AFRIČKA SIVA PAPIGA

Papagaj koji je bio inteligentniji od petogodišnje djece (VIDEO)

U 10 godina otkako je uginuo, ispostavilo se da su svi od njegove vrste jednako pametni.

Službeno glasilo Sveučilišta Harvard, Harvard Gazette, na isteku godine podsjetilo je na 10. obljetnicu od smrti papagaja Alexa, koji je u vječna papagajska lovišta otputovao 6. rujna 2007. Imao je samo 31 godinu, što je za papagaje izuzetno rano za uginuti, a svjetsku slavu stekao je zato što je američka znanstvenica Irene Maxine Pepperberg na njemu dokazala da su afričke sive papige, odnosno vrsta žako, jednako inteligentni kao veliki čovjekoliki majmuni i dupini.

Ispalo je, zapravo, da je ovaj frajer uspijevao rješavati zadatke bolje od četverogodišnje djece, u neki stvarima dostizao je rezultate čak i za prosječnu inteligentnu djecu u dobi od šest godina.

Psihologinja za životinje Irene Pepperberg nabavila ga je još 1977. godine, samo godinu dana nakon što je papagaj došao na svijet, dok je još radila na Sveučilištu Purdue.

Tada tek 28-godišnja znanstvenica papagaja je nazvala "Alex" po programu "avial learning experiment". Ono što je s njim stala raditi bilo je da mu demonstrira kako ona poučava svog pomoćnika (naravno da su glumili) određenim stvarima, a on odgovara točno ili netočno, da bi potom mijenjali uloge.

Ubrzo je Alex poželio uključiti se u takvu interakciju, što je zapravo bio i cilj. Alex bi ih promatrao i počeo bi intervenirati, ispravljati onoga tko bi u nekom zadatku krivo odgovorio. Takva reakcija od njega se i očekivala.

Samo, od njega se nije očekivalo mnoštvo stvari koje je počeo pokazivati da je u stanju sa svojim ptičjim mozgom. Lako za to što je progovorio, tko je uostalom vidio papigu kojom se ljudi intenzivno bave, a da ne zna bar nešto brbljati.

Kvaka je bila u tome što je Alex razumio što znače pojedine riječi, na tragu Klodovika Njegove visosti broj 1 iz "Alana Forda", primjerice.

Koristio je više od 100 riječi, bio je u stanju identificirati 50 stvari, prepoznati šest količina, sedam boja, pet oblika. Bio je u stanju razumjeti i pojmove "više", "manje", "jednako", čak i "različito", shvaćao je i što je "iznad", a što je "ispod".

Znao je objasniti da želi nekamo ići riječima: "Želi ići." Znao je zahtijevati: "Želi banana." A kada bi umjesto banane dobio nešto drugo, primjerice orah, reagirao bi ili tako da bi stao zuriti u čovjeka ili bi ponovio: "Želi banana" ili bi naprosto zgrabio orah, bacio ga i kazao: "Želi banana".

Razumio je i koncept ničega odnosno nule. Način na koji je koristio riječi koje je znao, bile su u razini petogodišnjeg djeteta. Najčuveniji je bio test s prepoznavanjem volumena. Što se prosječne četverogodišnje djece tiče, ukoliko djetetu pružite dvije jednake čaše do iste razine napunjene sokom koji dijete obožava, pa mu ponudite koju želi, dijete će reći da su obje jednako napunjene.

Ali, ako istom djetetu pružite čaše različitih oblika, pa onu užu napunite istom količinom tog soka, dijete će posegnuti za tom užom, računajući da u njoj ima više soka.

Alex je bio prvi papagaj koji je pokazao da je u stanju shvatiti da obje čaše sadržavaju jednaku količinu tekućine, a na to isto fantastično otkriće Harvard Gazette podsjetio je i na 10. godišnjicu smrti Alexa, ovaj put na primjeru papagaja Griffina.

Tek sa šest godina djeca u prosjeku počinju shvaćati kako stoje stvari s količinama. Nema kako nisu pokušali zbuniti papige. Čak su im i miješali čaše, ali pernati prijatelji istraživača nikada nisu griješili.

Alex je bio u stanju prepoznati koncept nekih jednostavnih brojeva, nije se uspjelo sa sigurnošću dokazati da je shvaćao neke note, na optičke iluzije reagirao je kao i čovjek, bio je u stanju shvatiti da "sh" u engleskom jeziku nastaje spajanjem dva glasa.

Za Alexa se još moglo pretpostaviti da je možda iznimno inteligentan primjerak svoje vrste, ali da bi u laboratoriju završila baš dva takva... Stvar je po znanost još i zanimljivija ako se zna da je zajednički predak ljudi i papiga živio prije 300 milijuna godina.

Znači, prije jedne trećine milijarde godine evolucijski su se razdvojili naši i njihovi preci, mozgovi su nam posljedično sasvim različito organizirani, a unatoč tome šokantno smo relativno sličnih kognitivnih sposobnosti.

Drugim riječima, očito je da su postojali slični evolucijski zahtjevi da se dođe do sličnih evolucijskih rješenja. Zlatno doba proučavanja papagaja Alexa bilo je ujedno i doba u kojem je znanost shvatila da su mnoge ptice izrazito inteligentne, u prvom redu oportunističke ptice, poput vrana ili gavrana.

Alex je uginuo iznenada. Doživio je 31 godinu, a afričke sive papige inače prosječno dožive čak 60. I to u divljini. Posljednje riječi bile su mu ono što su svake večeri njegova Irene i on govorili jedno drugom kad bi ona odlazila iz laboratorija: "Budi dobar, vidimo se sutra. Volim te." 

Njegova Irene osnovala je Zakladu Alex za znanstvena istraživanja, piše Express.


Komentiraj članak

Komentari