Intervju

Modni dizajner Tomislav Bahorić: Osebujnost u prikazivanju kreacija koje osvajaju modne piste

Rijetko tko nije čuo za jednog od najboljih modnih dizajnera u Hrvatskoj, a on je modni dizajner, pravi profesionalac u svom poslu, Tomislav Bahorić! To je ime koje se u modnoj industriji veoma skromno i neprimjetno "ušuljalo" a osvojilo je mnogobrojne ljubiteljice i ljubitelje mode i osobe koje njeguju dobar stil diljem Hrvatske. Skroman je po karakteru, a osebujan u prikazivanju kreacija koje osvajaju modne piste i iznova oduševljavaju publiku novim presudnim modnim iznenađenjima. Originalnost mu nitko ne može ukrasti, a ljubav prema onom što radi očigledna je u svakom pogledu na njegov rad. Pročitajte što smo saznali u razgovoru s poznatim dizajnerom Tomislavom Bahorićem.

Prepoznatljivi modni opus je obilježje vaše obitelji kojoj je moda način i stil života, kako komentirate to?

Kad odrastaš u takvoj obitelji, to je sasvim  normalno. Jednostavno to s vremenom postaje dio svakodnevnice i dnevnog ritma. Doslovno sam rastao uz Charlie design, tako da mi je to sasvim uobičajeno; samim time i moj put se nastavio u tom smislu.

Koji je prvi odjevni predmet koji ste dizajnirali i kako je nastala vizija za tim?

Prvi odjevni predmet koji sam dizajnirao bio je maturalni rad- inspiracija na Zagrebačke parkove: Zeleni kombinezon sa detaljima od bršljana, i živom ribicom u akvariju oko vrata...Zelena boja, ekologija, očuvanje okoliša.

Kako izgleda svakodnevnica jednog poznatog dizajnera kao što se vi?

Jutarnji odlazak u studio i rad na svemu što treba, naravno da je period kad se stvara kolekcija puno zamorniji i zahtjevniji i tada provodim više vremena ondje, zatim odlazak do butika, odnosi s klijentima itd. U mirnijem periodu brinem se oko nabave materijala, proizvodnje pojedinih artikala... transporta odjeće u concept storeove gdje se odjeća Spirit by T.B. prodaje. Između ostalog prodaje se i u Dubrovniku u concept storeu Sign u hotelu Excelsior.

Koji spoj emocija nastupa prije samog izlaska na modnu pistu?

Jako je teško opisati jer je to  neprocjenjiv moment, spoj adrenalina, uzbuđenja, vrtlog emocija... Mislim da je to otprilike isto kod svakog dizajnera...

Koji je najintrigantniji muški odjevni predmet i zašto?

Kaput samim time jer je zimska kolekcija bez njega nezamisliva te predstavlja neki ključ od kojeg krećem pri izradi kolekcije. Njegova linija mi čini bazu i onda nadograđujem jednostavnijim komadima.

Kad je u pitanju muška moda- što je hit ove jeseni i zime?

Apsolutno oversized komadi u gornjem dijelu te slimy hlače u donjem. Za mene uvijek crna boja, nijanse sive, dosta pletenine te neizostavna bijela košulja možda nekog avangardnijeg kroja.

Što stvara najveći problem kod odijevanja muškaraca?

Moja odjeća je avangardna ali zapravo potpuno nosiva sa nekim malim individualnim pomakom, tako da je namijenjena osobama sa stilom koje cijene individualni pristup odijevanju.

Čime su muškarci najviše opterećeni kod odabira odjeće?

Vjerojatno funkcionalnošću; pristup je vjerujem drugačiji kod žena kad biraju odjeću, međutim dosta osoba suprotnog spola također sjajno kombinira moju odjeću i to me jako veseli. Zapravo u današnje vrijeme ne postoji neka oštra granica muška-ženska odjeća. Vrlo mi je bitno i to stalno napominjem da se u mojoj odjeći muškarci osjećaju muževno a žene ženstveno.

Koji odjevni predmet je must have kod muškaraca?

U nekom casual smislu dobre traperice i otkačene t-shirt majice sa zanimljivim printom, općenito dobar crni sako koji se lako kombinira na razne načine i zanimljiv accessoire kojim lako mijenjaš imidž.. Šal, kapa i slično.

Bitna razlika kod muške mode danas i prije je u čemu?

 U današnje vrijeme kad na tržištu toliko toga ima te je i dostupno i putem e-kupovine, apsolutno je stvorena mogučnost za pronalaskom svog stila. Kako postoji više linija, zapravo može svatko pronaći nešto za sebe.. Pritom mislim na novčani iznos ali i na stil. Samim time mislim da je puno jednostavnije odjenuti se nego nekad kad su postojale određene norme i pravila u odijevanju.

Jelena Hendić, foto: Privatna arhivA

Komentiraj članak

Komentari