VELIKA OBLJETNICA

Svečano obilježena 80. obljetnica Dubrovačkih knjižnica

Dubrovačke knjižnice nastavit će u 2021. godini prigodnim programima obilježavati slavljeničku 80. godišnjicu.

Dubrovačke knjižnice svečanim programom u Saloči od zrcala su, 2. veljače, obilježile svojih 80 godina. Program se sastojao od predstavljanja prepjeva epilija “O Epidauru” dubrovačkog Vergilija, Ilije Crijevića, kojeg su predstavile prevoditeljica, dr. sc. Zrinka Blažević red. prof., s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i redaktorica prijevoda i autorica uvodne studije izv. prof. dr. sc. Irena Bratičević, predstojnica Katedre za hrvatski latinizam Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te ravnateljica Dubrovačkih knjižnica Jelena Bogdanović, prof. kl. filologije i dipl. knjiž. Glazbeni dio programa uveličao je kvartet Sorkočević (Nena Ćorak – klavir, Đive Kušelj – flauta, Slobodan Begić – violina, Denis Ajduković – kontrabas).

Ilija Crijević najveći latinski pjesnik dubrovačkog humanizma, živio je i stvarao u drugoj polovici 15. i u prvoj polovici 16. stoljeća kad u Dubrovniku djeluje još nekoliko vrlo istaknutih i u europskim okvirima cijenjenih autora. Međutim, struka smatra da u ničijoj drugoj poeziji nema tolike širine sadržaja, snage pjesničkog izraza i svestranosti u poznavanju i nasljedovanju konvencija antičke književnosti. Knjiga ''De Epidauro'' je tiskana povodom 500. obljetnice smrti Ilije Crijevića koja se obilježila 2020., a naslovna slika ilustracija je Valtera Kožula. Djelo se sastoji od latinskog teksta, Crijevićevog obraćanja publici, a oba teksta potječu iz Vatikanskog kodeksa, rukopis 1678 i rukopis 2939 kojim je obuhvaćen gotovo cijeli Crijevićev opus. Ravnateljica Bogdanović za obljetnicu je rekla kako 'nema ljepšeg trenutka nego slavljenja dubrovačke latinističke baštine i spoja 80 godina Knjižnice uz 500. obljetnicu smrti Ilije Crijevića', upravo predstavljanjem izdanja njegova epilija nazvavši to 'idealnom kombinacijom kojom veličamo našu dubrovačku i hrvatsku baštinu, našu kulturu i naš kulturni identitet'. Bratičević je objasnila kako je pjesnik ovdje dao 'pjesničko ruho' priči o osnutku Dubrovnika, blisku poimanju povjesničara njegovog vremena. Antički Epidaur personificira, čini ga osobom koja sluti da joj dolazi skoro uništenje i koja odlazi pred samoga vrhovnog Boga da bi čuo da se to neće dogoditi. Bog, međutim, potvrđuje Epidaurove slutnje, ali kaže 'stari Epidaur mora umrijeti da bi se mogao roditi novi, ljepši i sjajniji grad.'

Blažević je istaknula kako je ovaj epilij, kao i ostale Crijevićeve pjesme, nastojala ‘iz latinskog kvantitativnog stiha transponirati u hrvatski kvalitativni stih pridržavajući se pravila latinske versifikacije’. „De Epidauro“ je pisan u heksametrima, oni imaju narativniju strukturu te je izrazila nadu kako će ovo biti ‘prvi korak pri promoviranju književnoga opusa Ilije Crijevića’, koja ide u prilog tome kako je ‘dubrovačka latinistička književna kultura doista ugrađena u same temelje europskoga humanizma’, naglasila je prevoditeljica epilija.

Dubrovačke knjižnice nastavit će u 2021. godini prigodnim programima obilježavati slavljeničku 80. godišnjicu.

Komentiraj članak

Komentari