Masovni turizam

Nema više jeftinog ljetnog odmora u Hrvatskoj

Masovni turizam u tri mjeseca sigurno nije dugoročno rješenje za Hrvatsku. Dulja sezona i cjelogodišnji turizam, gdje je on moguć, utjecat će i na kvalitetu i sigurnost kadrova.

Krajem rujna u Zagrebu će se održati drugo izdanje konferencije gotovo kontroverznog "Može li hrvatski turizam 365?", gdje se očekuje nastavak lanjske, vrlo konkretne rasprave o ključnim uvjetima za cjelogodišnji turizam, od zajedništva u destinacijama, kreiranju novih proizvoda, kvaliteti ponude i usluge, piše Poslovni dnevnik.

To je bio povod za razgovor s Ivanom Kolar, organizatoricom konferencije koja je lani nakon bogate menadžerske karijere pokrenula vlastitu tvrtku Julius Rose za savjetovanje u poslovanju, a cjelogodišnji turizam svakako je jedan od najvećih izazova u poslovanju turističkog sektora u Hrvatskoj. 

Što očekujete od drugog izdanja konferencije, po čemu će se razlikovati od lanjskog?
Prva konferencija otvorila je mnoga pitanja vezana uz naše potencijale i mogućnosti, a ove godine ući ćemo dublje u problematiku i razmatranje osnovnih preduvjeta za cjelogodišnji turizam. Cilj nam je predstaviti i razgovarati o potencijalima domaćeg turizma za cjelogodišnje poslovanje, mogućnostima, pozitivnim praksama i ponajviše rješenjima za produženje sezone na obali i pokretanje razvoja turizma u kontinentalnom dijelu države. Konferencija će kroz predavanja, primjere uspješne prakse i panel rasprave vrhunskih domaćih i regionalnih stručnjaka iz Austrije, Slovenije, Mađarske, Portugala i BiH ponuditi nova znanja i ideje malim i srednjim subjektima, poduzetnicima i obrtima, ali i motivaciju velikim turističkim subjektima, te potaknuti njihov razvoj, uključivanje u turizam na neke nove načine, nove investicijske korake te realizaciju brojnih konkurentskih prednosti, o čemu ovisi i razvoj cjelogodišnjeg turizma.   

Možemo li biti zadovoljni dosadašnjom dinamikom proširenja turističke godine?
Sve više se aktualizira problematika, ili bolje reći izazov, produženja sezone, no to još ne znači da imamo cjelogodišnje poslovanje. Pojedine destinacije su prepoznale potencijal dužeg rada i dobri su primjeri koji pokazuju da je to moguće i u Hrvatskoj, no još je veliki posao ispred svih nas koji to želimo do ostvarenja cjelogodišnjeg turizma. Potencijal je izrazito velik, a susjedne zemlje pokazuju nam svojim primjerom da je turizam 365 ostvariv te da je visoki turistički rezultat moguće ostvariti u cjelogodišnjem poslovanju, a ponajviše održivost.  

Zašto do sad nije došlo do značajnijih rezultata, koji su konkretni razlozi?
Vjerujem da je najveći razlog u nedovoljnim aktivnostima i nedostatku inicijative za ozbiljan razvoj pred i po sezone i cjelogodišnjeg turizma, bez jasnog cilja želimo li to i kako to ostvariti. Ako se odlučimo da želimo raditi na značajnom jačanju poslovanja u preostalim mjesecima te posebno u kontinentalnom dijelu Hrvatske, morat ćemo strateški pristupiti tome i upravljati potreban razvoj i promjene. Ljetna sezona je uvijek odlična i relativno lako su dostupni rezultati koji većinu zadovoljavaju, a za više u nekom drugom dijelu godine potrebno je značajno ulaganje, prvenstveno u vidu rada. Pretpostavljam da su mnogi zadovoljni sa svojih radom od nekoliko mjeseci i da nedostaje želje i motivacije  za cjelogodišnji turizam. Za cjelogodišnji turizam treba puno više rada i drugačiji pristup nego za ljetni ili turizam 'sunca i mora', i sigurno je da u početku treba računati i na manje prihode u onim drugim dijelovima godine. No, ako to sve prati podizanje kvalitete ponude i usluge, razvoj novih proizvoda koji ne trebaju nužno more te otvorenost hotela i drugog smještaja, kao i pratećih sadržaja u destinaciji, dobar rezultat dugoročno sigurno neće izostati. 

Je li odgovornost na lokalnoj zajednici ili centralnoj državi, jeste li zadovoljni provedbom strategije turizma?
Odgovornost je na svima uključenima u turistički proces. Potrebna je suradnja politike, poduzetnika i stanovnika i na lokalnim i na državnoj razini, kao i odlučnost i ustrajnost te pogotovo kreativnost i originalnost. Turizam treba razvijati u zajedništvu i na smjer razvoja mora utjecati i država odozgora svojom vizijom, strateškim poticanjem razvoja gdje je on slabiji, pogotovo u kontinentalnim regijama, te usmjeravanjem općeg razvoja i poduzetnici i velike kompanije odozdola inicijativom za razvoj svojih proizvoda i podizanje kvalitete te željom za produljenjem sezone. Jer dugoročno samo će duža sezona omogućiti daljnji rast destinacija i dizanje prihoda. Masovni turizam u tri mjeseca sigurno nije dugoročno rješenje za Hrvatsku. Dulja sezona i cjelogodišnji turizam, gdje je on moguć, utjecat će i na kvalitetu i sigurnost kadrova i na kvalitetu usluge te osigurava održivost. Ljude treba animirati, educirati i poticati, te s turizmom povezati i druge djelatnosti poput poljoprivrede, proizvodnje  i promet.

Baza hrvatskog turizma i dalje je privatni smještaj, koji se širi daleko brže od hotelskog, što to znači za koncept 365?
Ovisno s koje strane se gleda. To je za turizam 365 dobro, jer mali iznajmljivači i mali privatni hoteli mogu vrlo lako i vrlo brzo prilagoditi svoje poslovanje na duži period u godini. Mogu se vrlo brzo povezati i umrežiti u primjerice ozbiljnije difuzne hotele s višom kvalitetom usluge i novim zajedničkim sadržajima. Mogu se povezati s ponuđačima drugih usluga u turizmu i stvoriti vrlo zanimljive pakete usluga, kreirati nove motive za dolazak u destinaciju u nekom drugom dijelu godine i ponuditi autentičnost destinacije puno lakše od velikih sustava. S druge strane, nekako mi se čini da kod njih postoji najmanja motivacija za duži period poslovanja.  

300 sudionika

imalo je prvo izdanje konferencije Može li hrvatski turizam 365?

Može li 365 bez većeg broja hotela?
Turizam 365 može se realizirati onako kako se zamisli i realizirati ako se želi, no ne vidim razloga zašto bi moralo bez većeg broja hotela? U Hrvatskoj ima dovoljno hotela koji su spremni za cjelogodišnje poslovanje u smislu infrastrukture, no nedostaju im proizvodi kojima bi se cjelogodišnji turizam ostvario. Nije poanta forsirati 365 u svakoj destinaciji, već razvijati destinaciju u tom smjeru gdje postoje preduvjeti za to te gdje postoji želja. Za to je potrebno zajedništvo, jer nitko ne može odlučiti sam krenuti u to, već to mora biti cilj cijele destinacije. Na prvoj konferenciji razgovarali smo o tome tko mora biti inicijator promjena - hoteli, lokalna zajednica, država ili netko treći. To je gotovo nebitno, važno je da postoji želja za duljim poslovanjem, a onda je potrebno udružiti snage, razvijati svoje potencijale i prednosti, kreirati nove proizvode bazirane na baštini, kulturi, autentičnosti, prirodi, te osigurati dostupnost i povezanost. To može biti dobar put. 

Može li 365 bez turizma na kontinentu? 
Koncept 365 je moguć na mnogim lokacijama i destinacijama na Jadranu, čak i na otocima, no potrebno je stvarati destinaciju koja može ponuditi sadržaje koji će biti zanimljivi tijekom većeg broja mjeseci ili i tijekom čitave godine. Turisti sve više putuju tijekom cijele godine, a ne samo ljeti. Postoje destinacije koje su svojim aktivnostima i razvojem proizvoda pokazale da destinacija može biti atraktivna tijekom 365, poput Zagreba, Splita, cijela Istra je tu, Zagorje, Međimurje i drugi. Smatram da bi bilo vrlo zanimljivo ozbiljnije povezati kontinent i obalu te ponuditi gostima usluge i izlete u kontinentalnu zelenu Hrvatsku dok su na odmoru na Jadranu, s obzirom da je kod nas sve tako blizu. Možda bi se tako lakše odlučili posjetiti Hrvatsku još jednom u istoj godini, ali u nekom drugom periodu. 

Što na moru po zimi? Nisu li jadranske destinacije predodređene za ljetni turizam?
Ne nužno. Split je divan svih 12 mjeseci u godini. Istra također, Dubrovnik, Lošinj, i mnoge druge destinacije. Puno je proizvoda koji se mogu organizirati i ponuditi na moru, ako ne svih 12 mjeseci, onda barem tijekom većeg dijela godine - wellnes i razni oblici zdravstvenog turizma, sport, avanturističke aktivnosti, ribolov, škole u prirodi za velike i male, važno je i povezivanje sa zaleđem, naša zemlja je toliko raznolika, a mi nudimo tek mali dio tih potencijala. Veseli me da su neke destinacije ipak krenule u te, nama još neistražene vode cjelogodišnjeg turizma, a neki su shvatili da je potrebno prvo takvu ponudu i predstaviti, i to gostima dok su još na ljetnom odmoru. Na primjer TZ grada Paga odnedavno reklamira svoju ponudu prvi puta bez plaža i s aktivnostima u zimskim jaknama - Moonlight cycling, to je stvarno veliki pomak. Nažalost, još uvijek nas percipiraju kao zemlju za jeftini ljetni odmor, iako to Hrvatska više nije, posebno nakon svih realiziranih investicija u posljednjih nekoliko godina. No, na tu percepciju moramo značajno utjecati strateški osmišljenom promidžbom koja počinje dok su gosti još u Hrvatskoj. Jer, upravo ti koji ljetuju kod nas, koji znaju doći do Hrvatske, sviđa im se tu, prvo su tržište kojem trebamo ponuditi boravak u Hrvatskoj u nekom drugom dijelu godine i pozvati ih da se vrate, čak i prije sljedećeg ljeta. 

S kojim zemljama se možemo uspoređivati ili se ugledati u razvoju cjelogodišnjeg turizma? što imaju Slovenci i Austrijanci a mi nemamo?
Obrnuto je, oni nemaju to što mi imamo, pa su prisiljeni razvijati ono što imaju, a to je kontinent, gradovi, šume, zdravlje, sport, odmor, baština, priroda. Mi imamo prekrasno more koje je magnet sam po sebi za turizam, no upravo zbog toga smo zanemarili turistički razvoj preostalog dijela zemlja i razvoj ponude u preostalom dijelu godine. Slovenija je realizirala vrhunske rezultate u predstavljanju svoje zemlje , a onda i na terenu bazirajući se na prirodi, zdravlju, održivosti i izvrsnosti, upravo proizvodima koji su trend i u porastu u svjetskom turizmu. Austrija se već prije puno godina odlučila da neće podržavati razvoj objekata i destinacije koje ne posluju tijekom svih 12 mjeseci. Danas oni na poznatim skijalištima ostvaruju najbolje rezultate upravo u ljetnim mjesecima u kojima su razvili proizvode vezane uz sport, prirodu i zdravlje. Iz njihovim primjera zasigurno možemo naučiti puno.

Potencijali na kontinentu

Koja niša je najrazvijenija da 'potegne' kontinent?
Zdravstveni turizam, kulturni, sport, edukacija, avanturistički turizam, festivali, manifestacije, potencijali su ogromni. No, kontinent je većinom preslab za ozbiljnije aktivnosti i nužna ulaganja. Određena državna pomoć, sufinanciranje razvoja ključnih ponuda, pomoć u obliku edukacije i ciljnih savjetovanja sigurno bi unaprijedili situaciju i potaknuli uključivanje u turistički proces. Postoje destinacije koje su poput zelenih otoka, ali koje su svojom vizijom, ustrajnošću i kreativnošću značajno utjecale na razvoj ozbiljnih turističkih priča. Zagorje je odličan primjer za to, Varaždin i drugi. No za daljnji i brži razvoj te promidžbu stvorenog dobro bi došla određena pomoć i podrška. 

Komentiraj članak

Komentari