Izvanredna situacija

Vlada iza očiju javnosti priprema zakon koji će suspendirati mnoga prava radnika u realnom sektoru, a što je s javnim?

Poslodavci predlažu da formalno radnik ostane u radnom odnosu, ali da mu naknadu isplaćuje država.

Novi vladin paket za pomoć gospodarstvu u krizi zbog koronavirusa, koji bi trebao biti usvojen idući tjedan, po svemu sudeći će pratiti i oslobađanje poslodavaca brojnih obveza iz radnog zakonodavstva u pogledu rezanja plaća i drugih materijalnih prava zaposlenika, za vrijeme trajanja krizne situacije, piše Poslovni dnevnik.

Prvi, možda najdrastičniji radni prijedlog planiranih intervencija Vlade kojom bi se suspendirao čitav niz odredbi zakona o radu, “iscurio” je u javnost prije nego je obavljen razgovor o toj temi na razini Gospodarsko-socijalnog vijeća, a koji bi se trebao održati danas.

Za stol će, tako doći sindikati ogorčeni što za informacije o suspenziji prava doznaju iz druge ruke, preko medija, a poslodavci, pak, dolaze s drugim prijedlogom. Iz Hrvatske udruge poslodavaca, koja je, nije tajna, u dosadašnjim razgovorima o ublažavanju posljedica koronakrize zagovarala privremeno stavljanje izvan snage odredbi ZOR-a, u prvi plan sada stavljaju ideju uvođenja nove mjere za očuvanje radnih mjesta, koju nazivaju institut “čekanja na rad”.

Ideja je da se poslodavce koji trpe posljedice za vrijeme trajanja krize maksimalno rastereti, da formalno radnik ostane u radnom odnosu, ali da mu naknadu čija bi osnovica bila istovjetna naknadi za nezaposlene, isplaćuje državni proračun, a poslodavac istodobno bude i rasterećen tijekom trajanja “čekanja na rad” svih uplata poreza na dohodak, te doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

Tom mjerom, pojašnjavaju HUP-ovci, očuvalo bi se radna mjesta, dok takav optimizam nemaju i prema postojećoj mjeri sufinanciranja očuvanja zaposlenosti iz prvog Vladinog paketa, koja se odnosi na isplatu potpore od 3250 kuna po radniku.

Zahtjeve za isplatom minimalne plaće po toj mjeri, koja je na snazi od ponedjeljka, do jučer je podnijelo 29 tisuća poslodavaca za svojih 170 tisuća zaposlenika, no HUP drži kako tom mjerom neće biti postignut zamišljeni cilj.

Smatramo da je u trenutačnim okolnostima oportuno rješenje privremena naknada bez dodatnog opterećenja poslovnog sektora, jer bi državni proračun bio u obvezi ionako isplaćivati navedenu naknadu ukoliko bi radnici postali obveznici naknade za nezaposlene”, ističu iz HUP-a, iz kojeg ponavljaju kako nije namjera ni interes poslodavaca otpustiti radnike, ali će bez pomoći države i svih teško održati poslovanje.

Institutom “čekanja na rad” HUP predlaže da se obuhvati poslodavce u svim sektorima i djelatnostima neovisno o veličini subjekta.

Nisu protiv fleksibilizacije

Poslodavci se, naravno, ne protive da se intervenira i fleksibilizira mnoge odredbe zakona kojima bi se pojednostavnilo poslovanje, ne samo u dijelu reguliranja plaća i drugih davanja. Jedno od posebno osjetljivih područja je i pitanje rada od kuće i brojnih zahtjeva koje se postavlja i rad čine gotovo neprovediv. Sada se otvara i mogućnost da se to pitanje zbog brzine djelovanja hitno riješi, a nadaju se i da to ne bi bilo samo privremeno.

Za Davorka Vidovića, savjetnika za radnu politiku i zapošljavanje HGK i bivšeg ministra rada, upravo je curenje planiranih izmjena zakona bez usuglašavanja sa socijalnim partnerima krivi korak, koji može narušiti dosad stvorenu harmoniju u funkcioniranju cijeloga sustava u uvjetima koronakrize.

Socijalni mir kao prioritet

“Socijalni mir je društveni prioritet i ishitreno donošenje odluka u području radnog prava bez obzira na hitnost može samo stvoriti veću neproduktivnost i narušiti povjerenje, koje je sada presudno”, poručuje Vidović, ističući kako su i sindikati i poslodavci svjesni komplikacija i neizvjesnosti koje je donijela ova kriza, ali i da je moguće brzo postići dogovor.

Prije početka razgovora već se načinje i pitanje mora li rezanje plaća obuhvatiti samo privatni sektor, budući da zakon o radu ne uključuje i državne namještenike. Ministar rada Josip Aladrović donekle je jučer dao naznaku da će se teško izbjeći i intervenciju u tom “bazenu”, kazavši kako će u ovim izvanrednim okolnostima u kojima se nalazimo “svi morati preispitati niže valoriziranje onoga što radimo”.

Komentiraj članak

Komentari