NOVE MISIJE

SVEMIRSKA UTRKA Zašto se opet natječemo koga ćemo prvog poslati na Mjesec?

Nakon što desetljećima nismo slali ljude na Mjesec, ponovno se u raznim zemljama javlja ozbiljna namjera da se ponovi taj pothvat. Dapače, kao da se opet kreće s utrkom - tko će prvi u 21. stoljeću poslati čovjeka na naš prirodni satelit, piše New Scientist.

SAD već priča o tome kako će do 2024. poslati nove astronaute na Mjesec, a druge zemlje također najavljuju svoje misije s ljudskom posadom te razmatraju postavljanje trajnih baza na prirodnom satelitu. Čemu ovo ponovno zanimanje za lunarne pohode? Zašto sada? I najvažnije - jesmo li za to spremni?

azlozi iza prvotne svemirske utrke bili su jasni i očigledni: radilo se o borbi između dvije svjetske sile u doba hladnog rata, SAD-a i Sovjetskog Saveza. No danas je situacija drugačija. Em ima više sudionika u cijeloj igri, primjerice, u posljednje vrijeme Kina ozbiljnije konkurira NASA-i, em sudionici sve više surađuju te se radi na zajedničkim projektima. Najbolji primjer takve suradnje jest Međunarodna svemirska postaja (ISS) koja je postala simbolom nove post-hladnoratovske ere svemirske suradnje.

Njome zajednički upravljaju NASA, ruska svemirska agencija Roscosmos, Japan s Aerospace Exploration Agencyjem (JAXA), Europska svemirska agencija (ESA) i Kanadska svemirska agencija.

No vremena se mijenjaju i, kao što smo već spomenuli, na planetarnom obzorju pojavila se Kina kao treća svemirska supersila. Tako je Kineska nacionalna svemirska agencija do sada dva puta sletjela na Mjesec. S letjelicom Chang'e-4 čak se u siječnju ove godine spustila na nama udaljeniju stranu Mjeseca i tamo uspjela, doduše u vrlo kratkotrajnom periodu, uzgojiti prve biljke.

Kineska svemirska agencija ne staje tu sa svojim planovima. Najavila je da planira uspostaviti svoju prvu svemirsku postaju do početka 2020. godine. 

Do sada je samo 12 ljudi putovalo na Mjesec, a svi su bili muškarci. NASA zadnjih godina radi na ravnopravnosti spolova unutar agencije te je u sklopu svemirske utrke zadala sebi novu misiju - slanje prve žene na Mjesec.

Ako je prva lunarna misija bila mali korak za čovjeka, sljedeća će biti veliki skok za žene, piše Science Alert.

Početkom ovog tjedna NASA je najavila ambiciozni plan za povratak na Mjesec, a u novoj misiji, koja bi se trebala ostvariti 2024., bit će jedno posebno mjesto rezervirano samo za ženu. Čak je i novi program nazvan po ženskom liku, grčkoj boginji Mjeseca i sestri Apolona - Artemidi.

Tek su sedamdesetih godina prošlog stoljeća žene počele imati značajniju ulogu u NASA-i. Ta je svemirska agencija tek 1983. poslala prvu ženu svemir, dok je Sovjetski Savez to učinio prvi put 1963. te kasnije ponovno 1982.

Danas žene čine 34% aktivnih NASA-inih astronauta.

Lori Garver, bivša zamjenica voditelja NASA-e, objasnila je mogući motiv iza te utrke, citirajući poznatog popularizatora znanosti Neila deGrasse Tysona. Naime, on je rekao kako velika postignuća pokreću jedino ove motivacije: strah, pohlepa i slava.

"Misija Apollo bila je spoj straha i slave", rekla je Garver.

"Smatram da iza ove renesanse stoji pohlepa, što ne znači ništa loše samo po sebi“, dodala je, misleći pritom na nove komercijalne interese, koji žele što prije zauzeti svoje mjesto u svemirskoj komercijalnoj industriji koja bi jednog dana mogla postati pravi hit.

"Slava je još uvijek važan faktor kod manjih nacija, koje ju do sada nisu stekle na području svemirskih istraživanja“,  smatra Garver.

New Scientist piše da je odgovor zapravo jednostavan. Mada se čini da se radi o jednom iznenadnom trenutku ponovnog početka svemirske utrke, njemu su prethodila desetljeća pripreme.

Osim što su se pojavile mnoge druge svemirske agencije, poput Indijske ili japanske, tehnološki smo sve napredniji te je mogućnost svemirskog istraživanja postala dostupnija mnogim državama, ali i privatnim kompanijama.

Primjerice, izraelska tvrtka SpaceIl postala je prva privatna kompanija koja je poslala letjelicu na Mjesec. Mada nije uspjela u svom pothvatu, smatra John Thornton iz američke tvrtke Astrobotic, ona je dokaz da ne morate biti svjetska super sila kako biste sletjeli na Mjesec. "Istu stvar sada može ponoviti neko drugi", dodao je.

Nova svemirska utrka više je borba privatnih kompanija nego država. Tako kompanije SpaceX, United Launch Alliance i Blue Origin rade na novim raketama koje bi mogle prevoziti teret u svemir.

Mnoge svemirske agencije, ali i privatne kompanije, ponovno su bacile oko na naš, neko vrijeme zanemareni, prirodni satelit, a za to postoje dobri razlozi.

Američka vlada tako planira poslati astronaute na Mjesec do 2024. godine. Uz to, NASA razmišlja i o gradnji svemirske stanice koja bi kružila oko našeg satelita.

"Mjesec je kao teren za testiranje ljudske vrste. Ako možete naučiti živjeti na drugom planetarnom tijelu i koristiti njegove resurse, tada možete uistinu krenuti s istraživanjem našeg Sunčevog sustava", rekao je Thornton.

Musk je 2017. objavio da SpaceX namjerava postaviti bazu na Mjesecu, a prošlog je tjedna Bezos najavio kako Blue Origin radi na landeru koji bi s ljudsko posadom trebao sletjeti na Mjesečev Južni pol. Devet drugih tvrtki, uključujući Astrobotic, ima ugovore s NASA-om i rade na lunarnim landerima.

Stoga, što se na kraju krije iza nove svemirske utrke? Slava svakako. Pohlepa nesumnjivo. No sigurno unutar svega toga ima i istinske želje za daljnjim istraživanjem svemira.

Komentiraj članak

Komentari