U dvorani Cibona

PRIJEDLOG NAGODBE ZA AGROKOR Glasanje sutra, ročište će trajati najviše šest sati

Dan uoči ročišta za glasanje o prijedlogu nagodbe za Agrokor u dvorani Cibona u popodnevnim je satima održana generalna proba. Sutkinja zagrebačkog Trgovačkog suda Nevenka Siladi Rstić sa sudskim savjetnicima i izvanredna uprava Agrokora testirali su tehničke komponente važne za provedbu današnjeg ročišta.

Neslužbeno se doznaje da se neće forsirati cjelodnevno ročište jer dvorana nije klimatizirana. Tako bi se, navodno, nakon okvirno šest sati ročište prekinulo i nastavilo sutradan, piše Poslovni dnevnik.

Izvanredni povjerenik Fabris Peruško, pak, još je jednom pozvao vjerovnike da u što većem broju pristupe ročištu i glasovanju jer je za prolaz potrebna podrška od razmjerno visokih dvije trećine glasova. Prema kontaktima s vjerovnicima, nagodba bi trebala dobiti potrebnu podršku, kaže, a premda upravo to očekuje ipak je podsjetio i što slijedi u suprotnom: “Ako nagodba ne prođe, a budući da je blizu i istek zakonskog roka, izvanredni povjerenik u tom slučaju otvara stečaj”.

Neki dionici procesa nagodbe plašenje stečajem tumače kao dodatni poticaj na što veći odaziv vjerovnika, bilo izravnim sudjelovanjem ili kroz punomoći odvjetnicima. Nasuprot mnogima, Peruško je izjavio kako vjeruje da će se ročište istoga dana i zaključiti, ali da je izvanredna uprava, za svaki slučaj, dvoranu Cibona rezervirala tri dana.

Sve je izorkestrirano da se dobije potrebna podrška glasova, ali utvrđivanje prava moglo bi biti zanimljivo jer nije isključeno da neće svi osporeni dobiti pravo glasa. Pokazuje se da su u pravu bili oni koji su isticali nepoznanice koje neće biti riješene do samog ročišta, a glavna se tiče statusa prava glasa vjerovnika osporenih tražbina, i to kako od strane drugih vjerovnika, tako i od strane izvanredne uprave.

To je osnovno pitanje s kojim će se, prema zaključku TS-a, najprije pozabaviti izvanredni povjerenik i vjerovnici, što je kod dijela njih razlog i za nervozu. Pitanje osporavanja autonomnog je karaktera, ističu neki gospodarstvenici koji smatraju da oni ne bi trebali ocjenjivati pravo glasa za osporene tražbine ili zašto netko ima interes osporavati ih, jer ako je osporavanje sporno, na sudu je da to ocjeni, a ako je nesporno, onda je na sudu da to i otkloni.

Čini se da je platforma za ovaj stav izbjegavanje pozicije u kojoj bi u procesu bili involvirani na način koji ih dovodi do eventualnih tužbi. Dio ih je čak od svojih pravnika navodno zatražio analizu u kojoj se razmatra pitanje mogućih rizika, poglavito u odnosu na odluku da npr. na ročištu glasuju za pravo glasa osporenima. Drugim riječima, mogu li ih tužiti osporavatelji odnosno oni koji su npr. bili protiv. Pravnici, međutim, tvrde da nikakav rizik ne postoji ako netko glasa da se prizna pravo osporenima ili obratno.

3069 vjerovnika

pozvano na ročište, očekuje se manje od polovice

“Po toj osnovi nikad nitko nije bio tužen, i to zato jer ta tužba ne bi bila osnovana”, navodi jedan naš sugovornik. Do uključivanja suda sa svojom odlukom o pravu glasa osporenih, kako saznajemo, neće doći jedino uz pretpostavku da povjerenik i svi pristupjeli na ročište stisnu “da”. A to nije realno. Uz to, stjecanje prava glasa na taj način će, prema nekim tumačenjima, primarno ovisiti o tome koliko će na ročištu biti aktivni sami osporavatelji.

U redovima vjerovnika ionako se računa da izvor neizvjesnosti za nagodbu ne predstavlja samo glasanje već žalbe koje će se nakon nje sručiti na Visoki trgovački sud, piše Poslovni dnevnik.

“VTS će imati jako puno posla, naročito ako se ne riješe odnosi s vjerovnicima koji su u smislu osporavanja od strateške važnosti za provedbu nagodbe”. Agram grupa još nije povukla svoja osporavanja jamstava, a ni s Adrisom (osporavanje tražbina obvezničara) još nije postignut sporazum. Osim toga, nagodba nije riješila ni pitanje regresnih prava.

“Nije razjašnjeno prelaze li ta prava na novo nizozemsko društvo ili ostaju na domaćim financijskim institucijama”, navodi odvjetnik Mićo Ljubenko. Dodaje kako ne očekuje da će, povodom nove klauzule, prema kojoj rok za posebne sporazume traje do potvrde nagodbe, novi sporazumi biti sklopljeni. To, kako se tvrdi, najviše pogađa Erste, Addiko i Raiffeisen, a koliko je kompleksno pitanje govore i procjene da će Erste i Addiko ipak glasati za nagodbu.

Komentiraj članak

Komentari