VELIKI ČILEANSKI POTRES 1960.

(VIDEO) Kako izgleda potres od 9,5 magnitude po Richteru?

Jačina potresa može se izraziti i intenzitetom i magnitudom. Te dvije veličine međusobno su povezane i njihova veza je kompleksna, međutim, pojmovi su vrlo različiti iako se u javnosti često poistovjećuju.

Intenzitet je opisna ljestvica koja opisuje kako se potres osjetio i kakvi su učinci potresa na nekom mjestu. Magnituda je potpuno drugačija. Riječ je o mjeri (broju) koja odražava energiju oslobođenu u izvoru, odnosno žarištu potresa.

Kao što bačeni kamenčić radi valove u vodi, tako i gibanje tla ispod površine Zemlje izaziva potres, odnosno iznenadno oslobađanje nakupljene energije koja se zatim u valovima širi u svim smjerovima. Postoji više vrsta potresnih valova, a njihovim mjerenjem određuje se magnituda potresa.

Magnituda (M) je zato precizan broj - vrijednost koju instrumenti i seizmolozi mogu izmjeriti i koja se ne mijenja ovisno o mjestu mjerenja i udaljenosti od epicentra. Postoji nekoliko načina prema kojima se računa magnituda (prema tome postoje i drugi nazivi - lokalna, momentna, itd.). Magnitudu je u seizmologiju uveo Charles F. Richter 1935. godine.

Kad seizmolozi izvještavaju o 'magnitudi po Richteru', misli se na lokalnu magnitudu, jednu od više različitih magnituda. Magnitudna ljestvica je pogrešan prijevod pojma 'magnitude scale' koji, iako sadrži riječ 'scale', ima posve drugo značenje.

S obzirom na to da je magnituda logaritamska funkcija, riječ "scale" zapravo se treba povezivati s pojmom "logarithmic scale" (logaritamska ljestvica) jer djeluje po tom principu - to znači da je svaka za 1 veća magnituda oko 30 puta jača od prethodne, odnosno M6 je oko 30 puta veća od M5 te oko 1000 puta veća od M4.

Samim time, magnituda ne može biti ljestvica jer nema cjelobrojne vrijednosti od 1 do 10, već može poprimiti bilo koju vrijednost.

U prijevodu to znači da nema ograničenja koliko mali ili veliki potres može biti. Ipak, iako je moguće da potres ima magnitudu mnogo veću od 10, to se na Zemlji ne može dogoditi jer ne postoji dovoljno dugačak rasjed koji bi generirao toliku količinu energije. Najjači zabilježeni potres M9.5 dogodio se 1960. u Čileu.

Potres kod Valdivije ili Veliki čileanski potres koji se dogodio u nedjelju 22. svibnja 1960. najsnažniji je potres ikad zabilježen na Zemlji, a magnituda je bila 9,5 stupnjeva. Potres se dogodio u popodnevnim satima, 15:11 po lokalnom vremenu.

Epicentar je bio u blizini grada Lumaco nekih 570 km južno od glavnog grada Santiaga; Temuco je najbliži veliki grad, a Valdivia je najviše bila pogođena. To je uvjetovalo tsunami koji je pogodio čileansku obalu s valovima do 25 metara. Tsunami je prešao preko Tihog oceana i uništio Hilo na Havajima. Valovi visine 10,7 metara zabilježeni su 10.000 km od epicentra, čak do Japana i Filipina.

Broj poginulih nije točno utvrđen, kao ni materijalna šteta koju je prouzročio taj događaj. Objavljene su razne procjene ukupnog broja žrtava potresa i tsunamija: američki USGS navodi 2.231, 3.000, ili 5.700 ubijenih, dok drugi izvor govori o 6.000 mrtvih.

Komentiraj članak

Komentari