Registracija

Prijava

Povijest ili tako nešto

Povjesničarima koji su raspravljali o dubrovačkim ljetnikovcima treba zabraniti dolazak u Grad

Kažu kako je jednom prilikom austrijski car Franjo Josip za Hrvate kazao da su narod koji pojma nema što hoće, ali da to hoće odmah. Upravo ovom konstatacijom bi se moglo podvući jučerašnje višesatno tamburanje u Društvu povjesničara Hrvatske, kojom prilikom su naši Povjesničari umjetnosti, očitujući se o prijedlogu španjolskog konzorcija "Summam Designa" o obnovi nekadašnjih ljetnikovaca u Rijeci Dubrovačkoj, zaključili kako taj prijedlog, eto, nije prihvatljiv, a što je rješenje za oronule i dozlaboga devastirane ljetnikovce – ne znaju!

PIŠE: Ivica Granić

Nekakav službeni zaključak ovoga trosatnog tamburanja iliti javne tribine o ljetnikovcima u Rijeci dubrovačkoj, bio bi kako je prijedlog španjolskog konzorcija ‘Summam Designa’, neprihvatljiv, jer bi se eventualnom izgradnjom objekata u vrtovima renesansnih ljetnikovaca ‘narušio izgled i cjelina ovog jedinstvenog kulturnog dobra’.

Dakle, i izgled i cjelina. Kada čovjek čuje ovakve bedastoće prvo što mu padne na pamet je pitanje ‘jesu li se gospoda povjesničari umjetnosti, u zadnjih pedeset – sto godina, spuštali južnije od Ilice. Kako bi vidjeli ‘izgled i cjelinu’ onoga što se nekada nazivalo ljetnikovcima dubrovačkih gospara. Jer da jesu, onda bi shvatili kako se te ‘građevine’ još uvijek nazivaju ljetnikovcima iz potpuno nepoznatih razloga.

Čapljina: Poster iz jednog albanskog 'caffe-buffeta'

Prije tridesetak godina je bjelosvjetski  hohštapler Salinas, meksička inačica bosanskog otkrivača piramida Osmanagića, u Gabeli otkrio Troju! Nije prošlo niti pet dana a svaka druga slastičarnica, buregdžinica i aščinica (butiga od ćevapa) u Čapljini prozvala se Trojom. Brzinom svjetlosti Albanci su sa zidova svojih ‘buffeta' poskidali postere ‘Fudbalske reprezentacije Jugoslavije’, tako da smo, preko noći, umjesto Piksija Stojkovića, Faruka Hadžibegića, Adnana Međedovića, Meše Baždarevića i drugih, ponosni na svoje korjene, gledali Hektora, Agamemnona, Menelaja i, naravno, nama najdražeg - Ahila. I bili ljuti na nemoralnu Penelopu koja se preudala a nije, kako smo mi smatrali ispravnim, smogla snage dočekati svoga ljubljenoga Odiseja. (Naš prijatelj Shazivari Besim, vlasnik jednog od najboljih 'buffeta', nikako nije mogao izgovoriti Menelaj).

U to vrijeme nije bilo djeteta u Hercegovini koje nije znalo baš sve o Homeru, Ilijadi, Kiklopu, Polifemu, Eolu, Kirki, Skili i Haribdi, Itaci…

Mene ovaj čapljinski poučak asocira baš na ljetnikovce Rijeke Dubrovačke. Jer, upravo onoliko koliko se čapljinske albanske ćevabdžinice imaju pravo nazivati Trojom, toliko se trošne građevine u Rijeci Dubrovačkoj imaju pravo nazivati ljetnikovcima. Prije bi se moglo kazati kako se radi o gomili fino posloženog kamenja, na mjestima odronjenog, koje bi trebalo što prije građevinski konzervirati jer predstavljaju nemalu opasnost za prolaznike.

I onda se pojavi jedna ozbiljna španjolska kompanija, ‘Summam Design’, koja je voljna u te ruševine investirati nemali kapital, kako bi im vratili izvorni izgled, sjaj i ljepotu. Naravno, uz određenu poslovnu logiku, koja bi se, kako su kazali, sastojala od turističke eksploatacije onih ljetnikovaca koje bi obnovili. Eksploatirali bi određeni broj godina, nakon čega bi ih, restaurirane i obnovljene, vratili svojim izvornim vlasnicima na upravljanje. Bilo da se radi o gradu Dubrovniku, Županiji ili pak Državi.

Ono što je možda bilo najsmješnije tijekom te cijele povijesno-umjetničke sesije, jest njihova konstatacija kako je Grad Dubrovnik, ‘otkupio 1986. godine i uložio znatna sredstva u istražne radove i izrade rješenja za obnovu tri najbolja primjera ladanjske arhitekture u Rijeci dubrovačkoj - renesansnih ljetnikovaca Rastića i Gučetića, te baroknog ljetnikovca Bozdari’. Tako da je neshvatljivo da nam se nude studije poput ovih, koje je izradio španjolski konzorcij ‘Summam Design’ da bi ih (ljetnikovce) uključio u lanac hotela. Tipiziranom ugradnjom objekata u vrtove ljetnikovaca uloga tog bitnog dijela ladanjske cjeline potpuno je negirana. Na bazi ovakvih studija koje polaze od pogrešnih pretpostavki, nikakvom se razradom ne može doći do prihvatljivog rješenja’. Tako zboraše naši Povjesničari umjetnosti.

Dakle, i sami navode kako je Grad Dubrovnik još davne 1986. godine ‘uložio znatna sredstva u istražne radove i izrade rješenja za obnovu tri najbolja primjera ladanjske arhitekture u Rijeci dubrovačkoj’. Ponavljam, 1986. godine. Ravno prije 26 godina. I što je onda bilo, kakva je situacija danas, nakon tih 26 godina. Naravno, ista. Bolje kazati, još gora. A takva ista ili još gora biti će i nakon 26 i nakon 126 godina. Kao što je ovakva kakva jest zadnjih 126 godina. Jer, takvi smo mi. Nije Kaiser Franjo bio lud kada je ‘ono’ s početka priče konstatirao o Hrvatima. 

Naravno kako gradska vlast ne treba uzimati ozbiljno ove bedastoće izrečene na javnoj tribini povjesničara umjetnosti, kojom prilikom su na vrlo lijep način govorili o povijesti tih ljetnikovaca, vjerojatno s namjerom da fasciniraju slušatelja ili pak čitatelja. No, suštinski, ništa bitno nisu kazali, dapače, konačno rješenje obnove nekadašnjih ljetnikovaca učinili su još daljim, još neizvjesnijim.

Slušajući ih, još jednom se ispravnim potvrdilo ono ‘pravilo’ kako spomenici kulture mogu desecima godina propadati, nestajati… ali kada se pojavi netko tko je voljan investirati kako bi ih zaštitio, spasio, sačuvao, onda mu valja toliko zagorčati život kojekakvim birokratskim zavrzlamama, nebi li ga prošla svaka pomisao na bilo kakvu investiciju. A ljetnikovci… Oni i dalje, ništa ne shvaćajući, nastavljaju propadati, nestajati… svojim kamenim ušima slušajući priče o tome kako je ‘tipiziranom ugradnjom objekata u vrtove ljetnikovaca uloga tog bitnog dijela ladanjske cjeline potpuno negirana’, i kako je ‘na bazi ovakvih studija, kao što je ova španjolskog konzorcija, koje polaze od pogrešnih pretpostavki, nikakvom se razradom ne može doći do prihvatljivog rješenja’. Pametnom dosta!

Ivica Granić

Datum zadnje izmjene: 27.04.2012 02:29
Sve o temi:

Povratak

Pošalji prijatelju

Povijest ili tako nešto

Facebook komentari

Komentari

Desa Karamehmedovic

S jedne strane imamo povjesničare umjetnosti (tzv. struku) kojima možemo zahvaliti na istraživanjima koja su pretočili u znanstvene radove a koji su im dalje služili za njihov vlastiti znanstveni napredak, sudjelovanje na raznoraznim seminarima, kongresima itd. i uostalom s tim su pravdali svoj rad i svoje plaće (naravno sve se to plaća iz proračuna) jer dobro znamo da oni rade ili na fakultetima ili u Konzervatorskim odjelima ili pri Ministarstvu kulture. Među njima zaista ima ne samo izuzetnih stručnjaka nego pravih zaljubljenika u dubrovačke ljetnikovce koji su im posvetili čitav svoj život a to je prije svega cijenjena Prof. Grujić. Činjenica je isto tako da oni nikad praktički nisu mogli uraditi mnogo jer niti jedna vlast nije imala 'sluha' za dubrovačke ljetnikovce a ruku na srce koliko god se mlada Hrvatska država i htjela zabaviti tim problemom bilo je prečih problema za rješavati. S druge strane imamo gospodina koji je ovo napisao koji je po meni krivo iščitao apel povjesničara. Prof. Grujić je definitivno osoba koja mnoge mnoge godine već apelira na potrebu obnove ljetnikovaca i njihovu revitalizaciju ali u skladu s njihovim izvornim izgledom, naravno maksimalno koliko je moguće, i po mogućnosti u potpunom skladu s čitavom cjelinom ljetnikovca. Naime poznato je da 'cjelinu ljetnikovca' u užem kontekstu tvori glavna zgrada kao i vrt u sklopu ljetnikovca, kapelica, orsan, taraca, stranj i sl. te bliža okolica ljetnikovca dok u širem kontekstu i naravno širi lokalitet. Dakle radi se o očuvanju TE cjeline, i pri tom se misli prvenstveno na samo ovu - užu cjelinu, dakle ljetnikovac i pripadajuće mu vrtove i druge gradnje unutar ogradnog zida a gdje nema zida naravno sve ono što mu pripada. Najbolje i najpoštenije bi bilo da uvaženi španjolski konzorcij predoči svu dokumentaciju jednom krugu stručnjaka (arhitekata i konzervatorskih eksperata) s Prof. Grujić na čelu, uz čiju će onda suradnju, pomoć i blagoslov oni ući u ovu, hvale vrijednu, investiciju. Mislim da konzorciju to ne bi trebao biti problem jer i oni imaju u Španjolskoj mnoge primjere ladanjske gradnje (prvenstveno dvorce) i drugu povijesnu graditeljsku baštinu pa znaju cijeniti vrijednost naših ljetnikovaca i njihov značaj pa samim tim će, sigurna sam, širokih ruku prihvatiti konzervatorske preporuke. Također konzervatori, koliko god čitateljstvo to mislilo, nisu baš 'dinosauri' koji neće prihvatiti da je konzorciju i inim investitorima, važno ostvariti povrat na investiciju i a to se može postići upravo zajedničkim razgovorom, suradnjom na korist i ljetnikovaca i mikro lokacije i investitora. Uostalom povjesničari nisu digli svoj glas iz zloće, pakosti ili sebičnih razloga i misleći na sebe nego baš zbog toga što vole Hrvatsku i njenu baštinu pa tako i dubrovačke ljetnikovce pa bi bilo dobro da svi u Hrvatskoj poredamo tako listu prioriteta, vjerujem da je to jedini način i da sačuvamo našu baštinu za budućnost jer kako je poznato baštinu smo 'posudili od naših potomaka' i obveza nam je za njih je i sačuvati.

29.04.2012 10:47

Pet Manjekvarat

Profesuru Grujicu i ekipi svaka cast, oni vjerovatno zaista zele da se ljetnikovci obnove u najizvornijem obliku. Lijepo! Ali ovo nije Kaana Galilejska, hej, ovo je (cim se prodje Neum u smjeru sjeverozapada) ipak Hrvatska. Govorite malo o mogucnostima; o odrzivosti... o tome tko to moze platit. Dok se nadju soldi za potpuno izvornu obnovu (i u nekomercijalne svrhe), do tad ce novosljegla celjad po obicaju operusat i ono preostalo kolona, pragova, balustrada, igluna a potom i svih drugih kamenih elemenata, te ih upotrijebiti za uresiti svoje brzonikle kuce od bloketa, siporexa, gipsa i kupe francuzice; i za odrine kivija i novozelandskih tikvica.

30.06.2012 16:37

Avatar

Prohodnost cesta


Kolnici su mokri i skliski u Gorskom kotaru, Dalmaciji, Lici, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Na cestama u gorju i duž Jadranske magistrale (D8) mogući su odroni zemlje i kamenja.Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, održavaju sigurnosni razmak između.

Promet je pojačan na autocesti A2 Zagreb-Macelj u smjeru Zagreba, na autocesti A3 Bregana-Lipovac u smjeru istoka, i na autocesti A1 Zagreb-Bosiljevo 2 u smjeru mora.
Na ulaz na autocestu A1 pred naplatnom postajom Lučko nema dužih čekanja.

Izvanredni prijevoz kreće se na relaciji: GP Goričan-A4 Goričan-Zagreb-zagrebačka obilaznica-A1 Zagreb-Dugopolje-D1 luka Split. Dolazak se očekuje 1.kolovoza u ranim jutarnjim satima. U pratnji su dva vozila tehničke i policijska pratnja.

Zbog radova zatvorene su ceste:
- D2 Osijek-Vukovar između nadvožnjaka „Nemetin“ i skretanja za Zračnu luku Osijek,
- D22 Možđenec-Sudovec,
- D29 Kašina-Marija Bistrica,
- D50 Otočac-Perušić kod nadvožnjaka Janjče,
- D25 Korenica-Gospić (od 08,00 do 18,00 sati),
- D57 Vukovar-Orolik,
- D205 Klanjec-Dubrovčan,
- D307 Gornja Stubica-Marija Bistrica i
- ŽC6280 Dubovica-Sveta Nedjelja.
Zbog vode na kolniku zatvorena je:
- ŽC 2018 Čakovec- Pribislavec

Uz privremenu prometnu signalizaciju vozi se na dionicama državnih cesta:
- D1 Korenica-Debelo Brdo,
- D9 Metković-Opuzen i
- D303 Rovinj-Rovinjsko Selo.

Od 8 do 18 sati, zbog radova zatvara se D25 Korenica-Gospić (do 6. kolovoza 2014. god.). Obilazak: Korenica D1-Udbina-D522-Gornja Ploča-Lovinac-D50-Gospić.

Zbog loših vremenskih uvjeta do daljnjeg se odgađa sanacija pješačkog mosta (nathodnika) kod ulaza 1 u Nacionalni Park Plitvička Jezera na ŽC5201 Selište Drežničko-Prijeboj, vozi se nesmetano.

Naizmjence se vozi na:
- D2 od kružnog toka u Turčinu do raskrižja s Gospodarskom ulicom u Varaždinu,
- D31 od Šestak Brda do Pokupskog,
- D45 Rogoža-čvor Kutina,
- D47 Lipik-Novska, u mjestu Jagma,
- D205 Risvica-Dubrovčan,
- D206 na dionici od Valentinova do Petrovskog,
- na D227 Šenkovec-Štrigova u naselju Prekopa i
- Sisačka ulica u Karlovcu, izlaz iz Karlovca prema Pisarovini (D36).

Za teretna vozila zatvorene su ceste:
- D29 Marija Bistrica-Soblinec,
- D228 Jurovski Brod-Ozalj-Karlovac, u Gornjem Pokupju (za vozila iznad 15t),
- ŽC3124 Vidrenjak-Popovača-Kutina–Novska,
- ŽC3252 Novska-Borovac i
- ŽC4030 Orahovica-Kutjevo.

Zbog oštećenja mosta Cubinec do daljnjeg je zatvorena državna cesta D22 Križevci-Sveti Ivan Žabno za vozila iznad 3,5 tona nosivosti. Obilasci su: D41 prema Majurcu do skretanja za Lemeš Križevački-ŽC2212-ŽC2228-Trema-DC 22 i obratno. Za vozila ukupne mase do 3,5 tona nosivosti i ukupne širine do 2 m, privremeno se vozi preko zamjenskog mosta, a vozila se propuštaju naizmjence.

Otvoren je novi kolnik na autocesti A3 Bregana-Lipovac poslije čvora Rugvice u smjeru Zagreb Istok i autoceste A4 Zagreb-Goričan. Privremeni prolaz koji se koristio, više se ne koristi. Zabrana prometa za sva vozila i dalje ostaje u poslovnoj zoni Zagreb Istok.


Savjeti za sigurnu vožnju


  • Planirati put i uzeti u obzir alternativne pravce. Najkraći put na karti nije nužno i najbrži.
  • Odmoriti se! Umorni vozači gube koncentraciju pa se na dužim putovanjima treba češće odmarati.
  • Provjeriti ulje, rashladnu, kočionu i tekućinu za pranje vjetrobranskog stakla.
  • Provjeriti tlak u gumama, stanje i dubinu utora na njima (barem 3 mm).
  • Ponijeti nešto za jelo i (osvježavajuće) piće. Katkad putovanje traje duže od očekivanog.
  • Prije putovanja natočiti puni spremnik goriva
  • Vezati se sigurnosnim pojasom a voze li se i djeca pažljivo provjerite njihove sjedalice i sigurnosne pojaseve.
  • Prilagoditi brzinu kretanja vozila uvjetima i stanju na cesti te poštovati ograničenja brzine.
  • Uključiti radioprijamnik u sustav informiranja o stanju u prometu (RDS) kako biste saznali što se događa nacesti i izbjegli čekanja. Ili, raspitati se u HAK-u (072 777 777) o stanju na prometnicama na kojima namjeravate voziti.
  • Dobro je biti član HAK-a: Vrlo često se događa da ključevi ostanu zaključani u automobilu ili je točeno krivo gorivo, ... pozivom na 1987 - klub će vam tada pomoći na cesti!

Savjeti MUP-a i HAK-a motociklistima


  • Uvijek nosite zaštitnu kacigu i ostalu opremu
  • Nemojte voziti brzo i prilagodite brzinu uvjetima na cesti
  • Ne precjenjujte svoje vozačke sposobnosti
  • Vozite s upaljenim svjetlima, tako ste uočljiviji drugima
  • Nemojte pretjecati gdje nije dozvoljeno ili je rizično

Savjeti MUP-a i HAK-a vozačima automobila


  • Ne oduzimajte vozačima motocikla prednost prolaska
  • Kod prestrojavanja i pretjecanja pazite na “mrtvi kut”
  • Vodite računa da motocikli brže ubrzavaju od auta
  • Motocikli se mogu učiniti daljima nego što zaista jesu
  • Ne usporavajte bez da ste dali znak paljenjem sva četiri pokazivača smjera ili laganim pritiscima ("pikanjem") na papučicu kočnice

Prometna nesreća


Više informacija na HAK-u »

Zemlja Jed. Valuta Kupovni Srednji Prodajni
Australija Australija 1 AUD 5,286925 5,302834 5,318743
Kanada Kanada 1 CAD 5,214859 5,230551 5,246243
Češka Češka 1 CZK 0,276551 0,277383 0,278215
Danska Danska 1 DKK 1,021080 1,024152 1,027224
Mađarska Mađarska 100 HUF 2,440823 2,448168 2,455513
Japan Japan 100 JPY 5,531623 5,548268 5,564913
Norveška Norveška 1 NOK 0,905974 0,908700 0,911426
Švedska Švedska 1 SEK 0,825410 0,827894 0,830378
Švicarska Švicarska 1 CHF 6,256716 6,275543 6,294370
Vel. Britanija Vel. Britanija 1 GBP 9,601681 9,630573 9,659465
SAD SAD 1 USD 5,687414 5,704528 5,721642
Europska Unija Europska Unija 1 EUR 7,613173 7,636081 7,658989
Poljska Poljska 1 PLN 1,830705 1,836214 1,841723

Copyright 2011. Portal Oko

Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.