Većina radno sposobnoga stanovništva zaposlena je u 'Hotelima Koločep' koje je prije više od pet godina kupila ustanova Otok znanja.
Otok znanja, projekat koji je pompozno najvljen uz najširu potporu domaće i međunarodne javnosti, postao je jedan od gorućih gospodarskih problema Dubrovnika, te sudbonosno pitanje zaposlenika i gotovo svih otočana Kalamote (kako Dubrovčani zovu otok Koločep). Većina radno sposobnoga stanovništva Koločepa zaposlena je u 'Hotelima Koločep d.d.' koje je prije više od pet godina kupila ustanova Otok znanja na međunarodnom javnom natječaju HFP-a.
Pitali smo jednog od osnivača ustanove Otok znanja, Sinišu Grgića, kada će se konačno završiti trakavica oko Otoka znanja i postoji li kakav izlaz iz ove očite imovinsko-pravne zavrzlame?Postoje samo dva izlaza: Prvi je, da državi vratimo ono što smo od nje kupili na natječaju, odnosno da se raskine ugovor o privatizaciji. U tom slučaju svaka strana vraća drugoj ono što je primila. Ovo rješenje zastupa bivši ravnatelj ustanove Željko Markota. Drugo rješenje je, da Privredna banka Zagreb preuzme Hotele Koločep, riješi sve dospjele obveze i potom proda 'Hotele', pretpostavljam na nekom javnom natječaju. Ovo drugo rješenje je zastupao HFP, danas AUDIO, jer jednostavno rečeno, Država nema novca kojim bi isplatila plaćene dionice i uložena sredstva.
Dobro, a zašto druga dva osnivača, Davor Lauc i Vi ne pristajete na prvu opciju?Meni i kolegi Laucu, rješenje povrata Državi također može biti prihvatljivo, ali na način da u postupku povrata mi kao osnivači ne dobijemo niti lipe jer ne želimo kroz pripadajuću kamatu na uložena sredstva (od 14% do 17% godišnje) ostvariti korist zbog koje bi nas svi prozivali. Ukratko, Ustanova je za cijenu dionica i za ulaganja u prvoj godini potrošila 43 milijuna kuna, pa bi s kamatama to danas iznosilo najmanje 85 milijuna kuna. U ovom scenariju, naš razmjerni dio viška sredstava donirali bismo Hotelima Koločep, a Markota neka radi sa svojim što god hoće.
A zašto Markota ne pristaje na predloženi scenarij s kojim su se suglasili Državna agencija AUDIO i Prviredna banka Zagreb?To trebate pitati njega, ali koliko je meni poznato, on smatra kako je vrijednost imovine Hotela Koločep d.d. veća od nule, koliko mu nudi Privredna banka Zagreb. Usput budi rečeno, ponuda PBZ-a za nas je ponižavajuća i razočaravajuća jer se od nas traži da platimo dodatni novac kako bi PBZ preuzeo dionice. Unatoč tome mi smo ponudu PBZ-a prihvatili. Markota ne treba platiti ništa, ali tu ponudu svejedno nije želio prihvatiti.
Idemo stvari pojednostaviti do kraja: tri tvrtke su osnivači-vlasnici Otoka znanja. Kada se već ne možete dogovoriti, zašto jedna strana ne popusti drugoj i ne prepusti joj sve skupa?Naravno da smo i to pokušali. Markota je od nas tražio novac. Mi smo mu ponudili dvostruko više, jer ako njegov udjel vrijedi X, mi mu nudimo oba udjela (2X) za nulu. Međutim, on ni to nije prihvatio. U slučaju da to prihvati, mora nas naravno osloboditi naših osobnih jamstava koje smo dali PBZ-u i nastaviti cijeli projekt samostalno. A očito da ni to ne može.
Ako ste Vi i Lauc svoje tvrtke prodali škotskom investitoru prije tri godine, koja je Vaša uloga u projektu Otok znanja?
Danas više nikakva. I nakon prodaje svojih tvrtki, mi smo ostali članovi Upravnog vijeća ustanove Otok znanja. Međutim, Privredna banka Zagreb pokrenula je stečaj Ustanove i svih tvrtki osnivača, pa očekujemo kako će uskoro stečajni upravitelji zamijeniti Markotu, Lauca i mene, kako u Ustanovi tako i u njenim osnivačima. U svakom slučaju, stečajni upravitelji imat će priliku raspetljati ovaj čvor neopterećeni našim sukobima i prepucavanjima.
Znači li to da će i Hoteli Koločep uskoro u stečaj?
Naravno da bi to trebalo izbjeći. No, to više ne ovisi o Markoti ili meni, već prvenstveno o stečajnom postupku Ustanove i njenih osnivača.
Predstavnik mjesnog odbora Kalamote (otoka Koločepa), Ivan Vuleša, optužio je svu trojicu za propast Hotela Koločep i depopulaciju Kalamote. Nazvao Vas je i lažnim investitorima. Kako to komentirate?
Neka gospodin Vuleša prvo zaviri u svoju radnu knjižicu, pa neka tamo pročita tko ga je zaposlio, s koliko radnog staža i u kojoj dobi. O kakvoj to on depopulaciji onda govori?! Pomozi sirotu na svoju sramotu!
Mnogi otočani koji već generacijama rade kao zaposlenici Hotela Koločep smatraju kako su Hoteli zapravo njihovi i da bi oni kao takvi najbolje upravljali Hotelima i da njima nitko drugi ne treba. Što mislite o tome?
Izvrsno. Mislim kako trenutno imaju životnu priliku. Ako smo mi Hotele Koločep, kako mnogi govore prejeftino kupili, oni ih, kao i svi drugi, sada mogu kupiti još najmanje 20% jeftinije! Neka se organiziraju, založe svoju osobnu imovinu i jave Privrednoj banci Zagreb i sve je njihovo! Siguran sam da će im PBZ odobriti kredit povoljniji nego što su odobrili nama. Možda je to i najbolji put da neki konačno shvate da u priči Otoka znanja nema 'skrivenog blaga'.
Razgovarao: Ivica Granić