Rasterećenja

NOVI PROPISI Država mladima oprašta 700 milijuna kuna poreza

Dobar val koji bi u 2020. trebao donijeti gospodarski rast od tri posto otvorio je prostor da i ova godina počne s poreznim rasterećenjem zbog kojega će oko 2,4 milijarde kuna ostati poreznim obveznicima, tvrtkama i zaposlenim građanima, piše Večernji list.

Ulazimo u godinu za koju sve relevantne domaće i strane institucije vjeruju da će donijeti gospodarski rast oko tri posto! Skroman je to rast u odnosu na cilj kojemu zemlja i njezini građani teže, no za one malo realnije i tih tri posto znatno je iznad prirodne stope rasta, koju bi Hrvatska ostvarivala kada ne bi bilo utjecaja koji dolaze sa strane, piše Večernji list.

Nedavno je ekonomist Svjetske banke Arup Banerji izračunao da bi tek sa tri posto rasta Hrvatska potkraj desetljeća mogla sustići Slovačku, dok bi za dostizanje austrijskog standarda morali iz godine u godinu rasti po tri posto 25 godina! Dobar val na kojemu se nalazimo otvorio je prostor da i ova godina počne s poreznim rasterećenjem zbog kojega će oko 2,4 milijarde kuna ostati poreznim obveznicima, tvrtkama i zaposlenim građanima.

Daleko i od Slovačke Kada bi hrvatsko gospodarstvo usporilo prema 1,3 posto rasta, blizu njegove potencijalne stope rasta za hvatanje trenutačne razine dohotka u Slovačkoj trebalo bi još 20 godina, a Austrije gotovo 60 godina. Da bi izbjegla spuštanje prema prirodnoj stopi rasta, Vlada bi morala pokrenuti široki krug reformi koji bi vodio prema smanjenju državnog aparata, njegovu pojeftinjenju i olakšavanju poslovanja, no početak takvog scenarija nećemo vidjeti u 2020. koja počinje drugim krugom predsjedničkih izbora, a završit će parlamentarnim izborima, prema kojima će se usmjeriti sva pažnja. Uostalom, promjene koje počinju od siječnja 2020. pod dobrim su utjecajem predizbornih kombinatorika i općenito pokušaja Vlade da sačuva stečene pozicije i obrani vlast. Osim s poreznim promjenama, na kojima će najviše profitirati hoteli i restorani jer im PDV pada na 13 posto, te mladi ljudi do 25 odnosno 30 godina koji će biti potpuno ili polovično oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, godina počinje i s cementiranjem radnog vijeka na 65 godina do daljnjega.

Hrvatska je bila među prvim članicama EU koja je, uz dugo prijelazno razdoblje, za vrijeme Milanovićeve Vlade digla radni vijek na 67 godina, no jednako tako našla se i među prvima koje su, na pritisak sindikata, odustale od tog poteza! Pokušaj Plenkovićeve Vlade da smanji prijelazno razdoblje izazvao je revolt sindikata i građana, pa smo umjesto jednog koraka naprijed dobili dva koraka nazad! Godina počinje i s povećanjem minimalne plaće za 250 kuna neto, na 3250 kuna, koji u Hrvatskoj prima oko 45 tisuća radnika. Osim zaposlenih u radno-intenzivnim industrijama, u obrtima te u zaštitarskim tvrtkama na minimalcu su i mnogi “samostalci”. Minimalna plaća od ovog mjeseca iznosi 4062 kune bruto, odnosno 3250 kuna neto.

Kad je o zaposlenima s nešto većim primanjima od minimalnih riječ, na siječanjsku će plaću utjecati i povećanje osobnog odbitka s 3800 na 4000 kuna temeljem kojega bi plaće trebale porasti 50-ak kuna. Ministarstvo financija ističe da će temeljem toga porezna obveza zaposlenih biti niža za oko 500 milijuna kuna u odnosu na prošlogodišnju, odnosno da će toliko lokalne jedinice izgubiti temeljem laganog povećanja neoporeziva dohotka. Mnogi su prigovarali Vladi što nije išla na veće rasterećenje plaća, no sav financijski prostor za to – nastao inače odustajanjem od smanjenja opće stope PDV-a s 25 na 24 posto – uzelo je povećanje plaća u javnom sektoru. Plaće u prosvjeti i policiji postupno će ove godine rasti oko 12 posto, zdravstvu oko 13 posto, a ostalim dijelovima državne uprave oko šest posto. Privatni sektor dobio je mogućnost povećanja plaća zaposlenih kroz isplatu neporeznih naknada, prije svega toplog obroka, plaćanja smještaja radnicima, plaćanja vrtića za djecu zaposlenih te isplatu dodatnih nagrada do 5000 kuna godišnje.

Prisilna štednja Privilegirana skupina od ove godine postaju i mladi ljudi koji, kad se zaposle, do 25 godina starosti neće uopće plaćati porez na dohodak, a mladi u dobi od 25 do 30 godina samo 50 posto. Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj je zaposleno oko 117 tisuća mladih do 25 godina te oko 164 tisuće mladih u dobi od 25 do 29 godina! No, oni tu novu olakšicu neće osjetiti odmah nego će im biti isplaćena naknadno povratom poreza, i to u kolovozu 2021. godine! 
Na sličan način obračunava se olakšica i za područja od posebne državne skrbi. Ministarstvo financija procjenjuje da će mladi ljudi dobiti oko 700 milijuna kuna povrata preplaćenog poreza na dohodak, pa na taj iznos trebaju gledati kao na neki oblik prisilne štednje!

Komentiraj članak

Komentari