Financijske institucije

RAZDUŽIVANJE BANAKA Smanjen vanjski dug

Financijske institucije razdužile su se za 13 posto, ostali sektori za pet posto, a središnja banka za tri posto.

Trend smanjenja vanjske zaduženosti Hrvatske produžen je na gotovo tri godine. Bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je krajem rujna prošle godine 38,7 milijardi eura, što je gotovo 980 milijuna eura manje nego godinu ranije, a kako ističu iz Raiffeisenbank Austria (RBA), time se njegov udjel u BDP-u spustio na 76,2 posto, piše Poslovni dnevnik.

Bruto inozemni dug Hrvatske krajem prošlogodišnjeg rujna bio je za 977 milijuna eura ili za 2,5 posto niži na godišnjoj razini. Smanjenje inozemnog duga na godišnjoj razini traje još od prosinca 2015., ističu analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB). "Ostvareni gospodarski rast u trećem tromjesečju podržavao je nastavak smanjenja udjela bruto inozemnog duga u BDP-u koji se u promatranom razdoblju našao na razini od 76,2 posto", kažu u RBA, dodajući da je krajem drugog tromjesečja 2018. taj udjel iznosio 79,8 posto, a u trećem tromjesečju 2017. godine 81,8 posto.

76,2 posto

sada iznosi udjel vanjskog duga u BDP-u

Smanjenje vanjskog duga na godišnjoj razini rezultat je smanjenja duga drugih monetarnih financijskih institucija za 13,1 posto, na 3,2 milijardi eura, smanjenja inozemnog duga ostalih domaćih sektora, za 5,1 posto, na 13,5 milijardi eura te smanjenja ino duga središnje banke za 2,8 posto, na dvije milijarde eura. S druge strane, bruto inozemni dug opće države, s udjelom od 35,3 posto u ukupnom vanjskom dugu, nakon četiri mjeseca rasta na godišnjoj razini, nije zabilježio promjene te se zadržao krajem lanjskoga rujna na razini od 13,7 milijardi eura.

Rast bruto inozemnog duga na godišnjoj razini zabilježen je kod izravnih ulaganja, za 4,8 posto, na 6,3 milijardi eura. Izravna ulaganja rastu tako od studenog 2016., navode iz RBA. Analitičari RBA očekuju nastavak inozemnog razduživanja svih ključnih sektora. "Tome svakako pridonosi rekordna razina likvidnosti na lokalnom financijskom tržištu, dodatno podržana trima deviznim intervencijama HNB-a održanima u prosincu na kojima je otkupljeno ukupno 1,08 milijardi eura od banaka, što omogućava realnom sektoru povećanje aktivnosti financiranjem iz domaćih izvora", zaključuju u RBA. 

Komentiraj članak

Komentari