DUGOGODIŠNJI TURISTIČKI DJELATNIK

Neven Jerković o kruzerima u Dubrovniku: 'Goste je nekulturno mjeriti po dubini džepa'

Kruzeri su jedan od simbola ljeta u Hrvatskoj, ali u zadnje vrijeme sve su glasnija negodovanja, posebno u Dubrovniku, protiv gostiju koji koriste ovaj oblik putovanja svijetom. Kritike se većinom odnose na navodno stvaranje gužvi i nižu potrošnju u mjestima koje posjećuju.

Svijet se u mnogo čemu znatno promijenio pod utjecajem raznih trendova pa tako i odnos prema gostima s kruzera nije više isti. Ove godine najavljeno je manje uplovljavanja i gostiju s kruzera u Dubrovnik što su građani pozdravili zbog velikih gužvi za vrijeme turističke sezona.

Na bogatu tradiciju brodskih kružnih putovanja za Portal Oko osvrnuo se dugogodišnji stručnjak u turizmu Neven Jerković koji je zapravo kroničar povijesti tog oblika turizma u Dubrovniku te kao takav Jerković je doista kompetentan sugovornik. Predizborno vrijeme zgodno je došlo za razgovor o kruzerima jer političari na goste s brodova na kružnim putovanjima gledaju kao na potencijalan problem pa tako nude razna tumačenja i rješenja. Upravo zbog toga savršeno je vrijeme za razgovor o gužvama sa stručnjakom u tom području.

Dolazak prvog kruzera, ili kako Jerković inzistira da se govori - putničkog krstaša, znatno je obilježio razvoj cjelokupnog grada, smatra on te dodaje kako se rijetko tko tako kvalitetno, organizirano i profesionalno znao baviti poslom prihvata brodova i gostiju kao Hrvati koji njeguju dugogodišnju tradiciju.

Gosti s brodova na kružnim putovanjima u Dubrovniku nisu instant hit poput nekog trenda na društvenim mrežama. Čak više od 170 godina Grad posjećuju gosti koji kruzerom pristignu u grušku luku. Točnije, u Dubrovnik je 15. kolovoza 1844. godine stigao prvi putnički krstaš koji logično nije izgledao poput ovih današnjih za koje se često kaže kako „plutajuće palače“ zbog veličine, sadržaja i luksuza koji pružaju.

Prvo zabilježeno kružno putovanje na svijetu u Dubrovniku?

- U luci mora biti oko 40 specijaliziranih profesija koje rade samo za jedan brod kada pristane, a u prihvatu brodova Dubrovnik se može pohvaliti kako je jedan od najbolje organiziranih i najkvalitetnijih na Mediteranu. Ljudi se stalno vraćaju u naš Grad, a Luka Dubrovnik je nedavno u Španjolskoj proglašena za najbolju luku/destinaciju kruzinga na Mediteranu u 2016. godini - naveo je Jerković koji ističe kako je značajan spoj dvije globalne grane gospodarstva na malom prostoru poput Dubrovnika, a riječ je o turizmu i brodarstvu. Jerković je na neki način spojio navedene poslove koji su mu oduvijek bili, kako naglašava, ljubav i opsesija. Završio je Gimnaziju, upisao zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje koji pak nije doveo do kraja jer se zaposlio u turizmu kojemu se kasnije u potpunosti i posvetio te radio posvuda od Praga, Bratislave, Zuricha, Egipta, Istre pa do Crne Gore, Makedonije i južne Dalmacije.

Oduvijek je nosio fotoaparat kojim je snimao brodove koji su posjećivali Dubrovnik te je tako postao kroničar i istraživač povijesti fenomena brodskih kužnih putovanja u Gradu. Došao je tako Jerković do podatka koji ukazuje na prvi službeni trag uplovljenju putničkog broda u najmu izvan redovnih brodskih pruga koji je početkom pedesetih godina u dubrovačkom Arhivu zabilježio Bruno Moravec ističući već spomenuti datum iz 1844. godine. Prema tom zapisu sve ukazuje kako je riječ o prvom društvenom, zabavnom izletu, a zanimljiva činjenica, do koje je Jerković došao, ukazuje kako je navedeni podatak vjerojatno i prvo zabilježeno kružno putovanje na svijetu!

Jerković se slaže da to možda zvuči pretenciozno, no on ističe kako je vodeći švedski specijalizirani cruise mjesečnik ShipPax u jednom svom članku objavio taj podatak što zapravo ukazuje kako indirektno prihvaćaju ovu tvrdnju.

- Dubrovnik je u svim etapama svjetske povijesti brodskih putničkih krstarenja uvijek bio vrlo značajno i nezaobilazno odredište, kao što je to uostalom i danas – navodi Neven Jerković.

No, što Dubrovniku kruzing turizam danas znači? Vremenska odrednica „danas“ nije slučajno odabrana i ona zapravo ne označava period jednoga dana, jer se već godinama govori o putničkim krstašima kao o problemu kojega treba na neki način sustavno ograničiti. Budući da se po tom pitanju nije ništa konkretno napravilo, u vidu strategije djelovanja, o tome će se govoriti i idućih godina.

- Inače, mi smo u Gradu uglavnom fokusirani na probleme, a nitko se ne fokusira na njihovo rješavanje. U Dubrovniku je u zadnje vrijeme prihvaćena procjena na osnovu jedne studije koja je objavila da broj gostiju s brodova na kružnom putovanju ne bi smio prelaziti osam tisuća dnevno – naveo je Jerković koji je mišljenja kako je taj broj proizvoljno određen.

„Gosti s kruzera su ljudi koji imaju novaca“

- Kada se kaže da u Grad dolazi osam tisuća ljudi s putničkih krstaša treba uzeti u obzir kako je riječ samo o broju putnika koji dolaze tijekom cijelog dana, a na kopno izlaze i u različitim terminima. Veliki broj njih uopće ne izlazi s broda jer tamo ima sve, a mnogi od njih su već i bili u Dubrovniku. Tako da se zna dogoditi da Grad posjeti malo više od polovice prispjelih putnika – smatra Jerković koji posebno navodi kako ga zapravo „ježe“ pretjerane kritike na goste s brodova na kružnim putovanjima i površne analize koliko novaca troše u Dubrovniku.

- Umjesto zahvalnosti mi pljujemo po tim ljudima i stalno kritiziramo ovaj vid turizma, a sami nemamo nikakvog rješenja. Silni novci su uloženi u četiri veza u Luci Gruž (tko nas je tjerao da ih investiramo i gradimo baš četiri?), a krediti za njih se trebaju vratiti od prihvata brodova, a ne od prazne luke. Goste je nekulturno mjeriti po dubini džepa. Stvar je gostoljubivosti prema svakom turistu bez obzira kojim transportnim sredstvom pristigao ili koliko novaca imao - govori Neven Jerković. Govoreći o potrošnji turista koji dođu u Dubrovnik Jerković nije mogao da se ne zapita zašto ti ljudi ne troše nešto veće iznose te je iznio svoj stav o tome.

- Gosti s brodova na kružnim putovanjima su ljudi koji imaju novaca, ali ih nemaju gdje potrošiti kada dođu u Dubrovnik. Jesu li Dubrovčani dobri trgovci? U Italiju gost kad dođe prodavači mu ne daju izaći iz butige ako ne kupi nešto, a kod nas ih mrko i nezainteresirano promatraju – konstatirao je Jerković koji smatra kako je u Dubrovniku veliki problem i loša ponuda. Prema njegovom stavu kruzeraši su zahvalni kupci jer je riječ o gostima koji imaju novca i putuju da bi ga trošili.

- Da vam netko da tisuću eura u Veneciji potrošili bi ih u dva sata, a u Dubrovniku jednostavno nemate gdje potrošiti toliko novca, imajući na umu da ste stanovnik jednog Berlina, Pariza, New Yorka ili Londona – naveo je Jerković braneći stav kako gosti s kruzera nisu jedini odgovorni za gužve kako se to često u javnosti zna provlačiti. Takav stav smatra on bezobrazno je paušalan te dodaje kako je potrebno detaljno istražiti uzroke gužvi.

Također smatra da se ovaj problem zna i može, ali ne želi riješiti.

- Za svaku bolest prvo treba dati dijagnozu, odnosno ispitati je li uopće problem postoji. Nakon toga, ako treba, nije teško pronaći lijek. Dijagnozu tko, kako i kada stvara gužve u Gradu nismo nikada ozbiljno istražili pa bolest „liječimo“ napamet kako kome odgovara ili pada na pamet – govori Neven Jerković.

Jerković raspolaže podacima koji pokazuju kako je prije nekoliko godina najveća gužva bila u kasnim prijepodnevnim satima, dok su prema najnovijim istraživanjima danas gužve najveće u kasnim večernjim satima kada kruzeraša zapravo nema. Inače, riječ je o istraživanja migracija domicilnog stanovništva i posjetitelja, koje u Gradu sustavno dugi niz godina radi dr. Antonije Đukić.

- Podatak ukazuje kako se stalno mijenjaju migracijske navike ljudi, ne samo domicilnog stanovništva nego i gostiju, ali i kako ne znamo koristiti dosadašnja neprocjenjiva stručna istraživanja. Nismo ništa riješili, gužve su jednake ili čak i veće, a mi imamo 350 tisuća gostiju s brodova na kružnim putovanjima manje nego što smo ih imali prije četiri godine - dodaje on te kao najveći problem smatra nerado dočekivanje gostiju s kruzera od strane dijela Dubrovčana što prema njegovim riječima stvara „negativne silnice“.

„Nekorektni smo prema ruci koja nam kruh daje“

- Malo tko putuju tamo gdje nije dobrodošao. Pojedinci se olako razbacuju ružnim kritikama na račun putnika s brodova na kružnim putovanjima, a olako zaboravljaju kako su bili teški počeci u tom poslu. Čak 170 godina bavimo se time, imamo veliku pomorsku tradiciju i duboku povijest – navodi Jerković i prisjeća se kako je to bilo 1953. godine kada je došao OSLOFJORD, prvi inozemni putnički brod u Dubrovnik koji je na neki način „probijao led“ i izolaciju ratom napaćenog dubrovačkog kraja.

Naravno, i prije toga su stizali putnički krstaši, navodi on, ali bilo ih je znatno manje nego danas, pa se tako već početkom 1960.-ih godina Dubrovnik uhodao i bio među jačim lukama Mediterana.

- Imali smo vlastitu brodarsku kompaniju... Jadrolinija je tada imala sedam brodova za kružna putovanja, imali smo agenciju koja je prodavala aranžmane, brodove smo gradili u našim brodogradilištima, imali smo svoju posadu, hranu, naftu... Ovo danas je na neki način „sakupljanje mrvica“. Ranije je sve bilo u našim rukama, a danas nemamo niti jedan brod pod hrvatskom zastavom – govori Neven Jerković kojega od svega naviše žalosti napuštanje ove profitabilne gospodarske grane.

- Nekorektni smo prema ruci koja nam kruh daje. Kada je nakon Domovinskog rata prvi brod, grčka LA PERLA, došao u Dubrovnik dočekan je kao „spasitelj“ i to je trajalo sve dok se nismo najeli kruha. Brzo se zaboravilo kako je Dubrovnik bio spaljen i u svijetu asocirao na ratna stradanja, dok danas glumi bogatstvo – naglašava Jerković te dodaje kako Dubrovnik ima nedovoljno razvijen potencijal koji se mora, kao i sve drugo uspješno u životu, razvijati nauštrb vlastitog komoditeta.

„Ljudima koji žive od rente većinom smetaju kruzeri“

Mišljenja je –„ako se želi bolje zarađivati i luksuznije živjeti, to zahtjeva određenu žrtvu.“ Nije moguće, smatra ovaj dugogodišnji turistički djelatnik, šetati praznim Stradunom, a da „novci padaju s neba“ ili pak sjedeći na Stradunu u podne uz kavu pitati se „tko to može platiti?“.

- Tako ne razmišlja onaj koji je marljivo naučio raditi cijeli život. Ljudima koji većinom žive od rente smetaju gužve na Stradunu – kritički govori Jerković te dodaje kako je u Dubrovniku stvoren jedna poseban sloj ljudi koji ne žive od rada. Upravo takvi, prema njegovom mišljenju, vole ići praznim Stradunom jer su im primanja velika i konstantna, no smatra kako tako ne razmišljaju oni ljudi koji naporno rade, zapošljavaju, plaćaju poreze i pune državne fondove.

Jerkoviću se čini kako bi neki Dubrovčani jednim potezom izbrisali kruzere i goste koji imaju po tisuću eura u džepu dok bi na primjer s druge strane, navodi on, prihvatili izletnike koji imaju daleko manje novca. Jerković naglašava kako je namjerno spomenuo novce jer se u zadnje vrijeme svi vode samo tom logikom, no prema njegovom mišljenju takav stav je izrazito negativan.

- Gost je gost i ako smo se odlučili baviti prihvatom gostiju onda je svaki dobronamjerni posjetitelj dobrodošao. Gost je „institucija“ za svakog tko radi u turizmu. Nepoštivanjem osnovnih turističkih postulata, bolje bi bilo da se ostavimo ovoga posla i počnemo na Srđu graditi željezare i rafinerije. Nije ni to neka društvena hereza. Od nečega se mora živjeti – zaključio je za Portal Oko dugogodišnji turistički djelatnik Neven Jerković.

Komentiraj članak

Facebook komentari