ZANIMLJIVOSTI

SMATRAMO IH SVOJIMA Pet slatkih zalogaja koji su originalno tuđi recept

Hrvatska gastronomija spoj je austro-ugarskih, talijanskih i turskih utjecaja pa ne čudi što neke specijalitete pogrešno smatramo našim nacionalnim jelima.

Pri tome nisu izuzetak ni deserti, koji su posredstvom usmene predaje u naše krajeve došli čak i iz daleke - Australije. Otkrijte pet slatkih zalogaja koje smatramo svojima, iako su originalno tuđi recepti.

1. Čupavci 

Iako su se ustalili u hrvatskoj slastičarskoj tradiciji, čupavci su zapravo australski nacionalni desert. Sočne kocke biskvita umočene u tamnu čokoladu i kokosovo brašno oni zovu Lamington, a ime su dobili prema istoimenom lordu, koji je bio guverner Queensslanda na prelasku 19. u 20. stoljeće. 

2. Študla s jabukama 

Savijeno i prhko tijesto punjeno komadićima aromatičnih jabuka rado je viđen i konzumiran desert na kontinentu. Potječe pak iz Austrije, točnije Beča gdje se prva štrudla (njem. Apfelstrudel) pekla još na kraju 17. stoljeća, a proširila središnjom Europom tijekom vladavine Austro-Ugarske Monarhije.

3. Krafne s pekmezom 

Okrugli komadi dizanog tijesta, pečenih u dubokom ulju te punjenih pekmezom omiljen su slatki zalogaj tijekom poklada u Hrvatskoj. No krafne nisu originalno naš desert već njemačka delikatesa koja se naziva Berliner. 

4. Rožata

Hrvatski puding s preljevom od karamele koji se tradicionalno jede u južnoj Dalmaciji zapravo potječe iz Engleske. Mletački trgovci donijeli su Creme caramel u Dubrovačku republiku i modificirali s dodatkom ruzalina, odnosno slatkog likera od ruže. Ostalo je kažu, povijest.

5. Orahnjača / makovnjača 

Svojima ne možemo nazvati ni ukusnu blagdansku klasiku od dizanog tijesta i nadjeva od oraha ili maka. I orahnjača i makovnjača imaju nejasno gastronomsko porijeklo, a svojataju je brojni narodi srednje Europe. U Mađarskoj makovnjača se primjerice zove Makos bejgli, Latvijci je nazivaju Magonmaizite, a Česi Makový závin.

Izvor: punkufer.hr.

Komentiraj članak

Komentari