ŽAN MAHNIČ

Mladi Slovenac bi ratovao s Hrvatskom, ali s čim?

Janšin pulen samoinicijativno je sazvao sastanak o 'mogućim sukobima s Hrvatskom' zbog Piranskog zaljeva.

Dok se Hrvatska bavi pločama, Slovenci rade punom parom. Nakon što su prošlog tjedna, 6. rujna zastupnici Državnoga zbora, članovi slovenskog Odbora za obranu održali svoju hitnu sjednicu i to o nabavi novih oklopnih vozila, predsjednik tog Odbora, Žan Mahnič, je za 14. rujna sazvao novu sjednicu i to na temu koja se tiče i Hrvatske, piše Obris.

Slovenci bi tako ovog četvrtka iza zatvorenih vrata trebali raspravljati o spremnosti slovenske vojske za moguće sukobe oko implementacije arbitražnog sporazuma. 

Na sjednici će biti i njihova ministrica obrane Andreja Katič, glavni vojni načelnik Andrej Osterman, te ured predsjednika, ured predsjednika Vlade, slovenska obavještajno-sigurnosna agencija te Obavještajno sigurnosna služba Ministarstva obrane Slovenije.

Sudeći prema prvim reakcijama, Mahnič, inače član Janšinog SDS-a je sjednicu sazvao na svoju ruku, pa su ga analitičari optužili da slovensku vojsku koristi za političke manipulacije. Također su ga optužili da djeluje zlonamjerno i huškački.

Slovenski premijer Miro Cerar pozvao ga je da otkaže sjednicu u četvrtak, a Mahnič mu je odgovorio preko Twittera. "Ne čudi me da bivši jugo oficiri ne razumiju ulogu parlamentarnog odbora za obranu u demokraciji. Da ne razumije ustavni pravnik Miro Cerar - to me šokira."

Predsjednik Borut Pahor je poslao poruku koja između redaka znači "ne bih se štel mešati" te naveo da je sazivanje sjednice u nadležnosti Odbora.

Žan Mahnič je inače pomalo incidentan slovenski političar, rođen 1990. godine. Često se na društvenim mrežama obračunava s onima koji mu nisu naklonjeni, a u siječnju ove godine bio je u slovenskom izaslanstvu u SAD-u povodom inauguracije Donalda Trumpa.

Mahnič će ostati upamćen i po širenju histerije u jeku migrantske krize kada je izjavio da je Slovenija glavni koridor na putu islamskih ekstremista iz Beča prema BiH i dalje prema Siriji. Mahnič je naveo kako su džihadisti u Sloveniji zakupili stanove u kojima bi prespavali na putu prema Siriji. Također je govorio da se u Sloveniji obavlja regrutacija islamista.

No, vratimo se na njegovu sjednicu. Pitanje je s čim bi to Slovenci krenuli 'u rat s Hrvatskom'. Nije ovo prvi put da Slovenci spominju oružje zbog Piranskog zaljeva. Među prvima se u lipnju ove godine javio Dimitrij Rupel, bivši šef slovenske diplomacije.

On je kad se donosila odluka o Piranskom zaljevu izjavio da Slovenija u zaljev mora poslati vojni brod Triglav i kupiti još nekoliko novih vojnih brodova, koji bi trebali "braniti slovenske teritorijalne vode".

Međutim, nije jasno zašto bi država s dva ratna broda, Ankaran i Triglav, ulazila u bilo kakvo nadmetanje s državom koja ima višestruko veću mornaricu. Počnimo s nekim konkretnim brojkama.

Triglav je patrolni brod ruske proizvodnje kojeg su dobili na račun starog dugovanja.  Projekt 10412, kako je naziv te klase brodova, namijenjeni su za patroliranje priobalnim područjem, a sukladno tome su i naoružani.

Triglav ima AK630m sustav za obranu koji se sastoji od šest cijevi kalibra 30 milimetara i najsličniji je američkom Vulcanu. Primarna namjena sustava je uništavanje nadolazećih protubrodskih projektila, a može se koristiti i za napade na neke druge ciljeve. Na brodu se redovito nalazi i 16 ručnih lansera raketa Igla dometa nešto više od pet kilometara.

Ankaran je izgrađen u Izraelu, a bio je prvi ratni brod u Sloveniji nakon isteka embarga na uvoz oružja po završetku Domovinskog rata.

S druge strane, hrvatska ratna mornarica raspolaže s četiri raketne topovnjače naoružane daleko moćnijim Saab Bofors sustavima RBS15 dometa devedesetak kilometara. Osim svog dometa, RBS15 poseban je i po tome što koristi sea-skimming putanju leta tek nekoliko metara iznad morske površine.  

Spada u fire-and-forget sustave gdje nije potrebno dodatno navođenje projektila nakon lansiranja. Hrvatska mornarica ima i četiri patrolna broda i sva četiri su veća i bolje opremljena od Ankarana.  

Nekad ugledni slovenski političar i čovjek koji je kao ministar vanjskih poslova predvodio napore za međunarodno priznanje Slovenije već dulji niz godina ispaljuje razne provokacije na račun Hrvatske, a ostat će zapamćena i izjava iz 2007. kada je za slovenske medije rekao: "Hrvatska više treba nas nego mi nju jer Slovenija, među ostalim, odlučuje o hrvatskoj budućnosti kao članica Europske Unije".  

Naravno, ovakve razmirice nisu pretjerano neuobičajene među nominalnim saveznicima. Grčka i Turska u Egejskom moru redovito upadaju jedni drugima u zračni prostor ili teritorijalne vode, piše express.hr.

Komentiraj članak

Facebook komentari