Preslagivanje na geopolitičkoj karti svijeta

Počeo 'rat' Rusije i Zapada oko Balkana

Zapad i Rusija započeli rat na nestabilnom Balkanu u vezi s kontrolom protoka prirodnog plina. Obje strane imaju svoje geopolitičke interese i ciljeve u regiji koje nastoje provoditi i kontrolom energenata, navodi se u opsežnom analizom donosi YahooNews.

Ističe se i da je zvanična Moskva već doživjela nekoliko poraza. Crna Gora je, uprkos nastojanjima Rusije, članica NATO-a, a nova socijaldemokratska vlada Makedonije raskida veze s Kremljom uspostavljene u vrijeme prethodnih mandata VMRO-a, stranke koja je nedavno izgubila priliku da napravi vladu.

Nema članstva u EU

No, Rusija time nije izgubila rat. Jer, Zapad ne može Balkanu ponuditi ulazak u Europsku uniju, a Moskva i dalje ima na raspolaganju velika prirodna bogatstva potrebna ne samo Balkanu, već i Europi.

Ruski Gazprom je u prošloj godini isporučio trećinu potreba plina Europi, a Balkanu će taj energent trebati sve više, kako raste pritisak EU da se termo-elektrane zatvaraju.

- Rusija nastoji da ovisnost Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Bugarske o plinu pretvori u političku ovisnost i time opstruira integraciju ovih država u zapadne institucije  - navodi Timothy Less, prvi čovjek nevladine organizacije Nova Europa.

On dodaje da je ruski utjecaj ipak ograničen zbog siromašne infrastrukture plinovoda i na to upravo Zapad i računa, dodaje Less.

- Konkurentski interesi Rusije i Zapada u vezi plina, samo povećavaju geostrateški značaj Balkana - ističe se u analizi.
Paskal Milo, nekadašnji ministar vanjskih poslova Albanije ističe da se jugoistok Europe nalazi na raskrsnici potencijalnih energetskih koridora koji povezuju Istok i Zapad.

- Ova regija za njih nije zanimljiva u ekonomskom smislu, već kao tranzitna ruta za strateška tržišta Europe kojima plin trebate mjesto za njegovo skladištenje - kaže Milo.

Donedavno je Rusija pobjeđivala u energetskom ratu. Zapad sada smatra da se to mora promijeniti. U tijeku je više projekata koji će biti konkurencija ruskim plinovodima u regiji.

Radovi na TAP-u

Trans-Jadranski plinovod (TAP), jedan je od njih. On treba od Azerbejdžana, preko Turske i Balkana dovesti plin do Italije. Očekuje se da prvi kubni metri plina proteku za tri godine. Kroz cijevi TAP-a godišnje će teći 10 milijardi kubnih metara plina, kroz plinovod dug 870 km.

- To je više geopolitički nego ekonomski projekt koji može, bar minimalno, smanjiti europsku ovisnost o ruskom plinu - smatra Nicolas Mazzucchi, istraživač fransucke nevladine organizacije IRIS.

Dodaje da Zapad nastoji stvoriti što više alternativnih plinovoda kojima će u konačnici eliminirati europsku ovisnost od tog energenta iz Rusije.

SAD i EU rade na tome da TAP postane prsten koji će okružiti cijeli Balkan, proširujući krakove tog plinovoda i na BiH, Crnu Goru i Hrvatsku.

Kada je Hrvatska u pitanju, SAD i EU planiraju izgradnju velikog terminala u kojem će skladištiti tekući plin i distribuirati ga širom Europe. 

Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Kosovo, Makedonija i Crna Gora u svibnju su potpisali sporazum kojim su se ove države obavezale na zajednički rad na razvoju plinovoda kojim će eliminirati ovisnost od ruskog plina.

SAD su preuzele obavezu podrške tom projektu kroz novac koji će plasirati preko USAID-a. Evropljani, pak, financiraju Jadransko-Jonski plinovod koji iz Albanije ide kroz Crnu Goru, BiH i Hrvatsku.

Turski tok

Rusija je na to odgovorila sporazumom s Turskom o izgradnji tzv. Turskog toka, plinovoda koji od Rusije, dnom Crnog mora, kroz Tursku vodi k Europi.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije objavio je tijekom nedavnog posjeta Turskoj, da njegova država želi biti dio Turskog toka.

Eksperti, međutim, upozoravaju da je Turski tok izuzetno rizičan i zahtijevan, a naročito skup. Dio koji ide dnom Crnog mora zahtijeva vrlo sofisticiran rad na dubini i do dva kilometra pod vodom, piše Dnevni avaz.

Komentiraj članak

Facebook komentari