ZDRAVA PREHRANA

TOP 50 NAMIRNICA ZA BUDUĆNOST Uz njih živite zdravije i dulje

Monotonija u prehrani je veliki problem. Najčešće imamo jelovnike zadovoljavajuće količine (u kalorijskom smislu i previše), ali u nutritivnom smislu oskudne, kaže nutricionistkinja Olja Martinić.

Prema izvještaju Organizacije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima (FAO), na svijetu postoji između 20.000 i 50.000 jestivih biljnih vrsta. Od tog silnog broja, ljudi redovito jedu svega njih 150 do 200, prenosi 24sata.hr.

- Većina vjeruje da naša su energija i transport ti koji uzrokuju najviše ozbiljne štete za planet, ali to je zapravo naš prehrambeni sustav, to ima najveći utjecaj - rekao je dr. Tony Juniper, izvršni direktor WWF-a u Velikoj Britaniji. Radi se o organizaciji čija je misija očuvati prirodu i smanjiti prijetnje raznolikosti života na Zemlji.

Oni su u suradnji sa Knorrom i drugim stručnjacima za hranu napravili popis od 50 namirnica koje nazivaju superhranom budućnosti. Smatraju da bi se sustav prehrane na kakav smo navikli trebao mijenjati jer je to jedini način da se planet spasi od katastrofe. Kažu da naš globalni sustav prehrane treba pod hitno mijenjati, odnosno, napraviti ga takvim da manje zagađuje okoliš, a opet da su svi siti, i što je najvažnije, hrane se zdravo. Potpunu listu pročitajte ovdje.

Naglašavaju da 75 posto svjetske hrane dolazi od 12 biljaka i pet vrsti životinja. Samo tri biljke sa tog popisa čine 60 posto ukupnog broja kalorija koje se odnose na biljnu prehranu, a to su riža, kukuruz i pšenica. I dok ljudi kroz današnji način prehrane dobivaju dovoljno kalorija (i previše), u organizam ne unose dovoljno vitamina i minerala. Današnji režim prehrane većine ljudi nazivaju dijetetskom monotonijom.

Dodavanje super-hrane i funkcionalne hrane je poželjno

- Uvođenje novih kvalitetnih namirnica u svakodnevnu prehranu je sigurno pozitivno, jer na taj način unosimo veći spektar nutrijenata. Poželjno je da je baza svakodnevne prehrane domaća hrana, hrana našeg podneblja, ali dodaci super-hrane ili funkcionalne hrane mogu biti vrlo korisni za očuvanje zdravlja, kaže nutricionistica Alma Bunić iz savjetovališta Nutriforma.

Dodaje kako je prihvaćanje novih, pogotovo nama nepoznatih namirnica, mnogima veliki izazov, te da je neofobija (strah od novih namirnica) kod mnogih ljudi česti problem, od najranije dobi, pa sve do starosti. No, treba se odvažiti i obogatiti prehranu novim namirnicama, jer one mogu biti odličan izvor vitamina i minerala te drugih vrijednih sastojaka koje ne dobivamo kroz svakodnevnu prehranu.

- Monotonija u prehrani predstavlja veliki problem i preduvjet je nutritivnih deficita. Najčešće imamo prisutne jelovnike zadovoljavajuće količine (u kalorijskom smislu i previše), ali u nutritivnom smislu dosta oskudne. Kada su u pitanju biljni proteini, ravnoteža se postiže raznovrsnošću. Ukoliko u jelovnik uvrstimo što širi spektar namirnica biljnog podrijetla, postižemo preduvjete za dostatan unos aminokiselina neophodnih za nesmetano funkcioniranje organizma. Upravo širokom listom prehrambenih sirovina  doprinosimo u biološkom očuvanju. Mikronutrijenti su iznimno važni, a posebno je važno ukoliko ih unesemo iz razni vrsta - rekla nam je Olja Martinić, dijetetičarka i nutricionistkinja Nutricionističkog savjetovališta Olja iz Splita.

- Bilo da se radi o samoniklim kulturama ili plantažnom uzgoj potrebno je utjecati na promjene prehrambenih navika uz raznovrsnost i racionalnost. Monotonija u prehrani je posljedica neinformiranja, nedostatka volje za inovacije ali i komfora (manji angažman u pripremi). Ako od 50 navedenih namirnica iz ovog teksta u svoj jelovnik uvrstimo 10 novih, značajno ćemo obogatiti prehranu i proširiti nutritivni unos. Prehrambena industrija je smanjila naše participiranje u pripremi dnevnog jelovnika - dodala je.

'Ozbiljne posljedice za naš krhki prirodni ekosustav'

- Uzgajati uski raspon usjeva intenzivnim uzgojnim metodama može imati ozbiljne posljedice na naš krhki prirodni ekosustav. Uzgoj monokultura (ponavljanje žetve jednog usjeva) i pretjerano oslanjanje na hranu koja se temelji na životinjama, ugrožava sigurnost hrane. Uzgoj monokultura može iscrpiti hranjive tvari i ostaviti zemlju ranjivom, podložnijom nakupljanju štetočina i patogena. To pak zahtijeva primjenu gnojiva i pesticida koji mogu, ako se neprimjereno koriste, oštetiti biljni i životinjski svijet te završiti u vodenim sustavima. Mnoge vrste ptica, životinja i divljih biljaka ne mogu napredovati u biološki degradiranim krajolicima - pojasnili su svjetski stručnjaci važnost promjene prehrambenih navika globalno.

Dr. Adam Drewnowski, ravnatelj Centra za javno zdravstvo na Sveučilištu Washington, surađivao je sa Knorrom i WWF-om u izradi liste supernamirnica. Kaže da su izdvojili 50 namirnice koje bismo trebali jesti više jer su hranjive, imaju manji negativan utjecaj na naš planeti nego životinjska hrana, pristupačne su i ukusne,

Popis se sastoji od voća i povrća, algi, žitarica, sjemenki, mahunarki, kaktusa, gomolja, korjenastog povrća, klica, gljiva te orašastih plodova iz cijelog svijeta. Takav režim prehrane bi, kažu, omogućio tri važna prehrambena pomaka. 

1. Veća raznolikost za povećanje unosa vitamina, minerala i antioksidansa. 
2. Izvori proteina na biljnoj bazi za zamjenu mesa, peradi i ribe, što bi rezultiralo smanjenjem negativnih utjecaj na naš okoliš. 
3. Izvori bogatiji ugljikohidratima za promicanje agrobiodiverziteta (poljoprivredne biološke raznolikosti) i osiguravanje veće količine hranjivih tvari.

Kriteriji kod odabira bili visoka razina nutritivnih vrijednosti, pozitivniji utjecaj na okoliš, okus, dostupnost i to da si je ljudi mogu priuštiti. No, nema sumnje da neke od tih namirnica značajno mogu pridonijeti i očuvanju zdravlja, pa se mogu nazvati funkcionalnom hranom, ističe nutricionistica Alma Bunić. 

Komentiraj članak

Komentari