. Za vozila ukupne mase do 3,5 tona nosivosti i ukupne širine do 2 m, privremeno se vozi preko zamjenskog mosta, a vozila se propuštaju naizmjence.

Savjeti za sigurnu vožnju


  • Planirati put i uzeti u obzir alternativne pravce. Najkraći put na karti nije nužno i najbrži.
  • Odmoriti se! Umorni vozači gube koncentraciju pa se na dužim putovanjima treba češće odmarati.
  • Provjeriti ulje, rashladnu, kočionu i tekućinu za pranje vjetrobranskog stakla.
  • Provjeriti tlak u gumama, stanje i dubinu utora na njima (barem 3 mm).
  • Ponijeti nešto za jelo i (osvježavajuće) piće. Katkad putovanje traje duže od očekivanog.
  • Prije putovanja natočiti puni spremnik goriva
  • Vezati se sigurnosnim pojasom a voze li se i djeca pažljivo provjerite njihove sjedalice i sigurnosne pojaseve.
  • Prilagoditi brzinu kretanja vozila uvjetima i stanju na cesti te poštovati ograničenja brzine.
  • Uključiti radioprijamnik u sustav informiranja o stanju u prometu (RDS) kako biste saznali što se događa nacesti i izbjegli čekanja. Ili, raspitati se u HAK-u (072 777 777) o stanju na prometnicama na kojima namjeravate voziti.
  • Dobro je biti član HAK-a: Vrlo često se događa da ključevi ostanu zaključani u automobilu ili je točeno krivo gorivo, ... pozivom na 1987 - klub će vam tada pomoći na cesti!

Savjeti MUP-a i HAK-a motociklistima


  • Uvijek nosite zaštitnu kacigu i ostalu opremu
  • Nemojte voziti brzo i prilagodite brzinu uvjetima na cesti
  • Ne precjenjujte svoje vozačke sposobnosti
  • Vozite s upaljenim svjetlima, tako ste uočljiviji drugima
  • Nemojte pretjecati gdje nije dozvoljeno ili je rizično

Savjeti MUP-a i HAK-a vozačima automobila


  • Ne oduzimajte vozačima motocikla prednost prolaska
  • Kod prestrojavanja i pretjecanja pazite na “mrtvi kut”
  • Vodite računa da motocikli brže ubrzavaju od auta
  • Motocikli se mogu učiniti daljima nego što zaista jesu
  • Ne usporavajte bez da ste dali znak paljenjem sva četiri pokazivača smjera ili laganim pritiscima ("pikanjem") na papučicu kočnice

Prometna nesreća


Više informacija na HAK-u »

Zemlja Jed. Valuta Kupovni Srednji Prodajni
Australija Australija 1 AUD 5,283062 5,298959 5,314856
Kanada Kanada 1 CAD 5,235293 5,251046 5,266799
Češka Češka 1 CZK 0,276115 0,276946 0,277777
Danska Danska 1 DKK 1,017246 1,020307 1,023368
Mađarska Mađarska 100 HUF 2,451722 2,459099 2,466476
Japan Japan 100 JPY 5,539652 5,556321 5,572990
Norveška Norveška 1 NOK 0,909035 0,911770 0,914505
Švedska Švedska 1 SEK 0,820636 0,823105 0,825574
Švicarska Švicarska 1 CHF 6,243223 6,262009 6,280795
Vel. Britanija Vel. Britanija 1 GBP 9,604776 9,633677 9,662578
SAD SAD 1 USD 5,625939 5,642868 5,659797
Europska Unija Europska Unija 1 EUR 7,584892 7,607715 7,630538
Poljska Poljska 1 PLN 1,830243 1,835750 1,841257

Copyright 2011. Portal Oko

Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.