Ravnatelj OB Dubrovnik

Marijo Bekić: Spremni smo za drugi val koronavirusa, sad znamo što možemo očekivati

Početkom godine upravno vijeće Opće bolnice Dubrovnik doc.dr.prim. Mariju Bekiću jednoglasno je povjerilo još jedan četverogodišnji ravnateljski mandat. Prošli mandat zasigurno je bio turbulentan, najviše zbog epidemije ospica zbog čega su sve oči bile uprte u Dubrovnik, a osim toga dubrovačka bolnica ima cijeli niz naslijeđenih problema prvenstveno zbog manjka medicinskog kadra.

Usprkos svim opterećenjima Opća bolnica Dubrovnik na vrijeme je pokrenula sve procedure i spremno dočekala pojavu koronavirusa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Sve izvanredne okolnosti koje svakodnevno prate rad ove zdravstvene ustanove kao da su postale manje važne naspram nepoznatog virusa koji je zaustavio cijeli svijet. Organizacija rada, fizička pregrada cijelog objekta i nabavka opreme koja je provedene na vrijeme najvažnije su stavke koje ističe ravnatelj Bekić dok razgovaramo o situaciji koja je iza nas, piše Dubrovački dnevnik.   

Za vrijeme ovog razgovora u bolnici leže dva pacijenta pozitivna na koronavirus. Prije par mjeseci u bolnici je bilo znatno teže, mnogo više pacijenata je ležalo na Odjelu za infektologiju. Je li danas 'lakše dišete'?

- Da, sada lakše dišemo, međutim još uvijek, sukladno smjernicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo provodi se stroži režim u smislu obveznog nošenja maski. Također, primjenjuju se i druge mjere koje su propisane od strane epidemiologa, a one se prilagođavaju aktualnoj situaciju prvenstveno broju pozitivnih COVID pacijenata. Svakako možemo reći da je došlo do relaksacije mjera na svim razinama, pogotovo što se tiče testiranja pacijenata. Prije su trebali biti testirani svi pacijenti koji ulaze u bolnicu, a planiraju raditi operative zahvate. Po novom to više nije potrebno, nego se testiraju samo oni pacijenti kod kojih postoji realna opasnost s obzirom na kliničku sliku i zdravstveno stanje da su COVID pozitivni.

Zbog situacije s koronavirusom, između ostalog, bolnica je i fizički pregrađena. Možete li pojasniti kako je to konkretno organizirano?

- Mi smo i dalje pregrađeni, i dalje su tu koridori koji su ranije isplanirani, ali određene kapacitete smo vratili na stara mjesta tako da nam je sad bolnica relaksirana i manje opterećena, ali su ostale neke druge mjere. Nadam se kako ćemo i njih uskoro relaksirati. Prije nego je došlo do velikog broja zaraženih  krenuli smo u izmještaje, prvo intenzivne jedinice, kasnije ostalih odjela kirurgije, interne... To su ključne mjere. Išli smo i na fizičko pregrađivanje bolnice na COVID i NON-COVID dio i tako je još uvijek u nekoj mjeri.

 

Što se događalo u bolnici osim COVID-a?

- Kao prvo zaštitili smo onkološke pacijente tako da su mogli primati imuno i kemoterapiju. Da ne bismo gubili taj ritam, jer oni su najugroženija skupina, formirali smo izmješteni odjel koji još uvijek ima zaseban ulaz. To je u interesu pacijenata i tako će sigurno ostati do jeseni. Osim toga, radili smo i radiološku dijagnostiku s nešto manjim opsegom, ali bez zastoja. To se odnosi na kompjuteriziranu tomografiju i magnetnu rezonancu tako da oni nisu bili zakinuti. Radimo i nadoknade propuštenih pregleda dijagnostičko-terapijskih postupaka, no moramo biti svjesni kako se bliži ljeto i tu će biti određeni zastoji pogotovo postupaka koji traže određene kirurške intervencije i dulji boravak u bolnici.

Kako ste organizirali kadrovske resurse? Dubrovačka bolnica za vrijeme ‘normalne’ situacije ima manjak liječnika, medicinskih sestrara i tehničara. Sigurno je bilo teško sve to organizirati pojavom koronavirusa.

- Rad smo organizirali na principu rotacije ili kružnog rasporeda, prema napucima HZJZ-a i Ministarstva zdravstva. Liječnici i sestre koji su bili u kontaktu s COVID pacijentima i radili na trijažnim punktovima radili su 15 dana, a onda je bila propisana pauza od 15 dana. Također, povukli smo naše specijalizante iz Zagreba. Navedene mjere koje smo proveli rezultirale su time da je mali broj djelatnika, njih pet, bio COVID pozitivan. Sukladno tomu morali smo i određeni broj ljudi poslati u samoizolaciju, ali to je bilo organizirano tako da nije utjecalo na opseg rada, uvijek smo imali dovoljan broj djelatnika na raspolaganju. To je zapravo poanta svih mjera, da se odjednom ne zarazi veliki broj djelatnika u zdravstvenim ustanovama. Sretni smo da nije došlo do crnog scenarija – većeg prodora virusa u ustanovu.

 

Koliko je vama osobno ova cijela situacija bila stresna? Svakodnevni sastanci sa Stožerom, konferencije za medije, organizacija bolnice, briga oko prodora virusa u bolnicu, ali i briga za pacijente koji imaju neke druge dijagnoze.

- Hladne smo glave pristupili cijeloj situaciji. Uvijek se sjetim kada smo prije tri godine imali epidemiju ospica i tada smo prvi put išli u mjere izolacije, preustroja odjela, premještanja ljudi i kreveta. To se produbilo i prošle godine kada smo imali i veliku epidemiju gripe. Na temelju tih iskustava i očekivanog broja pacijenata, sukladno smjernicama i dogovoru s infektolozima, na vrijeme smo pregradili bolnicu. Tako smo čekali da  se pojavi prvi pacijent pozitivan na COVID-19. Danas mogu reći da smo pripravni, radimo i veliku nabavku zaštitne opreme kako bi se osigurali za drugi val, ako ga bude. Spremno smo dočekali prvi i znamo što možemo očekivati.

Neizvjesnost u nabavi opreme na početku pojave koronavirusa u Hrvatskoj sigurno je bila posebno stresna okolnost.

- Imali smo dovoljan broj maski kao i druge zaštitne opreme. Vidjeli ste da na ulazu u bolnicu dobijete masku što je u jednu ruku i edukativna mjera da pacijenti i svi oni koji dolaze u bolnicu ipak imaju u glavi da se već sutra situacija može vratiti. Ljudi se uvijek boje nepoznatog, a COVID je nešto novo i treba biti oprezan. Strah je prisutan, ali mjere su dale rezultate. Ipak mogu reći kako smo više bili bojazni nego prestrašeni, a jedino nas je zabrinjavalo da virus ne uđe u čisti dio bolnice i da se ne zarazi veći dio osoblja.

Imamo li danas dovoljno opreme ako dođe do drugog vala koronavirus, a to se procjenjuju na jesen? Što moramo učiniti da nas takav scenariji ne iznenadi?

- Ako dođe do drugog vala, a nadamo se da ga neće biti, mi se za to spremamo jednako kao što smo za prvi. Imamo definiran raspored, riješenu kadrovsku situaciju kroz sustav dežurstava, trijažni postupak i fizički pregrađenu bolnicu koja će ostati tako za svaki slučaj. Vidjet ćemo što će biti s dolaskom turista... U tijeku je nabava veće količine zaštitne opreme poput maski, stiže nam i devet respiratora koje je Grad Dubrovnik naručio. Možemo sve u roku nekoliko sati vratiti kao što je bilo u ožujku, kada smo imali znatno veći priliv pacijenata koji su COVID pozitivni.

Nedavno je u Opću bolnicu Dubrovnik stigao dijagnostičkog aparata za testiranje na koronavirus. Financiran je sredstvima zaklade Blaga djela i tvrtke Projekt Gruž. Znači li to da Dubrovnik više neće biti ovisan o Zagrebu?

- Zbog udaljenosti Dubrovnika i Zagreba morali smo dugo čekati na rezultate, Zagreb je pogodio potres, imali su i kvarova zbog opterećenja sustava... Sve to bilo je dovoljno da procijenim, a to smo sad i proveli u djelo, da Dubrovnik postane autonoman u takvoj vrsti dijagnostike koja zahtijeva brzu analizu. Imamo iskustvo ospica, gripe, evo sad i COVID-19, a u budućnosti može doći još nešto, tako da smo sad opremljeni. Aparat ima otvoreni sustav koji prihvaća uzorke od više dobavljača i može se koristiti u dijagnostici na COVID-19, gripu, trombofiliju, leukemiji, različite limfome, tumorske markere, metaboličke bolesti te širok spektar patoloških stanja. Zbog njegove široke primjerene mogu reći kako će uređaj biti jako dobro iskorišten. On će biti smješten u prostoru za potrebe Studija sestrinstva, u kabinetu za kliničke vještine koji je prilično velik i ima sve potrebne instalacije tako da je projektiran kao laboratorij koji je tehnička služba pregradila u dvije prostorije.

Epidemija koronavirusa pokazala je u jednu ruku dobre strane hrvatskog zdravstvenog sustava. Je li pacijent u ovoj situaciju bio u fokus sustava, tj. je li konačno došlo do toga da se sustav treba prilagoditi pacijentima?

- Neki se pacijenti s tim neće složiti. Kad je popustila epidemija do izražaja dolaze neke negativne strane poput toga da imamo mali broj djelatnika, spor protok pacijenata, ljudi zovu pa kažu nitko se ne javlja na telephone, a linije su zapravo zauzete... Mislim da hitni pacijenti koji su realno ugroženog zdravlja moraju doći u bolnicu i dobit će pomoć. Na Objedinjeni hitni bolnički prijem inače bi primjerice dolazilo 70 pacijenata, a tijekom COVID-a je dolazilo njih 30 što znači da većina tih slučajeva nije hitna. Međutim, pacijent nam je najvažniji i uvijek je upravu tako da moramo voditi računa o njihovom zdravlju. Postoje manjkavosti sustava na koje ne možemo samostalno utjecati pa u suradnji s drugim zdravstvenim ustanovama pokušavamo ispraviti nedostatke. Sada do izražaja dolaze normativi što znači da pacijent ako je naručen u 9 sati mora doći u dogovoreno vrijeme, a isto tako liječnik mora biti na radnome mjestu i posvetiti mu vremena koliko je predviđeno.

 

Je li Dubrovnik mogao bolje proći po pitanju broja zaraženih?

- Mislim da smo jako dobro prošli što se tiče zdravlja, a neću ulaziti u ekonomske parametre. Kad su se pojavile ospice, one također nisu došle iz Dubrovnika, uvezene su. Upravo ta otvorenost grada je nešto što se ne može izbjeći u 21. stoljeću. Jednostavno bilo je pitanje vremena kada će netko doći i donijeti virus zbog čega je dobro da smo bili spremni. Očekivali smo pojavu virusa kod ljudi koji su došli iz Zagreba na jug, ali eto došlo nam je putem Zračne luke. To su posljedice otvorenosti turističke destinacije. Žao mi je što smo imali nekoliko slučajeva sa smrtnim ishodom kod imunokompromitiranih i starijih osoba. Volio bih da smo i njih spasili.

Bliže se parlamentarni izbori. Koje su vaše političke ambicije? Jeste li aktivni u stranci?

- Predsjednik sam akademske zajednice HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije i Odbora za zdravstvo županijskog  HDZ-a, a također sam i gradski sam vijećnik. To sve nosi određenu odgovornost, ali uvijek kažem, za sebe i kolege koji su djelatnici zdravstvenog sustava, da smo mi sami najbolja promidžba stranke. Promidžba su ljudi koji su primjereni članovi društva, savjesno rade svoj posao i imaju takav obiteljski život. To je najveće blago HDZ-a. Jednostavno treba raditi, a osobno sam u mladosti prošao i lijepljenje i dijeljenje letaka. Danas je to nešto drugačije i najvažnija je odgovornost. Ja sam obiteljski čovjek i to mi je na prvom mjestu, imam i obveze na fakultetu, u tijeku mi je izbor za izvanrednog profesora tako da je cijeli niz stvari koje čovjek treba posložiti prije političke budućnosti. Najvažnije je biti savjesna osoba u društvu i na poslu.

Planirate li godišnji odmor?

- Supruzi je rođendan u lipnju tako da ćemo poći dva do tri dana na odmor. Bit će još par dana odmora na ljeto. Mislim da imam oko 60-70 dana godišnjeg odmora, što novog, što starog. Naša bolnica ima širok niz problema i to mi oduzima jako puno vremena, a još imam i dežurstva. Inače sam prisutan i dostupan 24 sata dnevno jer takav je posao, uvijek moram biti na raspolaganju, mobitel mi nikad ne smije biti isključen. Dobro je da živim blizu bolnice, kolege su mi u Zagrebu izračunale kako ću uštedjeti nekoliko godina života radi vožnje automobilom jer sam od doma do bolnice udaljen pet minuta.

Komentiraj članak

Komentari