Registracija

Prijava

Izgubljena povijest

Srbin Kojo Oborina bio ustaša prije Pavelića

Čitamo i razmišljamo kako veliki državnik sir Winston Churchil, ipak nije mogao znati takve sitnice i potankosti, kada je pišući u svojim ratnim sjećanjima konstatirao da je problem Balkana u "višku povijesti".

Opaska iz Churchilovih memoarskih sjećanja postala je jedna od citiranijih u teorijskim raščlanjivanjima uzroka i posljedica posljednjih balkanskih ratova.

Jedan od mora dokaza da je prije riječ o manjku, nego o višku povijesti, tu je pred očima, na pravoslavnom groblju u Poplatu kod Stoca.

Čitamo, lijepo piše: ''Ovđe počiva Kojo Oborina', godina rođenja je 1852., dok godinu smrti potomci nosu upisali, ali zato velikim ćiriličnim slovima, podebljano, stoji – USTAŠA, 1875. – 1878. i na kraju piše 'spomenik podiže sebi'

Dakle, Kojo Oborina je bio sudionik Hercegovačkog ustanka 1875. – 1878. godine, što je očito držao posebnim životnim postignućem, a imao je volje i novca da to i ovjekovječi.

Prema tome, jasno je da su se sudionici ustanka kako Hrvati tako i Srbi, zvali jednostavno ustašama.

Konstatira to i dr. Anđelko Mijatović koji u zborniku radova „Uloga Hrvata u Hercegovačkom ustanku“ (1875. – 1878.), Ljubuški 2009., piše: „U drugoj polovici 19. stoljeća u Hrvata, Srba i Crnogorace, kršćana i muslimana u BiH naziv ustaša bio je uobičajen za svakoga tko je ustao na oružje da bi izvojevao neke slobode i prava.

U Zapadnoj Hercegovini one koji su sudjelovali u ustanku nazivalo se ustaš-ima, nekima koji su sudjelovali u ustanku naziv je bio ustaš, a njihove potomke se nazivalo ustaševićima“. (str. 135.)

Kao primjere za to dr. Mijatović navodi sela Puteševicu, Tihaljinu, Dragoćinu, Klobuk…

Potvrda tome može se naći i u starijoj literaturi, pa tako primjerice, novosadski list „Zastava“ u broju od 5. srpnja 1876., dakle u doba ustanka donosi 'Pravila za ustaše'. U tekstu se kaže: „Vojvode hercegovačke su za ustaše ustanovile pravila. Ta pravila stupaju u život 15. o. m. Sastoje se iz 18 paragrafa.

1. Komandiri ustaške vojske u svakom vojničkom poduzeću treba da budu suglasni i da usvoje svagda onaj način, koji bi bio najbliži koristi, časti i dugotrajnoj uzdržljivosti ustaške vojske…“

Dalje se u tekstu šesnaest puta navodi termin ustaša, bilo kao naziv bilo kao izvedenica - ustaški, ustaška, ustašku, ustaškoj i slično. Nakon osamnaest navedenih pravila u potpisu su „vojvode i glavari hercegovački“, među kojima je samo jedan Hrvat, vojvoda don Ivan Musić, vođa Hrvata u Hercegovačkom ustanku.

Da bi sve bilo kompleksnije isti naziv – ustaša, korišten je i za ustanike protiv austro-ugarske vlasti koji je u Ulogu, općina Kalinovnik, kao otpor tzv. vojnom zakonu, izbio u siječnju 1882. a vodili su ga Salko Forta i Stojan Kovačević.

Dakle, ustaše su u različitim razdobljima, odnosno ustancima, bili ne samo Hrvati, nego i Srbi i Bošnjaci. Tek 1929. godine Ante Pavelić u emigraciji u Italiji osniva organizaciju pod nazivom „Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija“.

Za pretpostaviti je da je naziv – ustaša, preuzet upravo iz Hercegovačkog ustanka u kojem su Hrvati i Srbi surađivali.

Umjesto zaključka moglo bi se reći da je povijest ovih prostora, opterećena mitovima, a jedan od njih je o ustašama kao pavelićevom ekskluzivitetu.

Dobri Kojo je stvarnost koju neka stereotipija demantira, a sve skupa ide u prilog tezi o manju povijesti, a višku mitomanije.

Sve o temi:

Povratak

Pošalji prijatelju

Izgubljena povijest

Facebook komentari

Komentari

Avatar

Prohodnost cesta


Promet je srednje gust na autocesti A1 između naplate Lučko i čvora Bosiljevo 2 u smjeru mora, na Jadranskoj magistrali na prilazima turističkih središta, na Krčkom mostu i na cestama u Istri.
Gužve i povremeni zastoji tijekom dana mogući na dionicama cesta na kojima traju radovi.

Na autocesti A6 Rijeka-Zagreb kroz tunel Tuhobić u smjeru Rijeke zbog radova vozi se jednim trakom.

Otvoren je novi kolnik na autocesti A3, poslije čvora Rugvice u smjeru Zagreb Istok i autoceste A4. Privremeni prolaz koji se koristio, više se ne koristi. Zabrana prometa za sva vozila i dalje ostaje u poslovnoj zoni Zagreb Istok.

Večeras 24./25.07. od 22:00 do 04:00 h zbog redovnog održavanja u središnjem pojasu od 0+000 km (GP Rupa) do 19+900 km (čv. Diračje) na desnom kolniku, smjer Zagreb, te od 19+900 km (čv. Diračje) do 0+000 km (GP Rupa) na lijevom kolniku u smjeru Rupe. Povremeno će biti zatvorena pretjecajna prometna traka . Promet će se odvijati usporeno voznom prometnom trakom.

Uz privremenu prometnu signalizaciju vozi se na dionicama državnih cesta:
- D1 Korenica- Debelo Brdo
- D9 Metković- Opuzen
- D25 Bunić- Ljubovo.

Zbog radova zatvorene su ceste:
- D2 Osijek-Vukovar između nadvožnjaka „Nemetin“ i skretanja za Zračnu luku Osijek,
- D22 Možđenec-Sudovec,
- D29 Kašina-Marija Bistrica,
- D50 Otočac-Perušić kod nadvožnjaka Janjče,
- D57 Vukovar-Orolik,
- D205 Klanjec-Dubrovčan,
- D307 Gornja Stubica-Marija Bistrica,
- ŽC6280 Dubovica-Sveta Nedjelja.

Naizmjence se vozi na:
- D2 od kružnog toka u Turčinu do raskrižja s Gospodarskom ulicom u Varaždinu,
- D31 od Šestak Brda do Pokupskog,
- D303 Rovinj-Rovinjsko selo,
- D45 Rogoža-čvor Kutina,
- D47 Lipik-Novska, u mjestu Jagma,
- D205 Risvica-Dubrovčan,
- D206 na dionici od Valentinova do Petrovskog i
- na D227 Šenkovec-Štrigova u naselju Prekopa, i
- Sisačka ulica u Karlovcu, izlaz iz Karlovca prema Pisarovini (D36).

Za teretna vozila zatvorene su ceste:
- D29 Marija Bistrica-Soblinec,
- D228 Jurovski Brod-Ozalj-Karlovac, u Gornjem Pokupju (za vozila iznad 15t),
- ŽC3124 Vidrenjak-Popovača-Kutina–Novska,
- ŽC3252 Novska-Borovac i
- ŽC4030 Orahovica-Kutjevo.

Zbog oštećenja mosta Cubinec do daljnjeg je zatvorena državna cesta D22 Križevci-Sveti Ivan Žabno za vozila iznad 3,5 tona nosivosti. Obilasci su: D41 prema Majurcu do skretanja za Lemeš Križevački-ŽC2212-ŽC2228-Trema-DC 22 i obratno. Za vozila ukupne mase do 3,5 tona nosivosti i ukupne širine do 2 m, privremeno se vozi preko zamjenskog mosta, a vozila se propuštaju naizmjence.

Savjeti za sigurnu vožnju


  • Planirati put i uzeti u obzir alternativne pravce. Najkraći put na karti nije nužno i najbrži.
  • Odmoriti se! Umorni vozači gube koncentraciju pa se na dužim putovanjima treba češće odmarati.
  • Provjeriti ulje, rashladnu, kočionu i tekućinu za pranje vjetrobranskog stakla.
  • Provjeriti tlak u gumama, stanje i dubinu utora na njima (barem 3 mm).
  • Ponijeti nešto za jelo i (osvježavajuće) piće. Katkad putovanje traje duže od očekivanog.
  • Prije putovanja natočiti puni spremnik goriva
  • Vezati se sigurnosnim pojasom a voze li se i djeca pažljivo provjerite njihove sjedalice i sigurnosne pojaseve.
  • Prilagoditi brzinu kretanja vozila uvjetima i stanju na cesti te poštovati ograničenja brzine.
  • Uključiti radioprijamnik u sustav informiranja o stanju u prometu (RDS) kako biste saznali što se događa nacesti i izbjegli čekanja. Ili, raspitati se u HAK-u (072 777 777) o stanju na prometnicama na kojima namjeravate voziti.
  • Dobro je biti član HAK-a: Vrlo često se događa da ključevi ostanu zaključani u automobilu ili je točeno krivo gorivo, ... pozivom na 1987 - klub će vam tada pomoći na cesti!

Savjeti MUP-a i HAK-a motociklistima


  • Uvijek nosite zaštitnu kacigu i ostalu opremu
  • Nemojte voziti brzo i prilagodite brzinu uvjetima na cesti
  • Ne precjenjujte svoje vozačke sposobnosti
  • Vozite s upaljenim svjetlima, tako ste uočljiviji drugima
  • Nemojte pretjecati gdje nije dozvoljeno ili je rizično

Savjeti MUP-a i HAK-a vozačima automobila


  • Ne oduzimajte vozačima motocikla prednost prolaska
  • Kod prestrojavanja i pretjecanja pazite na “mrtvi kut”
  • Vodite računa da motocikli brže ubrzavaju od auta
  • Motocikli se mogu učiniti daljima nego što zaista jesu
  • Ne usporavajte bez da ste dali znak paljenjem sva četiri pokazivača smjera ili laganim pritiscima ("pikanjem") na papučicu kočnice

Prometna nesreća


Više informacija na HAK-u »

Zemlja Jed. Valuta Kupovni Srednji Prodajni
Australija Australija 1 AUD 5,319961 5,335969 5,351977
Kanada Kanada 1 CAD 5,255857 5,271672 5,287487
Češka Češka 1 CZK 0,276453 0,277285 0,278117
Danska Danska 1 DKK 1,017750 1,020812 1,023874
Mađarska Mađarska 100 HUF 2,466752 2,474175 2,481598
Japan Japan 100 JPY 5,546227 5,562916 5,579605
Norveška Norveška 1 NOK 0,907429 0,910159 0,912889
Švedska Švedska 1 SEK 0,823134 0,825611 0,828088
Švicarska Švicarska 1 CHF 6,246467 6,265263 6,284059
Vel. Britanija Vel. Britanija 1 GBP 9,585068 9,613910 9,642752
SAD SAD 1 USD 5,632250 5,649198 5,666146
Europska Unija Europska Unija 1 EUR 7,589457 7,612294 7,635131
Poljska Poljska 1 PLN 1,834177 1,839696 1,845215

Copyright 2011. Portal Oko

Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.