Ravnatelj JU Rezervat Lokrum

MARIO TEVŠIĆ: Hrvatska politika opterećena je strastima, a ja sam premlad navikao na napade

Mariu Tevšiću ovo je treća godina na čelu Javne ustanove Rezervat Lokrum. Riječ je o godinama mladom, ali itekako iskusnom i istaknutom dubrovačkom HNS-ovcu koji je ujedno i jedan od najstarijih suradnika gradonačelnika Andra Vlahušića.

Upravo posljednjih godina Lokrum je sve češća tema interesa javnosti, što zbog izrazitog uspjeha u poslovanju koji bilježi veliki broj posjećenosti, ali i priče o navodnoj komercijalizaciji otoka. Tevšić kritike odbacuje te je izrazito ponosan što u lokrumskim ljepotama uživa veliki broj turista, a posebno ističe podatak kako se broj posjeta Dubrovčana povećao za 500 do 600 posto.

O samom smjeru prema kojemu "plovi" ovaj otok Mario Tevšić više je rekao u razgovoru za Portal Oko, dotaknuvši se i brojnih drugih tema poput samih početaka svoje političke karijere te odnosa s gradonačelnikom Vlahušićem.

Kako ste ušli u politiku?

- Još sam kao dijete vijesti gledao jednako zainteresirano kao i crtiće, a inače sam politolog po struci što dokazuje činjenicu da nisam slučajno u političkom svijetu. Sve to ukazivalo je na veći interes, a kasnije i angažman u politici koji sam konkretno iskazao nakon što sam upoznao gradonačelnika Vlahušića u početku njegove prve kampanje za čelno mjesto Grada Dubrovnika.

Kako se to onda sve skupa odigralo?

- Upoznali smo se u autobusu tako što je sjeo kraj mene te smo razgovarali dva sata. Tada sam završavao diplomski rad na studiju i on me je pozvao da mu se javim poslije toga. Tako je sve počelo i ubrzo sam radio u Uredu gradonačelnika kao savjetnik. Iz perspektive mladog čovjeka koji je nakon fakulteta tek izašao na tržište rada to je bilo „vatreno krštenje“ posebno kada se sagleda kontekst vremena jer je to bio njegov prvi mandat. Zbilja je bilo jako izazovno raditi tako kompliciran posao koji je iziskivao puno vremena i prilagodbe na sve moguće uvjete koji u političkom svijetu vladaju.

Je li politika uvijek bila posebna težnja? Gdje bi bili da niste počeli raditi u Uredu gradonačelnika?

- Ne nužno, posebno u Hrvatskoj jer se tada bilo lako razočarati u politiku, a to su bile godine mog formiranja i odrastanja. Da sam imao priliku raditi nešto drugo mislim da ne bih uopće živio u Dubrovniku, a čak sam razmišljao o odlasku u Ameriku. Većina mojih kolega je ostala u Zagrebu i tamo se lijepo zaposlila, ali meni to nije bila opcija jer prvenstveno nisam vidio perspektivu privatnog života. Zagreb nisam nikad doživljavao kao mjesto gdje bih mogao biti sretan.

"MLADE NE TREBA STAVLJATI U DOBNA OGRANIČENJA"

I tako ste se odlučili za politiku kao prostor gdje čovjek može nešto konkretno mijenjati?

- Jedini iskren način ulaska u politiku treba biti da čovjek sam sebi da povjerenje i vjeruje kako će one stvari koje odluči učiniti biti ispravno napravljene. Uključiti se znači doprinositi zajednici donošenjem odluka i preuzimanjem odgovornosti bolje nego što bi to radio netko drugi. U tom smislu svaki je angažman u politici način da djelujete dobro za veliki broj ljudi. Moj motiv, kada sam se krenuo baviti politikom, bio je prvenstveno da ne iznevjerim samog sebe u vrijednosnom smislu.

Imate li ambicije nekad u budućnosti postati dubrovački gradonačelnik? U jednom intervju, prije šest godina, ste rekli da biste voljeli biti gradonačelnik.

- Iako nisam čovjek kojeg vode ambicije, još uvijek mislim to što sam mislio prije šest godina. Vjerujem da bih radio pošteno, dobro i hrabro te bih da davao sve od sebe.

Posao gradonačelnika nije jednostavan što ste se i sami uvjerili kroz rad u Uredu pa je li u tom kontekstu za 25-ogodišnjaka izrečena konstatacija bila malo mladenački nadobudna?

- Odabrati život izvršnog političara znači odabrati niz privatnih problema jer čovjek bira život potpune izloženosti, a danas s 31 godinom, za razliku od tadašnjih 25 ipak nisam siguran da je to ispravno. To je svakako rizik za zdravlje i obiteljski život. Nekad je čovjek spreman birati teže puteve u životu, a nekad nije. Nije lako biti političar jer čovjek koji se odluči za takav put odlučio se za život pod lupom javnosti sa svim mogućim pritiscima.

Stječe se dojam da sad ipak ne biste bili gradonačelnik.

- Volio bih biti gradonačelnik, ali ne u kratkoročnom periodu mada mislim da mladi ljudi ne trebaju imati ograničenja te samim tim da se smatra neprimjerenim s 25 godina reći da imam želju postati gradonačelnik. Ovo je 21. stoljeće i iskustvo nije više vrijedna kategorija koja je prije bila najvažnija. Onaj tko nema iskustvo 80-ih i 90-ih ne gubi ništa i mislim da stavljanje mladih u dobna ograničenja je odlika prošlog društva. Ovo su vremena kada ljudi u svojim dvadesetim stvaraju ogromna poslovna carstva, a prije to nije bilo moguće.

"NAJVAŽNIJE JE DONOSITI ODLUKE I PREUZIMATI ODGOVORNOST"

Danas ste ravnatelj Javne ustanove Rezervat Lokrum. Možete li usporediti prijašnji posao u gradskoj upravi s ovim novim?

- Novi posao mi je bio šok u početku jer sam bio među najmlađim što je posebno naporno u kontekstu stvaranju autoriteta. Svako je bio izazov, ali sam se uspio izboriti i dokazati neagresivnim pristupom. Putem suradnje stvorili smo odnos uzajamnog poštovanja i povjerenja.

Je li to bio veliki izazov i velika odgovornost?

- Odgovornost ujedno nosi i slobodu jer u ovom slučaju imam konkretan resurs za upravljanje. Donošenja odluka se ne bojim i to je jedna od vrijednih stvari koje sam naučio u Uredu gradonačelnika. Donositi odluke i preuzimati odgovornost. Nervira me kada netko oklijeva donijeti odluku jer to je zapravo jedino što trebate raditi. Potrebno je upravljati, a ne prepuštati da voda nosi nežive stvari.

Politika nosi i negativne strane. Prije mjesec dana, u Mokošici na malonogometnom igralištu, nastali su uvredljivi grafiti protiv dubrovačkih HNS-ovaca koji su taj dan trebali igrati, a među njima ste bili i vi.

- U Hrvatskoj je inače politika opterećena strastima, ali u ovom slučaju grafit je bio izdvojen incident potaknut osobnim razlozima. Ružno je da se stvaraju osobni stavovi na temelju tuđih svađa. Dubrovnik nema toliko ideoloških sukobljavanja, postoje samo neke osobne netrpeljivosti.

Jesu li vas osobno povrijedili budući da ste nakon incidenta napisali prilično emotivan status na Facebooku? Naime, počinitelje ste nazvali „šljamom“ koji nikad neće postati osobe put vas i članova vaše obitelji.

- Nije me posebno osobno pogodilo, a status sam napisao rugajući se besmislu tog grafita. Ismijavao sam se ideji da netko mojih godina može biti Udbaš kako je pisalo na grafitu. Dijeljenje ljudi mojih godina po liniji Jugoslavena jednostavno je glupo.

I kako ste igrali taj dan?

- Loše. Nakon grafita, dobar dio mlađih momaka koji su se prijavili igrati s nama nisu došli i možda smo zato izgubili. Na takve napade i slične medijske hajke premlad sam se navikao i oguglao. Ne volim da me uči pameti netko tko me ne može ničemu naučiti.

"HDZ-OVCI SU ESENCIJALNO KORUPTIVNI, A SRĐEVCI NESPOSOBNI"

Politička sukobljavanja u Hrvatskoj su česta. Kakvo mišljenje imate o bivšoj vladi Mosta i HDZ-a?

- Pokazali su se izrazito nesposobnim. Vlada im nije pala zato što je Karamarko uhvaćen u korupcijskoj aferi već općenito nisu funkcionirali jer nisu donosili odluke. HDZ-ovci su esencijalno koruptivna stranka što je ključ njihove nesposobnosti, a Most bi bio na vlasti i ne donosio odluke.

Jesu li dubrovački HDZ-ovci i Srđ je Grad sposobni biti konstruktivna oporba gradonačelniku Vlahušiću ili čisto oponiraju bez velikog smisla?

- Imaju većinu u Gradskom vijeću, a odlučili su biti oporba što samo po sebi govori o njihovoj nespremnosti i nesigurnosti kada imaju mogućnost biti na vlasti i donositi odluke, a ne samo kritizirati i osporavati ono što radi netko drugi. U svojoj sebičnosti sami su sebi oduzeli mogućnost za stvaranjem politika pa su odlučili samo kritizirati tuđe. Gradonačelnik će na idućim lokalnim izborima 2017. godine usprkos njihovim miniranima i podmetanjima nastaviti raditi projekte i dobre stvari za građane.

Kao mladi političar upravljate javnim dobrom. Koliko vam ostane vremena za bavljenjem politikom?

- Upravljanje javnim dobrom samo po sebi je politička karijera. Činjenica da je meni povjereno upravljati konkretno Lokrumom je politički čin i moja pozicija potvrđuje moju političku karijeru. Pati li moja stranačka karijera to ne znam, ali u svakom slučaju mi je prioritet ono zbog čega mi građani daju plaću. Ako se ja na tom mjestu dokažem i ostvarim izvjestan ugled stranka će od mene imati više koristi nego da sam sudjelovalo na raznim stranačkim okupljanjima.

Budući da ste ravnatelj JU Rezervat Lokrum koliko često posjećujete otok?

- Ne idem svaki dan, ljeti prosječno tri do četiri puta tjedno, a zimi bih izgubio cijeli dan da idem. Imam dovoljno administrativnog posla na kopnu pa ne stignem. Stvari same po sebi dobro funkcioniraju i nema potrebe da ljudima stojim za vratom. U ovih nekoliko godina uvjerio sam se da dobro rade svoj posao.

Kakva vas sjećanja na Lokrum vežu iz perioda djetinjstva i rane mladosti?

- Vjerojatno kao i većini, a to je sjećanje na srednjoškolske ljubavi, šetnje i romantiku... Bila nam je velika stvar organizirati se i poći na Lokrum.

Je li u spomen tomu na Lokrumu predstavljen projekt Staza poljubaca?

- Staza poljubaca ima za cilj promovirati one dijelove koji nisu dobro posjećeni, ali i na neki način propagirati romantiku. Odabrali smo deset punktova na otoku koji simboliziraju ljubav te povezali skladnom pričom osmišljenom kako bi upoznali posjetitelje s predivnim dijelovima otoka i njegovim zanimljivostima.

Možda priča o ljubavi i romantici prevlada pa se prestane isticati kako je Lokrum ukleti otok mračne prošlosti.

- Nema romantike bez malo horora, a još nas je i Shakespeare tomu naučio. Lokrum je mjesto na kojem se morate osjećati malo romantično i to nema toliko veze s pričom o ukletom mjestu.

VELIKA BIORAZNOLIKOST OTOKA LOKRUMA

Jako dobro stojite financijski. Plod je to točno čega?

- Stojimo odlično. Imamo jako dobre rezultate iako ja volim konzervativni pristup planiranju pa svaku godinu predviđam na istim ili malo većim osnovama. Lanjski rast koji je bio oko 20 posto bio je upravo plod činjenice da smo Dubrovčanima omogućili besplatan dolazak i tako im stvorili naviku, potaknuli da međusobno pričaju o Lokrumu i sugeriraju turistima da tamo idu. Aktivniji smo i u marketinškom smislu, treći razlog je Game of Thrones, a četvrti rast cijelog Dubrovnika.

Ima li Lokrum dugoročnu strategiji i plan razvoja?

- Vizija nam je da Lokrum bude vrhunska turistička atrakcija i istovremeno javni prostor Dubrovčana te da se emancipira kao prostor znanstvenog i stručnog djelovanja zaštite prirode. To je u prošlosti najviše nedostajalo, a formirali smo i stručnu službu koja se polako počinje baviti time. Ove godine smo napravilo četiri do pet znanstvenih istraživanja kojih dugo nije bilo. Danas gradimo jednu osnovu za znanstvenu spoznaju i pametnije upravljanje prirodnim resursima i ekosustavom Lokruma.

Je li zbog težnji da Lokrum bude vrhunska turistička destinacija zanemarena primarna djelatnost javne ustanove u očuvanju prirode?

- To jedno bez drugog ne ide. Ako je priroda dobra i očuvana, ona sama po sebi privlači ljude. Sve to se događa u neposrednoj blizini Dubrovnika koji je ogroman turistički centar. Što je veća gužva na Stradunu postoji veća potreba ljudi da idu u šumu koja im je 600 metara blizu.

Koliko utječe velika prisutnost ljudi na ekosustav?

- Slična pitanja se postavljaju Brijunima, Plitvicama, Parku prirode Medvednica... Potrebno je napraviti stručne znanstvene podloge i istraživanja utječe li veliki broj ljudi na bilo koju životinjsku i biljnu vrstu. Koliko smo ovih godina istraživali nismo primijetili neke ozbiljnije probleme. Upravo istraživanje šišmiša, koje se uzima relevantnim za očuvanje bioraznolikosti, pokazalo je da imamo devet vrsta šišmiša što ukazuje na veliku bioraznolikost. S druge strane, Lokrum se zimi, noću i u zoru odmara jer tada nema ljudi. Jedino imamo problem s unesenim vrstama, kunićima i paunovima, čiju ćemo populaciju smanjiti jer smo primijetili da štetno utječu na prirodne vrste koje tamo žive.

"LOKRUM SE KOMERCIJALIZIRA SAMOM NAPLATOM KARATA"

U zadnje vrijeme, posebno na društvenim mrežama, vjerojatno zbog činjenice da bilježite veliki broj posjeta, pojedini Dubrovčani kritiziraju preglasnu glazbu na Lokrumu, preveliki broj ljudi...

- To je posljedica jednog jedinog događaja kada je glazba bila malo glasnija. Ljudi koji kritiziraju doista pretjeruju, zapravo vrijeđaju svojom površnošću. To se odnosilo samo na jedan izdvojen događaj i nema veze previše s istinom. Ako im smeta previše ljudi moraju biti svjesni da imamo 20 posto rast broja turista, dok je rast broja Dubrovčana koji posjećuju otok 500 do 600 posto. Ako nekom smetaju ljudi neka promisli koji im ljudi smetaju.

Hoće li na otoku biti partyja?

- Neće na Lokrumu biti nikakvi partyji.

Komercijalizira li se Lokrum?

- Naplaćujemo karte, a to je samo po sebi komercijalizacija. Da ne naplaćujemo, ne bi se postavljalo to pitanje. Čuo sam i kritike da komercijaliziramo Lokrum „jer ga ne držimo otvorenim do 21 sat“. To mi nije jasno. Jedna osoba nas je kritizirala da ga komercijaliziramo, a u drugu ruku tražila je da ga držimo do 21 sat otvorenim... Zahtjevi ljudi doista su kontradiktorni.

Cijeli otok se može iznajmiti za nešto više od 800 tisuća kuna.

- Kada je bilo jet set „vjenčanje stoljeća“ Fabiole Beracase i Jasona Beckmana pojavila se opcija da bi oni unajmili otok cijeli dan pa smo oformili tu cijenu, ali sumnjam da će sad netko iznajmiti otok. Postoji opcija, ali iz perspektive ljudi koji se brinu o komercijalizaciji i opterećenosti mislim da bi im to odgovaralo. Taj jedan dan otok bi se odmorio, a mi, uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i prirode, propisujemo uvjete ponašanja prema Zakonu o zaštiti prirode u zaštićenim područjima. To znači da ne može netko zakupiti otok i primjerice napraviti ražanj s 50 janjaca.

A što ako naprave party?

- Ako su ljudi pristojni kao i party onda ne vidim nikakvu lošu stranu takvog ustupanja samo što drugi ne bi taj dan mogli poći pa bi došli sutra ili prekosutra, a mi bismo elegantno zaradili kao što zaradimo za tri-četiri dana. Nikakve štete ne bi bilo čak bi Lokrum bio manje opterećen.

Odnedavno je Orsula stavljena pod vašu ingerenciju, a najavljeno je uključivanje i otoka Dakse. Kako će se to uklopiti u cijelu priču?

- Orsulu smo dobili od Grada Dubrovnika tako što su nam dali zemljište na upravljanje u periodu od pet godina, a Daksa je druga priča jer je  privatno vlasništvo koje je velik potencijal te se može kroz instituciju dovesti u javnu funkciju, ali je prvo Grad treba kupiti. Mi imamo kapacitete za upravljanjem, sve potrebne financijske i tehničke uvjete. Postoji jedan prijedlog Zakona o zaštiti prirode koji predviđa da gradovi, umjesto županija, mogu osnivati svoje ustanove za upravljanjem zaštićenim područjima prirode na svom području. Kod nas bi to bile park šume na Koločepu, Petka, Gromačka i Močiljska špilja te platani na Pilama i u Trstenome. Utoliko nam Daksa, budući da smo se pripremali za ovaj zakon, ne bi predstavljala poseban problem.

"BUDUĆNOSTI SE NE TREBA BOJATI"

I što na Lokrumu možemo očekivati u budućnosti?

- Moj osobni cilj je obnoviti i staviti u funkciju sve postojeće građevine. U prvom redu benediktinski samostan što nam je obveza i odgovornost, a i osobno ne mogu gledati kako stoji ruševan. Nadam se da ćemo ove jeseni početi raditi projektnu dokumentaciju i obnoviti samostan, a kasnije mu dati i primjerenu funkciju. Također, građevinski moramo srediti i tvrđavu Royal. Nakon toga, najvažnije je na Lokrum vratiti znanstveno-istraživački rad. Prije rata, u vrijeme JAZU-a, Lokrum je redovito bio značajna točka terenske nastave Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu te je iz tog razdoblja ostavljen cijeli niz znanstvenih radova. To možemo postići i danas jer imamo resurse koje ćemo staviti na raspolaganje. Jednostavno, plan je da otok bude otvoren umjetnosti, kreativnosti i znanosti u sadržajnom smislu.

I eto, jednog dana ako preuzmete vodstvo nad Gradom Dubrovnikom, po čemu biste voljeli da vas ljudi pamte? Što bi drugima ostavili u naslijeđe?

- Kao što kaže definicija održivog razvoja „sljedećim generacijama trebamo ostaviti manje-više sve što smo mi imali“. To zapravo znači da buduće generacije ne smiju biti uskraćene za išta osim za rast sam po sebi. Za Dubrovnik je bitno da održava svoj gospodarski potencijal i slobodu poduzetništva, tj. da raste, da ljudi imaju gdje i što raditi. Posebno je važno ne uništiti ono što mi imamo i što su imale generacije prije nas.

Treba li se bojati budućnosti i globalnih trendova?

- Budućnosti se nipošto ne treba bojati jer nam povijest govori da svaka generacija živi bolje od prethodne. Dubrovnik je predivan grad, jak i emancipiran, a mi na osnovu toga trebamo razviti samosvijest koju smo možda malo izgubili. Potrebno je prilagoditi se globalnim trendovima i tisućama ljudi koje će dolaziti u Dubrovnik da bi živjeli i radili. Jednostavno to je budućnost, a za Dubrovnik je najvažnije da ostane jak.

Komentiraj članak

Komentari