WIKILEAKS

ŠTO ĆE SADA BITI S ASSANGEOM? Ovo je prava istina o njegovom izručenju

VIŠE od sedamdeset parlamentaraca, predvođenih laburistkinjama Stellom Creasy i Jess Phillips, poslalo je pismo britanskom ministru unutrašnjih poslova Sajidu Javidu u kojem traže da se Julian Assange, uhićen ovog četvrtka u ekvadorskoj ambasadi u Londonu, izruči Švedskoj ako ova zemlja to zatraži, javlja The Guardian.

Naime, suosnivač WikiLeaksa Assange je i ušao u ekvadorsku ambasadu u Londonu 2012. godine upravo kako bi izbjegao izručenje u Švedsku zbog optužbi za seksualno zlostavljanje za koje je tvrdio da je dio klevetničke kampanje protiv njega.
Za sada SAD traži njegovo izručenje, i to nakon što je tamošnje tužiteljstvo u četvrtak objavilo da je optužen za urotu zbog pokušaja da pristupi tajnom računalu njihove vlade zajedno s bivšom vojnom-obavještajnom analitičarkom Chelseajom Manning. 
 
Isti dan izveden je pred britanski sud po dvije osnove – zato što je bijegom u ambasadu prekršio uvjete jamčevine iz 2012. godine te zbog zahtjeva SAD-a za izručenje.
 
Švedski tužitelji u međuvremenu su odustali od istrage o silovanju iz 2017. godine jer mu nisu mogli službeno uručiti obavijest o optužbama dok je bio u ambasadi. Za jednu od optužbi došlo je do zakonske zastare, no druga je još na snazi, i to do kolovoza 2020. godine.
 
Švedski tužitelji sada su izjavili kako ponovo pokreću istragu o silovanju 47-godišnjakinje, za koju nije nastupila zastara.
U pismu koje su poslali, britanski parlamentarci od ministra Javida traže da omogući da se optužbe za silovanje istraže te da stane uz "žrtve seksualnog nasilja”. 
 
Nekoliko je scenarija koji se mogu odvijati u narednom periodu. Prilikom donošenja odluke o izručenju, ministarstvo unutrašnjih poslova može uzeti u obzir različite faktore, kao što je rizik od smrtne kazne.
 
Odvjetnica Rebecca Niblock izjavila je za BBC da će, ako Švedska podnese zahtjev za izručenje, ministar unutrašnjih poslova biti taj koji će odlučiti o tome tko ima prednost te će uzeti u obzir tko je prvi podnio molbu, kao i ozbiljnost prekršaja. 
Uz to, Emily Thornberry, laburistička ministrica vanjskih poslova u sjeni, izjavila je jučer navečer kako bi Assange trebao biti izručen Švedskoj prije nego što SAD pokuša ostvariti njegovo izručenje. Rekla je i da je "zgrožena" što se američke optužbe stavljaju ispred optužbi za seksualno nasilje.
 
Kako sad stvari stoje, Assange će se naći pred sudom 2. svibnja gdje će se odlučivati o zahtjevu SAD-a za njegovim izručenjem. 

Ekvadorska odluka o uskraćivanju azila nije došla nenadano. I premda su tamošnji ministar vanjskih poslova José Valencia i ministrica unutrašnjih poslova María Paula Romo optužili Assangea da je vrijeđao osoblje, vozio skejt po ambasadi te mazao izmet po zidovima, razlozi povlačenja azila ipak su nešto kompleksniji, piše CNN.
 
Naime,  WikiLeaks je već i ranije zadavao probleme ekvadorskim vlastima. Prošle godine Julian Assange pokrenuo je tužbu protiv ekvadorskih vlasti zbog navodnog kršenja ljudskih prava nakon što su mu uvedena nova kućna pravila u londonskoj ambasadi u kojoj je boravio. No ekvadorski sudac odbacio je ove tužbe u listopadu prošle godine.
 
Ekvadorske vlasti nisu bile zadovoljne ni Assangeovom potporom katalonskom pokretu za nezavisnost. Ministar vanjskih poslova poručio mu je da se suzdrži od izjava koje bi mogle ugroziti odnose Ekvadora s drugim zemljama, posebice Španjolskom.
 
Nadalje, krajem ožujka WikiLeaks je na Twitteru skrenuo pažnju na istragu o korupciji ekvadorskog predsjednika Lenina Morena te podijelio link na stranicu na kojoj su objavljeni mejlovi, poruke te drugi dokumenti koji se tiču Morenovog privatnog života.
 
Ekvadorska vlast za curenje dokumenata nazvanih INA Papers optužila je WikiLeaks te je pokrenula i istragu. No WikiLeaks je negirao ove optužbe.
 
Assange nema pravo "hakirati račune ili osobne telefone", rekao je Moreno ovog utorka na jednom ekvadorskom radiju.
Odnosi Ekvadora i Assangea dodatno su se pogoršali u srijedu kad je WikiLeaks sazvao novinarsku konferenciju na kojoj su izjavili kako su otkrili da se Assangea špijunira u ambasadi.
 
Manje od 24 sata nakon WikiLeaksove konferencije ekvadorsko državljanstvo mu je oduzeto, a azil ukinut  te su službenici iz ambasade pozvali londonsku policiju da ga izvede otamo.
 
No potezi protiv WikiLeaksa nisu se samo odvijali u Londonu. Ministar unutrašnjih poslova u Ekvadoru objavio je kako su uhitili Assangeovog "bliskog suradnika” na aerodromu u Quitu dok se spremao otputovati u Japan ovog četvrtka.
 
Ministrica Romo rekla je za CNN da je uhićen Šveđanin Ola Bini, čovjek koji je često posjećivao njihovu ambasadu u Londonu.
Romo je izjavila u četvrtak kako su Bini, Assange i WikiLeaks pokušali destabilizirati Morenovu vladu. A Binija je optužila da je radio s Ricardom Patiñom, koji je bio ministar vanjskih poslova u vladi bivšeg predsjednika Rafaela Corree, koji je Assangeu odobrio azil.
 
Correea je pak za CNN izjavio kako je odluka njegovog nasljednika da ukine Assangeu status azilanta "možda najveća izdaja u povijesti Latinske Amerike”.

Komentiraj članak

Komentari