Marikultura

OZBILJNO UGROŽEN OPSTANAK Ovo su zaštićeni puževi u Jadranskom moru

Koljeno mekušaca obuhvaća sedam razreda od kojih su tri veća: puževi (Gastropoda), školjkaši (Bivalvia) i glavonošci (Cephalopoda) te četiri manja razreda: bezljušturaši (Aplacophora), jednoljušturaši (Monoplacophora), mnogoljušturaši (Polyplacophora) i koponošci (Scaphopoda).

Vrlo su rasprostranjena skupina beskralješnjaka, a naziv su dobili prema latinskoj riječi molis što znači mekan, gibak, a odnosi se na mekano tijelo koje se nalazi unutar čvrste ljušture. Mekušci su prisutni u različitim tipovima staništa, od dna oceana do planinskih vrhova. Vrlo su raznoliki ne samo po obliku i veličini nego i po životnom ciklusu. Dobri su indikatori kvalitete okoliša, posebno rijeka, jezera, močvara, travnjaka i šuma.

Razlozi ugroženosti morkih organizama mogu biti različiti, počevši od njihovih staništa pa do samih vrsta.  Staništa morskih organizama sve su ugroženija zbog onečišćenja mora otpadnim vodama, naftom i teškim metalima. Probleme predstavljaju i neracionalno iskorištavanje živih resursa i ne pridržavanje zakonskih propisa u korištenju mora, odlaganje otpada, nasipanje obala i slično. Kao posljedica toga, neke su vrste nestale, nekima je opstanak ozbiljno ugrožen, a brojne su populacije morskih organizama prorijeđene. 

Ugroženost vrsta procjenjuje se prema kriterijima Međunarodne unije za očuvanje prirode (International Union for Conservation of Nature - IUCN) te im se pridodaje pripadajuća kategorija ugroženosti (devet je kategorija). Prioritet u procjeni ugroženosti imaju one vrste ili skupine koje su najosjetljivije na promjene njihovih staništa. Svojte kojima je procijenjen stupanj ugroženosti navedene su u crvenim popisima i crvenim knjigama ugroženih svojti Hrvatske. Divlje svojte koje su ugrožene ili rijetke, zaštićuju se kao strogo zaštićene svojte i zaštićene svojte.

Pod strogo zaštićene svojte spadaju sljedeće vrste puževa Jadranskog mora: Prugasta mitra (Mitra zonata), Puž bačvaš (Tonna galea), Tritonova truba (Charonia tritonis), Kvrgavi tritonov rog (Charonia lampas), Argusovo oko (Ranella olearia), Venerin puž ( Erosaria spurca), Zupka (Luria lurida), Omblina horacija (Horatia knorri) te sljedeće vrste školjkaša: Prstac (Lithophaga lithophaga), Kamotočac (Pholas dactylus), Plemenita periska (Pinna nobilis), Dubinska Periska (Atrina pectinata), Obična lisanka (Unio crassus), Dinarski špiljski školjkaš (Congeria kusceri). Pod zaštićene divlje svojte spadaju dvije popularne kopnene vrste puža, a to su Puž vinogradnjak (Helix pomatia) i Smeđi hrapavac (Helix aspersa). 

Vesna Pilić, studentica diplomskog studija  „Marikultura“ Sveučilišta u Dubrovniku

Komentiraj članak

Komentari