Registracija

Prijava

SPONZORIRANI ČLANAK

SPONZORIRANI ČLANAK Reagiranje dubrovačke tvrtke Stanogradnja na objavu tzv. Liste dužnika Porezne uprave

Zaposlenici društva Stanogradnja d.o.o. ostali su nemalo iznenađeni objavom tzv. Liste poreznih dužnika, koju su javnost i mediji ubrzo prozvali i Listom srama, a na kojoj je ovo društvo trećeplasirano u DNŽ. Mi smatramo kako bi se sramiti trebali jedino oni koji su s druge strane te liste. Barem što se tiče društva Stanogradnja d.o.o. iz Dubrovnika. Redom:

Od kuda tzv. porezni dug?

Društvo Stanogradnja uredno je poslovalo desetak godina, uredno izvršavalo svoje obveze, sve do dolaska inspektorice Porezne uprave u tzv. Kontrolu poslovanja društva. Nakon tzv. Kontrole poslovanja i nakon doživljenoga, slobodno možemo kazati, razbojništva nad ovom tvrtkom, društvo praktički prestaje poslovati a ubrzo i postojati.


Krenimo redom

Društvo Stanogradnja d.o.o. prije izvođenja radova (2004. g.) na izgradnji jednog stambenog objekta na Ilijinoj glavici, POKLONILO je tri stana obiteljima koje su na toj lokaciji tridesetak godina nelegalno stanovale u barakama (kako bi mogli započeti gradnju jer te obitelji nisu htjele napustiti lokaciju). Također, društvo Stanogradnja d.o.o. je sudjelovalo u kupnji još dva stana ostalim dvjema obiteljima koje su tu živjele a koje nisu željele prihvatiti darovane stanove na toj lokaciji.

Također, društvo Stanogradnja je sa stvarnim vlasnicima tog zemljišta sklopilo partnerski Ugovor, tako da je kupoprodajna cijena zemljišta plaćena na način raspodjele kvadrata. Vlasnicima, koji su ostali i u naslovu građevinske dozvole i u suvlasništvu zemljišta, u vlasništvo su pripala tri stana i nekoliko poslovnih prostora. Dakle, kako stoji u Ugovoru, radi se o zajedničkoj izgradnji predmetnoga objekta i partnerstvu kakvih je na tisuće u Hrvatskoj i kakva partnerstva nigdje, baš nigdje, nisu sporna. Osim dubrovačkoj Poreznoj upravi i njihovoj na daleko čuvenoj inspektorici.

I onda se događa nešto što se ne može projicirati niti u najcrnjim hororima!

Naime, tzv. inspektorica Porezne uprave je svojim Rješenjem POKLONJENE stanove ali i one koji NIKADA NISU BILI U VLASNIŠTVU društva Stanogradnja d.o.o. (koji su Ugovorom odmah pripali u vlasništvo vlasnicima predmetnog zemljišta na kome se gradi objekat) tretirala kao KLASIČNU (KUPO)PRODAJU. Dakle, sve te stanove i poslovne prostore, i one POKLONJENE i one koji NIKADA NISU NITI BILI U VLASNIŠTVU društva Stanogradnja, tzv. inspektorica Porezne uprave je PROGLASILA PRODAJOM. Dakle, kao da je društvo Stanogradnja SVE TE STANOVE I POSLOVNE PROSTORE NA TRŽIŠTU PRODALO, iako je definitivno, bez ikakve sumnje, znala kako to nije točno! Stanogradnja iste NIJE NITI MOGLA PRODATI jer A - Poklonjene jer su poklonjeni kao dio dogovora oko iseljenja "barakaša" i B - ove druge iz jednostavnog razloga jer nikada nisu niti bili u vlasništvu Stanogradnje. Kako je moguće nešto tuđe prodati?

Onda je uslijedio dodatni horor!

Ista inspektorica je na sve te virtualne (izmišljene) kupoprodajne cifre obračunala i pripadajući PDV, na koncu također za te virtualne cifre i kvadrate obračunala i Porez na dobit. I sve to onda “primijenila“ na nekoliko godina unatrag (retroaktivno), kako bi mogla za protekle godine obračunati i – zatezne kamate.

Lažno prikazavši stanje stvari, tom prilikom je konstatirala nekakav dug od čak skoro tri milijuna kuna.

Kao ilustraciju svekolike ludosti navodimo kako je taj iznos više od polovice ukupnoga prometa društva Stanogradnja te godine (2005.)?!?!

Uzalud smo upozoravali inspektoricu kako nema nikakva smisla pisati kojekakva Rješenja  koja, prije svega, nemaju nikakve veze sa zdravom pameti, ali i koja, po logici stvari, ne mogu biti naplaćena. Naprosto jer se radi o ogromnim iznosima za jednu tvrtku kapaciteta tadašnje Stanogradnje. A bilo bi ogromno i za puno veće tvrtke.

Naravno kako smo, nakon svega, tužili Poreznu upravu. Postupak se još uvijek vodi (skoro tri godine) pred Upravnim sudom RH, a u pozitivan ishod niti ne sumnjamo. Čak nam je naš odvjetnik, koji je jedan od najboljih financijsko-pravnih stručnjaka u RH, jamčio pozitivan ishod, što je iznimno rijetko u odvjetničkoj praksi.

Brončana medalja

Onda su odgovorni u Poreznoj upravi, prije objave Liste dužnika, za sve minule godine “nadođontali“ još nekih šest-sedam milijuna kuna kojekakvih zateznih i inih kamata, te su tako došli do famozne i objavljene cifre od 9,4 milijuna kuna duga. Čime je društvo Stanogradnja osvojilo broncu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Sve je ovo toliko nevjerojatno i nesvakidašnje da normalan čovjek ne može niti zamisliti da se to uopće može dogoditi u jednoj imalo uljuđenoj državi.

Postavljamo pitanje Poreznoj upravi: Što će biti ako Upravni sud RH presudi u korist društva Stanogradnja d.o.o., a vi ste tvrtku već, temeljem tih tzv. Rješenja, ekspresno gurnuli u stečaj? Suprotno dobrim poslovnim običajima da se tvrtku ne dira dok postupak ne bude pravomoćan. JER, DUG KOJI SE NAVODI U TOJ LISTI DUŽNIKA ZA OVO DRUŠTVO NIJE PRAVOMOĆAN, DAKLE DUG JE NEPRAVOMOĆAN. ON JE PRODUKT JEDNE NEVJEROJATNE SITUACIJE I POREMEĆENOG SHVAĆANJA ZAKONA NA NAČIN POREZNE UPRAVE, A NIKAKO PRAVA POGOTOVU NE PRAVDE.

Zaključno

Društvo Stanogradnja d.o.o. iz Dubrovnika NIKADA, BAŠ NIKADA, ZA SVE GODINE POSLOVANJA, NIJE KASNILO NITI DANA S PLAĆAMA SVOJIM DJELATNICIMA. Društvo Stanogradnja d.o.o. iz Dubrovnika, NIKADA, BAŠ NIKADA, NIJE KASNILO S PLAĆANJEM PDV-A, kao niti drugih davanja s osnova MIO, HZZO, Poreza na dobit i drugih davanja. Ukratko, ni sa čime nismo kasnili, bili smo iznimno uspješna mala dubrovačka tvrtka. Sve do dolaska tzv. inspektorice Porezne uprave u tzv. Kontrolu poslovanja društva.

Kraj priče?

Društvo Stanogradnja je zaslugom dubrovačke Porezne uprave, očigledno, završena priča. Jedini efekt pisanja tzv. Rješenja od strane tzv. Inspektorice Porezne uprave je bacanje na cestu nekoliko desetaka radnika, koji su godinama uredno i bez ikakvih problema ostvarivali sva svoja prava u ovome Društvu. O još nekoliko desetina kooperanata da i ne govorimo.

A mi cijenjenoj inspektorici (i njenom prijatelju koji je sve to nadgledao i, kako smo naknadno doznali, koordinirao i pisao) želimo da ih u životu stigne barem dio onoga što su im poželjeli otpušteni radnici ove nekada uspješne dubrovačke tvrtke.

NASTAVLJA SE....

SPONZORIRANI ČLANAK

Datum zadnje izmjene: 09.08.2012 23:59
Sve o temi:

Povratak

Pošalji prijatelju

SPONZORIRANI ČLANAK

Facebook komentari

Komentari

PortalOko.hr

Praćkaje izgubila živce.Komentari izbrisani! Praćku pozivamo na kavicu?

11.08.2012 18:13

Pracka

E moj Graniću,ne bi ti izbriso komentare da ti nisi izgubio živce,ali može ti bit ,pa dobro.Đe je ta kafa ?

13.08.2012 16:11

Pracka

Koji je ovo GRMALJ Marko Kovačić?Je li prodava sendviće ispred Pravnog fakulteta? To bi bila jedina poveznica sa fakultetom uopće!

14.08.2012 17:00

Avatar

Prohodnost cesta


Zbog prometne nesreće na D8 Jadranskoj magistrali, na izlazu iz Slanog prema Dubrovniku, na predjelu Ratac, promet je obustavljen. Samo za osobna vozila obilazak je: Trsteno-Brsečine-Slano.
Zbog prometne nezgode na 232. km autoceste A1, na izlazu iz tunela Bristovac u smjeru Splita vozi se otežano uz ograničenje brzine od 40 km/h. Vozače molimo za oprez.

Magla mjestimice smanjuje vidljivost u Lici, ima je i na autocesti A1 između Otočca i tunela Sveti Rok, pa je brzina ograničena na 80 km/h.
Na cestama u gorju i duž Jadranske magistrale (D8) mogući su odroni zemlje i kamenja.
Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, održavaju sigurnosni razmak između.

Zbog vode na kolniku zatvorena je:
- ŽC 2018 Čakovec- Pribislavec

Zbog radova zatvorene su ceste:
- D2 Osijek-Vukovar između nadvožnjaka „Nemetin“ i skretanja za Zračnu luku Osijek,
- D22 Možđenec-Sudovec,
- D29 Kašina-Marija Bistrica,
- D50 Otočac-Perušić kod nadvožnjaka Janjče,
- D25 Korenica-Gospić (od 08,00 do 18,00 sati),
- D57 Vukovar-Orolik,
- D205 Klanjec-Dubrovčan,
- D307 Gornja Stubica-Marija Bistrica i
- ŽC6280 Dubovica-Sveta Nedjelja.

Uz privremenu prometnu signalizaciju vozi se na dionicama državnih cesta:
- D1 Korenica-Debelo Brdo,
- D9 Metković-Opuzen i
- D303 Rovinj-Rovinjsko Selo.

Od 8 do 18 sati, zbog radova zatvara se D25 Korenica-Gospić (do 6. kolovoza 2014. god.). Obilazak: Korenica D1-Udbina-D522-Gornja Ploča-Lovinac-D50-Gospić.

Zbog loših vremenskih uvjeta do daljnjeg se odgađa sanacija pješačkog mosta (nathodnika) kod ulaza 1 u Nacionalni Park Plitvička Jezera na ŽC5201 Selište Drežničko-Prijeboj, vozi se nesmetano.

Naizmjence se vozi na:
- D2 od kružnog toka u Turčinu do raskrižja s Gospodarskom ulicom u Varaždinu,
- D31 od Šestak Brda do Pokupskog,
- D45 Rogoža-čvor Kutina,
- D47 Lipik-Novska, u mjestu Jagma,
- D205 Risvica-Dubrovčan,
- D206 na dionici od Valentinova do Petrovskog,
- na D227 Šenkovec-Štrigova u naselju Prekopa i
- Sisačka ulica u Karlovcu, izlaz iz Karlovca prema Pisarovini (D36).

Za teretna vozila zatvorene su ceste:
- D29 Marija Bistrica-Soblinec,
- D228 Jurovski Brod-Ozalj-Karlovac, u Gornjem Pokupju (za vozila iznad 15t),
- ŽC3124 Vidrenjak-Popovača-Kutina–Novska,
- ŽC3252 Novska-Borovac i
- ŽC4030 Orahovica-Kutjevo.

Zbog oštećenja mosta Cubinec do daljnjeg je zatvorena državna cesta D22 Križevci-Sveti Ivan Žabno za vozila iznad 3,5 tona nosivosti. Obilasci su: D41 prema Majurcu do skretanja za Lemeš Križevački-ŽC2212-ŽC2228-Trema-DC 22 i obratno. Za vozila ukupne mase do 3,5 tona nosivosti i ukupne širine do 2 m, privremeno se vozi preko zamjenskog mosta, a vozila se propuštaju naizmjence.

Otvoren je novi kolnik na autocesti A3 Bregana-Lipovac poslije čvora Rugvice u smjeru Zagreb Istok i autoceste A4 Zagreb-Goričan. Privremeni prolaz koji se koristio, više se ne koristi. Zabrana prometa za sva vozila i dalje ostaje u poslovnoj zoni Zagreb Istok.

Savjeti za sigurnu vožnju


  • Planirati put i uzeti u obzir alternativne pravce. Najkraći put na karti nije nužno i najbrži.
  • Odmoriti se! Umorni vozači gube koncentraciju pa se na dužim putovanjima treba češće odmarati.
  • Provjeriti ulje, rashladnu, kočionu i tekućinu za pranje vjetrobranskog stakla.
  • Provjeriti tlak u gumama, stanje i dubinu utora na njima (barem 3 mm).
  • Ponijeti nešto za jelo i (osvježavajuće) piće. Katkad putovanje traje duže od očekivanog.
  • Prije putovanja natočiti puni spremnik goriva
  • Vezati se sigurnosnim pojasom a voze li se i djeca pažljivo provjerite njihove sjedalice i sigurnosne pojaseve.
  • Prilagoditi brzinu kretanja vozila uvjetima i stanju na cesti te poštovati ograničenja brzine.
  • Uključiti radioprijamnik u sustav informiranja o stanju u prometu (RDS) kako biste saznali što se događa nacesti i izbjegli čekanja. Ili, raspitati se u HAK-u (072 777 777) o stanju na prometnicama na kojima namjeravate voziti.
  • Dobro je biti član HAK-a: Vrlo često se događa da ključevi ostanu zaključani u automobilu ili je točeno krivo gorivo, ... pozivom na 1987 - klub će vam tada pomoći na cesti!

Savjeti MUP-a i HAK-a motociklistima


  • Uvijek nosite zaštitnu kacigu i ostalu opremu
  • Nemojte voziti brzo i prilagodite brzinu uvjetima na cesti
  • Ne precjenjujte svoje vozačke sposobnosti
  • Vozite s upaljenim svjetlima, tako ste uočljiviji drugima
  • Nemojte pretjecati gdje nije dozvoljeno ili je rizično

Savjeti MUP-a i HAK-a vozačima automobila


  • Ne oduzimajte vozačima motocikla prednost prolaska
  • Kod prestrojavanja i pretjecanja pazite na “mrtvi kut”
  • Vodite računa da motocikli brže ubrzavaju od auta
  • Motocikli se mogu učiniti daljima nego što zaista jesu
  • Ne usporavajte bez da ste dali znak paljenjem sva četiri pokazivača smjera ili laganim pritiscima ("pikanjem") na papučicu kočnice

Prometna nesreća


Više informacija na HAK-u »

Zemlja Jed. Valuta Kupovni Srednji Prodajni
Australija Australija 1 AUD 5,324937 5,340960 5,356983
Kanada Kanada 1 CAD 5,231273 5,247014 5,262755
Češka Češka 1 CZK 0,276919 0,277752 0,278585
Danska Danska 1 DKK 1,021109 1,024182 1,027255
Mađarska Mađarska 100 HUF 2,449282 2,456652 2,464022
Japan Japan 100 JPY 5,556963 5,573684 5,590405
Norveška Norveška 1 NOK 0,908403 0,911136 0,913869
Švedska Švedska 1 SEK 0,824313 0,826793 0,829273
Švicarska Švicarska 1 CHF 6,261180 6,280020 6,298860
Vel. Britanija Vel. Britanija 1 GBP 9,622845 9,651800 9,680755
SAD SAD 1 USD 5,680939 5,698033 5,715127
Europska Unija Europska Unija 1 EUR 7,613594 7,636504 7,659414
Poljska Poljska 1 PLN 1,833011 1,838527 1,844043

Copyright 2011. Portal Oko

Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.