Registracija

Prijava

Zdravlje

Noge i ruke su vam stalno 'smrznute'? Evo što bi vam moglo biti!

Čak i kada je vani toplo, vi hodate okolo smrzavajući se? Ruke i noge su vam toliko često hladne, da ih stalno pokušavate zagrijati?

Jedan od mogućih problema je poremećeni prirodni proces vazokonstrikcije, odnosno stezanja krvnih žila i skretanja krvi iz ekstremiteta u hladnim uvjetima, zbog čega možete osjećati ekstremnu hladnoću, čak i bol.

Liječnik bi vam mogao ustanoviti Raynaudov sindrom, stanje u kojem je dotok krvi do ekstremiteta izrazito smanjen u hladnim uvjetima. Jaka bol, ukočenost i hladni, bijeli prsti znakovi su Raynaudovog sindroma, objašnjava Nicholas Morrissey, vaskularni kirurg.

'Raynaud je patološka razina vazalnog stezanja. Svako tijelo to radi do određene granice - tjera toplu krv iz prstiju kako bi održalo tjelesnu temperaturu. Ali, kod nekih ljudi mehanizam je pretjeran.'

Posebno su žene na udaru

Brojne su studije pokazale da su posebno žene osjetljive na hladnoću. Razlozi su različiti i složeni.

Za početak, veća je vjerojatnost da će autoimuna bolest lupus napasti žene - a hladnoća je jedan od simptoma. Problemi sa štitnjačom također mogu biti čest uzrok patološke hladnoće, još jedno stanje koje neproporcionalno pogađa žene.

Anemija, ili niske razine željeza u krvi, može utjecati na regulaciju tjelesne temperature, kao i nedostatak vitamina B. Neki ljudi jednostavno samo imaju preosjetljive živce, objašnjava Morrissey.

Velika većina žena kojima je hladnije nego njihovim muškim vršnjacima nema nikakvo skriveno zdravstveno stanje - problem može ležati u lošim navikama spavanja ili prehrane, piše New York Times. Postoji još nekoliko mehanizama koji igraju ulogu - uključujući hormone. Visoka razina ženskog hormona estrogena čini tijelo osjetljivijim na temperaturu, pa će se regulacija temperature mijenjati tijekom menstrualnog ciklusa.

Muškarci također imaju bolji metabolizam nego žene, zahvaljujući većoj mišićnoj masi. To znači da brže sagorijevaju energiju - pa su im i tijela toplija.
Iznenađujuće, ali više razine masnog tkiva kod žena neće povoljno utjecati na toplinu tijela. Masno tkivo štiti unutarnje organe, zbog čega toplina teže dolazi do površine kože, stvarajući osjećaj hladnoće, čak i kada je temperatura vani normalna. Taj je efekt izraženiji u pretilih osoba oba spola, piše u članku lista Popular Science.

Općenito, ženama je hladnije jer su sitnije. Imaju veću površinu u odnosu na ukupan volumen svojih tijela, pa brže gube toplinu, objašnjava psihologica Catherine O'Brien.

No, je li to važno ili opasno? Za većini osoba, loša regulacija topline tijela je 'bezopasna situacija', kaže Morrissey. To samo govori ljudima da se toplije obuku i manje izlažu kožu hladnom zraku.
Sve o temi:

Povratak

Pošalji prijatelju

Zdravlje

Facebook komentari

Komentari

Avatar

Prohodnost cesta


Kolnici su mokri i skliski u Gorskom kotaru, Dalmaciji, Lici, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj te dijelom u Slavoniji.
Na cestama u gorju i duž Jadranske magistrale (D8) mogući su odroni zemlje i kamenja.
Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama i održavaju sigurnosni razmak između vozila.

Promet je pojačan na autocesti A2 Zagreb-Macelj u smjeru Zagreba, na autocesti A3 Bregana-Lipovac u smjeru istoka, i na autocesti A1 Zagreb-Bosiljevo 2 u smjeru mora.
Za ulazak na autocestu A1 pred naplatnom postajom Lučko za sada nema dužih čekanja.


Zbog radova zatvorene su ceste:
- D2 Osijek-Vukovar između nadvožnjaka „Nemetin“ i skretanja za Zračnu luku Osijek,
- D22 Možđenec-Sudovec,
- D29 Kašina-Marija Bistrica,
- D50 Otočac-Perušić kod nadvožnjaka Janjče,
- D25 Korenica-Gospić (od 08,00 do 18,00 sati),
- D57 Vukovar-Orolik,
- D205 Klanjec-Dubrovčan,
- D307 Gornja Stubica-Marija Bistrica i
- ŽC6280 Dubovica-Sveta Nedjelja.
Zbog vode na kolniku zatvorena je:
- ŽC 2018 Čakovec- Pribislavec

Zbog bolje protočnosti prometa, na ulasku na autocestu A1 u Lučkom, vozit će se uz privremenu regulaciju. Iz smjera grada, na Jadranskoj aveniji, promet će se na prilazu naplati preusmjeriti u jedan trak, da bi se ubrzao protok sa istočnog i zapadnog kraka (iz smjera čvora Buzin i Jankomir). Uz to, prometna policija će ručnom regulacijom kontolirati protočnost prometa.
Uz privremenu prometnu signalizaciju vozi se na dionicama državnih cesta:
- D1 Korenica-Debelo Brdo,
- D9 Metković-Opuzen i
- D303 Rovinj-Rovinjsko Selo.

Od 8 do 18 sati, zbog radova zatvara se D25 Korenica-Gospić (do 6. kolovoza 2014. god.). Obilazak: Korenica D1-Udbina-D522-Gornja Ploča-Lovinac-D50-Gospić.

Zbog loših vremenskih uvjeta do daljnjeg se odgađa sanacija pješačkog mosta (nathodnika) kod ulaza 1 u Nacionalni Park Plitvička Jezera na ŽC5201 Selište Drežničko-Prijeboj, vozi se nesmetano.

Naizmjence se vozi na:
- D2 od kružnog toka u Turčinu do raskrižja s Gospodarskom ulicom u Varaždinu,
- D31 od Šestak Brda do Pokupskog,
- D45 Rogoža-čvor Kutina,
- D47 Lipik-Novska, u mjestu Jagma,
- D205 Risvica-Dubrovčan,
- D206 na dionici od Valentinova do Petrovskog,
- na D227 Šenkovec-Štrigova u naselju Prekopa i
- Sisačka ulica u Karlovcu, izlaz iz Karlovca prema Pisarovini (D36).

Za teretna vozila zatvorene su ceste:
- D29 Marija Bistrica-Soblinec,
- D228 Jurovski Brod-Ozalj-Karlovac, u Gornjem Pokupju (za vozila iznad 15t),
- ŽC3124 Vidrenjak-Popovača-Kutina–Novska,
- ŽC3252 Novska-Borovac i
- ŽC4030 Orahovica-Kutjevo.

Zbog oštećenja mosta Cubinec do daljnjeg je zatvorena državna cesta D22 Križevci-Sveti Ivan Žabno za vozila iznad 3,5 tona nosivosti. Obilasci su: D41 prema Majurcu do skretanja za Lemeš Križevački-ŽC2212-ŽC2228-Trema-DC 22 i obratno. Za vozila ukupne mase do 3,5 tona nosivosti i ukupne širine do 2 m, privremeno se vozi preko zamjenskog mosta, a vozila se propuštaju naizmjence.

Otvoren je novi kolnik na autocesti A3 Bregana-Lipovac poslije čvora Rugvice u smjeru Zagreb Istok i autoceste A4 Zagreb-Goričan. Privremeni prolaz koji se koristio, više se ne koristi. Zabrana prometa za sva vozila i dalje ostaje u poslovnoj zoni Zagreb Istok.


Savjeti za sigurnu vožnju


  • Planirati put i uzeti u obzir alternativne pravce. Najkraći put na karti nije nužno i najbrži.
  • Odmoriti se! Umorni vozači gube koncentraciju pa se na dužim putovanjima treba češće odmarati.
  • Provjeriti ulje, rashladnu, kočionu i tekućinu za pranje vjetrobranskog stakla.
  • Provjeriti tlak u gumama, stanje i dubinu utora na njima (barem 3 mm).
  • Ponijeti nešto za jelo i (osvježavajuće) piće. Katkad putovanje traje duže od očekivanog.
  • Prije putovanja natočiti puni spremnik goriva
  • Vezati se sigurnosnim pojasom a voze li se i djeca pažljivo provjerite njihove sjedalice i sigurnosne pojaseve.
  • Prilagoditi brzinu kretanja vozila uvjetima i stanju na cesti te poštovati ograničenja brzine.
  • Uključiti radioprijamnik u sustav informiranja o stanju u prometu (RDS) kako biste saznali što se događa nacesti i izbjegli čekanja. Ili, raspitati se u HAK-u (072 777 777) o stanju na prometnicama na kojima namjeravate voziti.
  • Dobro je biti član HAK-a: Vrlo često se događa da ključevi ostanu zaključani u automobilu ili je točeno krivo gorivo, ... pozivom na 1987 - klub će vam tada pomoći na cesti!

Savjeti MUP-a i HAK-a motociklistima


  • Uvijek nosite zaštitnu kacigu i ostalu opremu
  • Nemojte voziti brzo i prilagodite brzinu uvjetima na cesti
  • Ne precjenjujte svoje vozačke sposobnosti
  • Vozite s upaljenim svjetlima, tako ste uočljiviji drugima
  • Nemojte pretjecati gdje nije dozvoljeno ili je rizično

Savjeti MUP-a i HAK-a vozačima automobila


  • Ne oduzimajte vozačima motocikla prednost prolaska
  • Kod prestrojavanja i pretjecanja pazite na “mrtvi kut”
  • Vodite računa da motocikli brže ubrzavaju od auta
  • Motocikli se mogu učiniti daljima nego što zaista jesu
  • Ne usporavajte bez da ste dali znak paljenjem sva četiri pokazivača smjera ili laganim pritiscima ("pikanjem") na papučicu kočnice

Prometna nesreća


Više informacija na HAK-u »

Zemlja Jed. Valuta Kupovni Srednji Prodajni
Australija Australija 1 AUD 5,286925 5,302834 5,318743
Kanada Kanada 1 CAD 5,214859 5,230551 5,246243
Češka Češka 1 CZK 0,276551 0,277383 0,278215
Danska Danska 1 DKK 1,021080 1,024152 1,027224
Mađarska Mađarska 100 HUF 2,440823 2,448168 2,455513
Japan Japan 100 JPY 5,531623 5,548268 5,564913
Norveška Norveška 1 NOK 0,905974 0,908700 0,911426
Švedska Švedska 1 SEK 0,825410 0,827894 0,830378
Švicarska Švicarska 1 CHF 6,256716 6,275543 6,294370
Vel. Britanija Vel. Britanija 1 GBP 9,601681 9,630573 9,659465
SAD SAD 1 USD 5,687414 5,704528 5,721642
Europska Unija Europska Unija 1 EUR 7,613173 7,636081 7,658989
Poljska Poljska 1 PLN 1,830705 1,836214 1,841723

Copyright 2011. Portal Oko

Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.