AFERA PLAGIJAT

Prof. dr. sc. Maja Žitinski: 'Odbila sam potpisati Pismo potpore Barišiću iako sam glasovala za Plenkovića'

Umirovljena redovita profesorica Sveučilišta u Dubrovniku u trajnome zvanju, prisutna u nastavi kao vanjska suradnica, članica Hrvatskoga filozofskog društva, prof. dr.sc. Maja Žitinski obrazložila je zašto nije potpisala Pismo potpore ministru znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pavu Barišiću.

Naime, na upit Portala Oko da prokomentira "aferu Plagijat" koja se veže oko Barišića i dijelova njegova znanstvenog rada za koje je Odbor za etiku u znanosti ustanovio kako je riječ o plagijatu, profesorica Žitinski je kazala kako je po tom pitanju već zauzela stav ne potpisavši Pismo podrške ministru koje je stiglo na njezinu email adresu.

- Nisam osobno proučavala djelo kolege Barišića. Radije čitam djela autora koji su napisali puno više knjiga od mene jer od njih mogu nešto naučiti. Postoje ljudi koji su plaćeni za to da pomno preispitaju slučaj i kažu je li nešto plagijat ili ne. Međutim, ako je ministar plagirao, pošteno je da se povuče jer bi u protivnome uputio pogubnu poruku studentima i budućim znanstvenicima. Nije dobro ako netko radi loše pa mu se oprašta jer tada interes za oprost nije univerzalan već je izričito parcijali interes skupina što je etički neprihvatljivo - navela je profesorica Maja Žitinski dodavši da ono što je u slučaju Barišić nedopustivo je napad na njegovu osobnost jer prema njenom mišljenju uvijek valja razlikovati čovjeka od njegova djela.

Podsjetimo, nakon odluke Odbora, reagirali su mnogi hrvatski znanstvenici kritizirajući samog ministra, ali i premijera Andreja Plenkovića koji prema mišljenju većine, zbog svega navedenoga, nije trebao podržati ministra Barišića. Ubrzo nakon toga, skupina znanstvenika, kako su naveli, "potaknuti medijskim linčom i mobbingom kojima je podvrgnut ministar Barišić" odlučili su napisati Pismo potpore kolegi te ga uputiti predsjedniku Hrvatskoga Sabora i Vlade.

Prof. dr.sc. Maja Žitinski ustupila je Portalu Oko svoj odgovor kolegama koji su od nje zatražili supotpis:

"Nakon svojega četrdesetogodišnjeg profesionalnog bavljenja filozofijom, poznata su mi sva imena ljudi, spomenutih u dopisima. Jako mi je žao što se među hrvatskim sveučilišnim profesorima filozofije događa polarizacija, obilježena arhaičnim podjelama na tabore iz "drugoga svjetskog rata".

Ne odobravam "navijački" stil "argumentiranja" u pismima, dopisima i odlukama jer to nije valjana argumentacija. (Habermas bi rekao, navijanje valja nazvati "pasivnom konzumacijom simbola"). Zbog toga nisam spremna supotpisati Pismo potpore. Osobno cijenim kolegu Barišića iako se u njegov opus nisam udubila toliko da bih ustanovila je li plagijator ili nije. On je samo ministar "ljubaznoga" Premijera (bolje bi mu bilo da je pravedan, nego ljubazan): legitimira se poreznom reformom gdje bogatima puni džepove novcem što će ga potrošiti u Italiji, Francuskoj i Austriji, dok pošteni ljudi s 40 godina staža više ne mogu kupiti cipele, niti imaju čime platiti grijanje. Znate li da srednjoškolski profesori u HR nakon punoga staža dobiju mirovinu od cca 3800 kn, sveučilišni profesori cca 1000 kn više? Premijerova "čuvena" porezna reforma najprimitivnija je neoliberalna mjera (poznata kao "trickle down" teorija u ekonomiji), ne daje proklamirane rezultate... i vodi u daljnje  ekonomsko osiromašenje naroda. U kojim god zemljama je kroz proteklih 150 godina uvedena, pokazala se neučinkovitom.  TO JE PRAVI PROBLEM KOJI BI HRVATSKI FILOZOFI MORALI PREPOZNATI.

I sama sam dala glas gosp. Plenkoviću, nisam mogla vjerovati da će preko noći nametnuti politiku parcijalnoga interesa, umjesto da nas zaštiti od takve moralne devijacije jer se i sam deklarira socijalno osjetljivim.

Kroz protekla desetljeća bila sam kripto-diskriminirana... Vidjela pristranost i nepotizam pri zapošljavanju i objavljivanju radova... Svjedočila brojnim varijacijama prikrivenoga pogodovanja... Vidjela kako neki kolege na prestižna mjesta postavljaju svoju djecu i danas!

Stigmatizirana imena poput Bracanovića i Gregorića osobno nisam spremna dodatno ocrnjivati jer sam upoznala njihov moralni i profesionalni integritet" - stoji u odgovoru prof. dr. sc. Maje Žitinski.

Profesorica Maja Žitinski se za Portal Oko osvrnula na pitanje o tome je li teško u znanosti odrediti što je plagijat, budući da su u slučaju ministra Barišića znanstvenici podijeljeni.

Tako su pojedini oštro kritizirali i pozivali na ostavku ministra Barišića jasno pokazujući nepravilnosti poput znanstvenika Ivana Đikića koji je premijera Plenkovića upozorio na opasnost od javnoga relativiziranja plagijata, dok su drugi opravdanje tražili u argumentaciji kako je riječ o tiskarskoj pogrešci i politički montiranome procesu.

Profesorica Žitinski je mišljenja kako uopće nije teško odrediti što je to plagijat.

- Nažalost u Hrvatskoj ne postoje decidirani normativi koji utvrđuju nepravilnosti i mislim da se situacija jako razlikuje u tehničkim i humanističkim znanostima. Tako se u tehničkim znanostima gleda na poredak riječi i čak postoji program "Softver Plagscan" putem kojega se utvrđuje je li nešto ukradeno ili nije, dok se u humanističkim znanostima svaka tuđa ideja ili misao, ako nije adekvatno asimilirana i referirana prema izvoru iz kojega potječe, smatra plagijatom - kazala je profesorica Žitinski naglasivši kako je izraz "nehotični plagijat" negativan, a posebno je opasan "neutralan stav znanstvenika."

- Znanstvenik mora biti neovisan o svim vrstama pritisaka, ali ne smije biti neutralan. Neovisan znači da hodaš ponosan ispod zvijezda i imaš svoj stav, da si moralni subjekt koji je spreman braniti istinu. Neutralan znači da se tom znanstveniku podjednako sviđa i zlo i dobro. Tako se može dogoditi da se prešućuje ono što je dobro, istinito i ispravno, a svojom nezauzetošću, dopušta se širenje zla. Takvi znanstvenici šute oko nečega što ih se neposredno ne dotiče, dok je još Nietzsche rekao: "Najnepravedniji smo prema onima koji nas se ni malo ne tiču" - navela je profesorica Žitinski dodavši kako svaki pošteni intelektualac mora pokazivati ono što nije dobro.

U slučaju tzv. "nehotičnog plagijata", profesorica Žitinski mišljenja je kako se praktički zamjenjuje pojam neovisnosti za pojam neutralnosti.

- To je čista podvala, jer onoga koji radi nehotice, valja sažaljevati jer nema razboritosti. Još Aristotel je govorio: "Tko od nedostatka pravi prednost, još je i varalica"- pojasnila je Žitinski te posebno istaknula važnost medija i novinara u demokraciji koja nije, naglasila je ona, "samo politička floskula već način postupanja."

- Novinarstvo postaje profesija tada kada se običnim ljudima plasira ono što im je doista potrebno da bi sami pravilno zaključivali. Glupo je da novinar sam sebe vara, zbog toga ne smije varati ni druge - zaključila je za Portal Oko, prof. dr.sc. Maja Žitinski.

Komentari

Komentiraj članak

Komentari