RIJEČ STRUČNJAKA

Naše su ceste među najsmrtonosnijima u Europi, evo i zašto...

Na hrvatskim je cestama prošle godine smrtno stradala čak 331 osoba, što je 7,8 posto više nego u 2016., kad je u prometnim nesrećama poginulo 307 osoba. Na prvi dan nove godine izgubljena su još četiri života u prometu.

Smrtnost na cestama u Hrvatskoj je 60 posto veća od prosjeka Europske unijeSigurnost cestovnog prometa, dakle, vozi u rikverc, premda je Hrvatska od 2000. u cestovnu infrastrukturu, razmjerno broju stanovnika i BDP-u, uložila najviše, ne samo u Europskoj uniji, nego u svijetu, naveo je prometni stručnjak Željko Marušić u tekstu objavljenom na blogu autodoktor.hr, piše Tportal.

Ako se uračuna odljev stanovništva, intenzivan proteklih godina, i to upravo prometno najaktivnijeg dijela, smrtnost je još veća.

U Europskoj uniji broj poginulih je oko 50 na milijun stanovnika, a Marušić je izračunao da po tome Hrvatska ima smrtnost na cestama kao zemlja s 80 milijuna stanovnika.

Opravdanje kako je tijekom 2017. bilo neusporedivo manje poginulih nego prije 10 ili 15 godina neutemeljeno je i promašeno, smatra Marušić, jer je drastično smanjenje smrtnosti na cestama europski i svjetski trend za koji su prvenstveno zaslužni sigurniji automobili, veći udio autocesta i viši standardi sigurnosti svih prometnica. Od 2005. do 2015. na europskim je cestama smrtnost smanjena 61,7 posto, a na hrvatskim 41,7 posto!

Marušić je naveo neke razloge vrlo lošeg stanja sigurnosti na našim cestama:

1. Prestar vozni park zbog nerazumno visokih davanja

Automobili na našim cestama uskoro će prosječno biti 14-godišnjaci.

2. Neučinkovito pravosuđe

Postoji niz slučajeva vozača koji i nakon desetaka brutalnih i pogibeljnih evidentiranih kršenja prometnih propisa imaju važeću vozačku dozvolu.

3. Nedovoljno oštre kazne za obijesne vozače

Najpogibeljnije prekršaje, poput prolaska kroz puno crveno svjetlo, pretjecanja preko dvije pune linije, brzine dvostruko veće od dozvoljene, upravljanja s više od 1,5 promila alkohola u krvi, vožnje u kontrasmjeru, trebalo bi kažnjavati poništavanjem vozačke dozvole. Istodobno treba osmisliti mjere za nagrađivanje vozača, smanjenjem godišnjih davanja, koji su pet i više godina bez prekršaja.

4. Nesigurne prometnice, pogibeljne zone izlijetanja

Hrvatska je neslavni rekorder u Europskoj uniji po udjelu nezaštićenih stabala, čeličnih i armirano-betonskih stupova, okomito postavljenih zidova i ostalih čvrstih masivnih objekata uz cestu te opasnih prometnica bez odgovarajuće zaštitne ograde. Usto je Hrvatska pri europskom dnu po udjelu kružnih tokova na prometnim križanjima.

5. Neučinkovit i manjkav nadzor prometa 

Premalo se koristi dostupna i razmjerno jeftina elektronička tehnologija. Integralni videonadzor svih bitnih prometnica višestruko je koristan jer bi se učinkovito disciplinirali najteži prekršitelji, a policija rasteretila.

6. Manjkavi i nelogični prometni propisi

Najveći je problem krajnje nestručno i neodgovorno definiranje zimske opreme. Nerazumnom kombinacijom manjkavog članka 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ne kažnjava se prekoračenje izvan naselja do 10 posto) i policijskom tolerancijom mjerenja od 10 posto na autocesti je realna dozvoljena brzina 155 km/h (160 po brzinomjeru).

7. Preskup prijevoz taksijem 

Jeftiniji taksi utjecat će na to da će biti manje pijanih, obijesnih i umornih na cestama. Mladež će se s provoda više vraćati taksijima, a manje automobilima onih koji se pod utjecajem opijata i drugih nedopuštenih supstanci iživljavaju na cesti i žele dokazivati obijesnom vožnjom. 

Poginuli na hrvatskim cestama

1979. .................. 1605 (crni rekord)
1990. ..................1360
2000. ..................  655 
2010. ..................  426
2014. ..................  308
2015. ..................  348
2016. ..................  307
2017. ..................  331


Komentiraj članak

Facebook komentari