Zaštita prirode

MORSKI PAS, VIOLINA, KUČAK, SKLAT SISAVAC Zanimljivosti o kritično ugroženim vrstama na Jadranu

Psina zmijozuba, Carcharias Taurus, pripada porodici zmijozupki.

Veliki je morski pas snažna vretenasta tijela, naraste u dužinu do barem 3,2 metara  i u masu do 159 kilograma. Iako mu je tijelo snažno, pliva sporo i aktivniji je noću. Da bi se održao na željenoj dubini, guta zrak na površini i zadržava ga u želudcu, te poput koštunjavih riba s plivaćim mjehurom može mirno lebdjeti u vodi. Hrani se uglavnom različitim koštunjavim ribama, hrskavičnjačama, a jede i rakove, glavonošce i manje morske sisavce. Pretežno je bentopalagijska i priobalna vrsta, vezana za područje loma valoma, uz pjeskovite i kamenite plaže, plitke zaljeve i grebene, te podvodne špilje i jarke, u dubionskom rasponu od 1 do 190 metara. Glavni uzrok ugroženosti u Jadranskom moru je slučajan ulov parangalom i različitim mrežama. Nepovoljne okolnosti kao što je spor rast, sporo obnavljanje i mala gustoća populacije, također su utjecale na njegov opstanak.

Druga kritično ugrožena vrsta je Violina, Dipturus batis, spada u porodicu ražovki. Naraste u dužinu do 2,8 metara, ali su mužjaci manji, i postignu masu do 97 kilograma. Tijelo je romboidno s konkavnim prednjim zubom. Jedna je od dviju jadranskih raža u kojih linija povučena od vrha rostrum do bočnih vrhova prsnih peraja nigdje ne dodiruje njihov prednji rub. Troma je i neaktivna riba. Manji primjerci voline hrane se pretežno rakovima i drugim bentonskim organizmima. Veći primjerci hrane se većom ribom, slično kao i druge raže. Živi na dnu, i podjednako se zadržava na muljevitim i pjeskovitim dnima, na dubinama od približno 70 do 370 metara, ali mnogo češće samo do 200 metara. Rasprostranjena je u gotovo čitavom Jadranskom moru, u kanalima i otvorenom moru. Veća je zastupljenos u istočnom nego u zapadnom dijelu Jadrana. Glavni uzrok ugroženosti ove raže je slučajan ulov pridnenom koćom i dubinskim parangalom, a rijetko i nekim drugim ribolovnim alatima. Ugrožava je i degradacija staništa i sužavanje životnog prostora zbog ribolova. Opadanje gustoće populacije, dodatno i znatno pridonose neke biološke osobine vrste, kao slaba reproduktivna moć i sporo obnjavljanje populacije, visoka smrtnost mladunčadi, spori rast i mala gustoća naselja.

Morski psi Kučak, Isurus oxyrinchus i Kučina, Lamna nasus pripadaju porodici kučina, tijelo im je snažno, vretenasto i osrednje vitko. Kučak može narasti do četiri metra dužine i mase oko 500 kilograma, a Kučina do 3,5 metara i mase do 230 kilograma.. Najveći primjerak Kučka u Jadranu, ulovljen je 1882. godine kod Novalje i vjerojatno je najbrži i najokretniji morski pas na svijetu, vrlo je aktivan, a kadikad iskače i iz vode. Obje vrste hrane se pretežno različitom ribom, uključujući i druge vrste morskih pasa, morskim kornjačama, glavonošcima, a i većim primjercima i manjim vrstama kitova. Kučka je moguće susresti uz podmorske grebene. Zalazi i do 700 metara dubine, ali najčešće samo do 150 metara. U 19. stoljeću bio je čest u istočnom Jadranu, a danas se smatra rijetkim. Kučak voli hladnije more i zadržava se na dubinama između 1 000 i 1 700 metara, ali najčešće između 200 i 700 metara. Nepovoljni učinci na održavanje ovih vrsta su slabo obnavljanje, kasno postizanje spolne zrelosti, mala gustoća populacije kao i spor rast. Razlog njihove ugroženosti u Jadranu je slučajan ulov parangalom i različitim mrežama stajaćicama.

Sklat sisavac, Squatina squatina, pripada porodici sklatovki, prednji dio tijela mu je širok i špljošten. Može narasti do 2,5 metra i mase do 80 kilograma. Hrana mu se sastoji uglavnom od riba plosnatica, ali se hrani mekušcima i rakovima. Zadržava se na kontinentskoj podini, uglavnom između 50 i 150 metara. Moguće ga je i pronaći na većim dubinama. Ugrožen je intenzivnim pridnenim ribolovom i koćom i parangalom, ali i nekim mrežama stajačicama.  

Ana Visković, studentica Odjela za akvakulturu

Komentiraj članak

Komentari