VELIKO OTKRIĆE

NEVJEROJATNO Našli ostatke djevojčice stare 11.500 godina

Čak 11.500 tisuća godina stare kosti otkrivaju nevjerojatnu raznolikost i slojevitost naseljavanja američkog kontinenta.

U surovim uvjetima centralne Aljaske prije 11.500 godina živjela je djevojčica čiji su ostaci omogućili revolucionarno otkriće o ljudima koji su naselili kontinent.

Xach'itee'aanenh T'eede Gaay ili Dijete zore, kako su je nazvali znanstvenici, živjela je samo šest tjedana. Njezini su ostaci neobičajeno dobro sačuvani u kiseloj zemlji i mulju koji inače vrlo efikasno razgradi organski materijal.

Nalazište je u dubokoj borealnoj šumi koja pokriva dolinu rijeke Tanana, iskopano je 2006. godine, a može mu se pristupiti samo helikopterom.

Genom pronađene djevojčice najstariji je kompletni profil čovjeka iz Novog svijeta. Osim toga, njezini geni također otkrivaju postojanje dosada nepoznate populacije naroda koji je u rodu - no stariji i genetski različit - od modernih američkih Indijanaca i autohtonih stanovnika.

Nova vrsta američkog Indijanca

DNK analiza pokazuje da je djevojčica pripadala populaciji koja je genetski različita od ostalih grupa prisutnih na drugim lokacijama Novog svijeta krajem geološke epohe pleistocena  (2.588,000 do 11.700 godina prije današnjice). Arheolog Ben Potter koji je iskopao ostatke 2013. godine grupu je prozvao 'drevni Beringi' (Ancient Beringians).

Znanstveni je, naime, konsenzus da je američki kontinent naseljen seobama preko Berinške kopnene mase, svojevrsnog 'mosta' koji je povezivao današnju Aljasku i istočni Sibir tijekom pleistocena. Do neslaganja i niza teorija dolazi kada se treba definirat točno vrijeme prelaska kopnene mase.

- Analiza ljudskih ostataka iz kasnog plestocena na Aljasci važna je za razumijevanje vremenske linije doseljavanja i daljnjeg raseljavanja populacije. Sekvenciranjem USR1 genoma jasno je vidljivo kako je riječ o populaciji blisko u srodstvu s modernim američkim Indijancima, no ipak genetski zasebnoj grupaciji.

Demografskim modeliranjem zaključujemo kako su drevni Beringi i ostale grupe Indijanaca proizašle iz jedne temeljne populacije koja se s vremenom razdvojila od svojih istočnoazijskih predaka, s time da su se drevni Beringi od grupe 'odvojili' nekoliko tisuća godina kasnije od ostalih grupacija.

Razdvajanje između Beringa i svih ostalih grupa autohtonog stanovništva dogodilo se prije 17.000 do 14.000 godina. Prije 11.500 godine dio je stanovništva dobio novi 'priljev' populacija srodnih Koryacima (autohtoni narodi ruskog dalekog istoka).

Prema nalazima zaključujemo kako je ta populacija zamijenila ili apsorbirala drevne Beringe - kaže znanstveni magazin Nature koji je i objavio istraživanje na kojem je radio niz znanstvenika, među njima i genetičari sa sveučilišta u Kopenhagenu pod vodstvom Eske Willersleva koji je genom djeteta usporedio sa 167 suvremenih i izumrlih populacija.

- Nismo imali pojma da ova populacija uopće postoji, a sada znamo da su tamo bili tisućama godina, i vrlo uspješni. Kako su opstali i kako su se uopće tako genetski diferencirali od ostatka - kaže Willerslev o pronalascima.

Istočnoazijski izvor

Objašnjava kako genetska analiza ukazuje kako svi Indijanci dolaze od istog istočnoazijskog izvora, i to iz razdoblja prije 36.000 do 25.000 godina - mnogo prije no što su ljudi prešli iz Sibira na Aljasku. To znači da se 'negdje po putu', bilo u istočnoj Aziji ili na samom prolazu, grupa ljudi izolirala i to na barem 10.000 godina, dovoljno dugo kako bi postali zasebna i jedinstvena 'grana' čovječanstva.

Genom također pokazuje da su drevni Beringi postali genetski različiti prije 20.000 godina, no s obzirom da su najstariji dokumentirani ostaci iz Novog svijeta stari 14,600 tisuća godina - i dalje je nejasno kako su ove dvije grupacije bile dovoljno dugo razdvojene da postanu tako različite.

- Jedna teorija jest da su se grupe razdvojile još na istoku Azije, te da su zasebno prešle Bering, a druga jest da je jedna grupa prešla, pa su se tek onda razdvojile u Beringe i ostale grupacije, i dok su preci današnjih Indijanaca krenuli prema jugu prije 15.700 tisuća godina, Beringi su ostali na mjestu, 'zarobljeni' u unutrašnjosti Aljaske.

Zamislite to više kao niz rijeka i potoka koje se kreću usporedno i ponekad i presjecaju, a manje kao stablo koje se grana - rekao je Miguel Vilar, vodeći znanstvenik za National Geographicov "Genographic Project".

Napominje kako se prije 20 godina mislilo kako su narodi Amerike 'jasna i nimalo komplicirana priča', no ispada da je 'dolazak naroda' ustvari mnogo kompleksniji no što je itko ikada pretpostavio.

Upravo ta različitost kreira neke nove znanstvene dileme. Kroz istraživanje kranijalne morfologije i struktura zubi i dalje nije jasno kako se relativno mala grupa migranata, odvojena klimom i terenom od 'priljeva svježeg genetskog materijala' razvila u tako radikalno različitu grupaciju od svojih istočnoazijskih predaka.

Nemoguće je, slaže se većina znanstvenika, da se to dogodilo u 'samo' 15.000 godina. 

- Znakovi te divergencije prisutni su u istraživanjima već desetljećima, no mnogi od nas su to odbacivali. No čini se kako imamo dva važna 'datuma' na koja se moramo koncentrirati, jedan je točka u vremenu kada se dogodila genetska divergencija, a drugi moment kada se dogodilo razdvajanje tj. disperzija populacije. Ovaj nas pronalazak još jednom podsjeća koliko je nevjerojatan proces ljudskih migracija i adaptacije - zaključuje Willerslev.  

Izvor: Express

Komentiraj članak

Komentari